Dva najvažnija odjela KBC-a Split povezuje projekt vrijedan 100 tisuća eura, uskoro kreću radovi: ‘Traže se donatori...‘

Vrlo brzo, rekli bi ljudi "samo što nije", treba očekivati početak uređenja "tratine" ispred južne strane zgrade Klinike za ženske bolesti i porode (Ginekologije), gdje će na inicijativu KBC-a Split, Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split, Ginekologije i Lige protiv raka Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) niknuti Park života. Park života između dviju Klinika koje su tako važne za život. Klinike za ženske bolesti i porode gdje život nastaje i Klinike za onkologiju i radiju terapiju u kojoj se svakodnevno bore za ljudske živote.

- Projekt je zamišljen kao znatan infrastrukturni pomak u pogledu hortikulture i okoliša, a s ciljem oplemenjivanja sadržaja i stvaranja parka za odmor i šetnju. Čitava filozofija parka isprepliće se s mediteranskom hortikulturom u kojem će dominirati stoljetna maslina, magnolije, ruzmarin, borovi, lavanda, agrumi te kameni popločani puteljci - navodi prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split.

Zgrada klinike za onkologiju KBC-a Split


 

Božidar Vukičević/Cropix

Park života, koji će kada bude zgotovljen, po svemu sudeći izgledati spektakularno, bit će napravljen po uzorima na slične parkove koji okružuju bolnice u zapadnom svijetu.

- Nazivlje budućeg parka jest simbolično, jer će vizualno i tehnički povezati dva susjedna, ali i najvažnija odjela KBC-a Split i generalno dva najvažnija područja suvremene medicine. Na jednom odjelu rađa se život, djeca dolaze na svijet, a na drugom se bolesnici liječe od najtežih bolesti poput karcinoma. Novi park u tom će se smislu zvati Park života što simbolizira dolazak na svijet, ali i optimizam i nadu - istaknuo je dr. Vrdoljak.

Osim toga, park će osuvremeniti infrastrukturu tih dijelova KBC-a koji već sada odskaču od prosjeka svojim interijerom, opremom i sadržajima te je konačni cilj ionako kvalitetnu Kliniku za onkologiju i radioterapiju i Kliniku za ženske bolesti i porode dodatno humanizirati, oplemeniti i zatopliti bojama i mirisima.

dr. Eduard Vrdoljak na mjestu gdje će biti Park života

Saša Burić/Cropix

- Dakle, poanta je da se pacijenti i građani dolaskom u naše klinike osjećaju kao da dolaze u hotel, a ne u nekakvu hladnu, birokratsku ustanovu koja ih asocira na teške bolesti. Projekt ima punu podršku uprave KBC-a Split te neće biti financiran sredstvima KBC-a niti sredstvima resornog ministarstva ili države već samo i isključivo donacijama građana i tvrtki, a čime se šalje moćna poruka o inkluzivnosti odnosno o tome da smo svi apsolutno jednaki po rođenju ali i u procesima liječenja. Ovo je dokaz da se afirmativni projekti mogu raditi uz dobru energiju i okupljanje i pokazatelj svima da je mnogo stvari moguće realizirati uz dobru volju - kaže dr. Vrdoljak.

Zgrada Klinike za ženske bolesti i porode

Saša Burić/Cropix

Vrijednost projekta procjenjuje se na oko 100.000 eura, a operativno će ga voditi Liga protiv raka SDŽ. Za sada je odaziv od strane glavnih splitskih tvrtki i organizacija odličan te će svi donatori imati zahvalu u parku kao oblik vječnog spomena.

- Poanta je okupiti razne profile, uvjerenja i segmente donatora upravo kako bi se postigla poruka o zajedništvu i nadi s ciljem nadilaženja partikularnih sfera. Realizacija je već krenula, a iduća faza je hortikultura. Plan je da park bude funkcionalan na proljeće 2025. a Liga protiv raka SDŽ o napretku će redovito i s veseljem izvještavati splitsku javnost koja je svakako željna zelenila i ovakvih oaza, rekao je dr. Vrdoljak.

No, da bi se nešto posadilo, bit će potrebno nešto i posjeći.

- Već sada znamo da ćemo, nažalost morati posjeći 4-5 alepska bora na području šumice ispred Ginekologije, a sukladno procjeni stručnjaka iz Hrvatskih šuma. Riječ je o bolesnim borovima i opasnosti da padom ugroze posjetitelje parka te zaraze zdrave borove potkornjakom. Na taj način će se osigurati optimalna integracija postojećih, zrelih stabala borova te novih stabala koja se planiraju posaditi.

Posadit će se dodatna stabla magnolije, mimoze, ginko, gorke naranče, rogača, bazge, kamelije, murve i lipe, a sve zajedno će predstavljati vizualni i mirisni užitak u kojemu će, uvjereni smo, uživati svi; bolesnici, njihova pratnja, zdravstveni djelatnici svi ljudi koji se nađu u bolničkom okruženju, zaključio je prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak.