Temperatura, viroza, prehlada, probavne tegobe, glavobolja… učestali su razlozi zbog kojih radnici preko noći obavještavaju nadređene o nemogućnosti trenutnog dolaska na radno mjesto i potencijalnom višednevnom izostanku s posla zbog čega otvaraju bolovanje.
No, što kada se iznenadna bolovanja otvaraju preko noći - uoči nekih sezonskih radova u poljoprivredi poput branja maslina, u srcu ljeta u razdoblju velikih vrućina i godišnjih odmora, prije praznika koji se ‘lijepe‘ na neradne vikende slijedom čega se bolovanjem bilda dodatan broj slobodnih dana...
Sumnja i opterećenje
U radnim sredinama s manjkom radne snage, kakvih je u Hrvatskoj u privatnom sektoru nemali broj, izostanci takvog tipa osobito se osjete i ometaju normalno funkcioniranje posla, a poslodavci počinju sumnjati u razloge otvaranja iznenadnih bolovanja.
Teret rada u tim prigodama pada na leđa preostalih djelatnika, čiji dodatni napori na radnom mjestu najčešće nisu financijski valorizirani, a zamjena radnika nije moguća zbog situacije na tržištu rada niti je poslodavcu ekonomski opravdana, jer, u pravilu, nastoji što više uštedjeti na radnoj snazi. U cijeloj ovoj priči nisu iznimka ni državne i gradske institucije i tvrtke koje često ne mogu uredno poslovati zbog velikog broja radnika na bolovanju. Splićani još dobro pamte podatak o 50 radnika Čistoće na bolovanje uoči proteklog Ultra Europe festivala...
Ljetos ustoličeni Pravilnik o nadzoru i kontroli, kojega je 30. srpnja donijelo Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) daje vjetar u leđa poslodavcima za nadzor i kažnjavanje zaposlenika čiji se odlasci na bolovanja pokažu neopravdanima. Ako poslodavac sumnja da je radnik bez razloga na bolovanju, nadzornici HZZO-a, na njegov zahtjev, imaju mogućnost za pregled djelatnika u zdravstvenoj ustanovi. Ukoliko se pregledom utvrdi opravdanost sumnje poslodavca, HZZO radniku ukida privremenu nesposobnost za rad, a poslodavac mu može umanjiti plaću za vrijeme izostanka s rada i dati mu opomenu pred otkaz. Predviđena je i najradikalnija kazna - otkaz ugovora o radu.
U HZZO-u kažu kako još nemaju "izrađene podatke" za tekuću godinu o broju bolovanja u Hrvata, pa tako ni onih koji su se pokazali neopravdanima nakon provedenog nadzora. Primjerice, ne mogu odgovoriti na postavljene upite o dosadašnjem broju izlazaka kontrolora na teren i prekinutih bolovanja u 2024., kao ni u u kojim je županijama/gradovima zabilježen veći broj istih, pa su predočili dostupne podatke za 2023. i 2022. godinu.
Pad u 2023.
Pad stope odlazaka na bolovanje u 2023. (3,68) u odnosu na 2022. (4,12) u najvećoj je mjeri, kažu u HZZO-u, bila posljedica okončanja pandemije bolesti COVID-19 što je posebno bilo vidljivo na padu slučajeva PNR-a na osnovi izolacije. U 2023. godini zabilježeno 19.811.999 dana bolovanja u cijeloj Republici Hrvatskoj, a dnevno je u prosjeku bilo 63.499 osiguranih osoba nesposobnih za rad.
U 2023. godini najmanje su na bolovanje odlazili Dubrovčani – ukupna stopa njihove privremene nesposobnosti za rad iznosila je 2,68, slijedili su ih stanovnici Požege (2,93), Slavonskog Broda (3,02), kao i Šibenčani (3,11), te građani Virovitice i Koprivnice (3,14). Najviša stopa odlazaka na bolovanje lani je zabilježena u Rijeci (4,11), Zagrebu (4,09) i Splitu (3,92), kao i u Gospiću (3,86) i Krapini (3,81).
Pazin i Šibenik
Prošle godine je, u odnosu na stanje u 2022., u svim područno ustrojstvenim jedinicama HZZO-a evidentiran pad odlazaka na bolovanje, a najvećim ukupnim padom mogli su se pohvaliti gradovi poput Pazina (s 4,22 na 3,43), Čakovca (s 4,39 na 3,75), Krapine (s 4,33 na 3,81), Siska (s 4,24 na 3,73), dok je u Dalmaciji to bio Šibenik (s 3,61 na 3,11).
I na isteku 2024. u HZZO-u ističu kako redovito provode kontrole privremene nesposobnosti za rad. Navode da se, osim redovitih kontrola, provode i izvanredne na zahtjev poslodavaca ili ovlaštenog radnika HZZO-a, ili u drugim slučajevima sumnje/saznanja za moguću zlouporabu PNR.
"Temeljem odredbe članka 46. stavka 9. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, propisano je da u posebno opravdanim slučajevima, kada ima saznanja ili opravdanu sumnju na zlouporabu PNR, poslodavac može za vrijeme trajanja iste zahtijevati od HZZO-a kontrolu opravdanosti PNR osiguranika, odnosno svog radnika", podsjećaju u HZZO-u na odredbu koja je stupila na snagu 1. travnja 2023. godine.
"Slijedom navedene zakonske odredbe, poslodavac ima pravo postaviti zahtjev za kontrolu PNR, ali ga mora obrazložiti na način da iznese saznanja ili opravdanu sumnju na zlouporabu PNR osiguranika i o tome po mogućnosti priloži dokaz (npr. saznanje o obavljanju drugih poslova za vrijeme trajanja PNR)", kažu u HZZO-u.