Zamislite dvojicu četrdesetogodišnjaka koji se sretnu na Pjaci. Prvi je prije tri godine kupio stan na Sućidru i danas zadovoljno trlja ruke. Drugi je tada odlučio još malo pričekati da se tržište ohladi i danas se osjeća kao da je zakasnio. Obojica su čitala iste naslove o padu prometa nekretnina, o sve manjem broju kupoprodaja, o tržištu koje je dosegnulo svoj vrhunac. Razlika je u tome što je prvi shvatio, ili je jednostavno imao sreće, da pad broja transakcija na tržištu stanova ne znači nužno i pad cijena. Taj prividni paradoks – manje prodanih stanova, a sve veća cijena po kvadratu – možda je i najtočniji opis hrvatskog, a posebno splitskog stambenog tržišta u ovom trenutku.
Trude se tako ekonomisti već 135 godina, računaju, crtaju grafove i modeliraju po...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....