StoryEditorOCM
SplitNametnici u akciji

Kobni nametnik opet ubija splitske koštele; stručnjak ogorčen: ‘Parkovi i nasadi ne rade ništa, sade stabla kao pome!‘

Piše Damir Šarac
1. kolovoza 2024. - 15:59

Lisni miner, kukac nametnik koji je prošle jeseni poharao splitske pelegrinke, a riječ je o daleko najzastupljenijem stablu u gradskim drvoredima, opet grize! Pojavio se već u srpnju i hara jugoistočnim kvartovima, Bačvicama, Pojišanom i Gripama, što znači da će se uskoro raširiti posvuda. Lisni miner polaže jaja u listovima iz kojih se izlegu ličinke koje se hrane lisnom masom, pretvaraju se u leptiriće i šire se dalje.

Iznimno su invazivni, lišće se postupno suši i otpada, već sada - početkom kolovoza..

image

Lisni miner već je napao pelegrinke na Bačvicama

Snimio čitatelj

Kad je miner uočen prošlog listopada, Siniša Gašparević, direktor "Parkova i nasada", izveo je inovativni zaključak: zaraženo lišće otpuhat će bura pa će se "situacija sa štetnikom smiriti". I smirila se, jer se miner povukao u zimsko mirovanje, pa je, za "Parkove" potpuno neočekivano, s toplijim danima opet počeo žderati, bušiti, polagati jaja, i sve tako iznova. A bure da ga otpuše, niotkud...

- Bojim se da će nametnik toliko iscrpiti pelegrinke i morat ćemo se naviknuti na sasvim drugačiju sliku splitskih drvoreda u kojima su zastupljene s osamdesetak posto. Odnosno, neće ih biti - upozorava dr. sc. Marin Kukoč, inženjer hortikulture s doktoratom agroekonomike, koji je lani smijenjen iz Nadzornog odbora "Parkova i nasada", skupa s agronomom Branimirom Urlićem i Ivanom Krstulović, koja se bavi pravom u zaštiti okoliša, dakle nespornim stručnjacima - jer su se previše pačali u struku, što je iznimno živciralo direktora Gašparevića. Pa ih je posmicao i tamo sada vlada mir i spokoj.

Lišće se suši, stablo nema hrane

Ipak, dr. Kukoč vrhunski je sugovornik o problematici gradskih zelenih površina, pa nastavljamo o mineru:

- Priča je jednostavna, lišće se suši i otpada, što ima višestruko negativni učinak. Najprije na biljku, s obzirom na to da s manje lisne mase fotosintezom proizvede manje potrebnih nutrijenata, a onda i na smanjenu proizvodnju kisika. Što očekivati nego da će stabla uskoro početi propadati, a građani će ostati bez značajnih proizvođača kisika, ali i bez hladovine, u čemu su koštele izvanredne. Možda to tako ne vide u "Parkovima" jer se ne čine zabrinutima niti razmišljaju o prevenciji ili uništavanju nametnika sredstvima dopuštenim za primjenu u stambenim naseljima. Valjda su bili uvjereni da će minera otpuhati bura... Pojavu štetnika moglo se i očekivati s obzirom na to da koštele na splitskim ulicama čine u odnosu na sve drugo raslinje značajnu monokulturu, slično kao što je na Marjanu alepski bor kojeg je poharao potkornjak iz istog razloga. Sjećam se simpozija o drvoredima u jadranskom priobalju, u organizaciji "Parkova i nasada", koji je organizirao Dražen Grgurević, tadašnji glavni projektant tvrtke, na kojem je upozoreno da moramo unositi nove vrste kako nam nametnici ili bolesti ne bi poharali sve što imamo. Ali od toga ništa - navodi dr. Kukoč, kojem ukazujemo kako "Parkovi i nasadi" ipak sade po cijelom gradu i to sumanuto:

- Split je iz EU fondova dobio velik novac za sadnju drveća i drugih biljaka, no onako kako su to izveli "Parkovi" vjerojatno je jedinstven primjer u svijetu, naravno, negativni. Mladice se pobadaju na sve strane, bez smisla, plana i razmaka, kao pome, tamo gdje im je mjesto i gdje nije. Prije sadnje nije izrađen projekt i plan, nego je sađeno stihijski. Mlada stabla se masovno suše, uočio sam ih puno na putu prema City Centru i na prostoru novih garaža u Dobrilinoj, ne zalijevaju ih ili je nešto drugo posrijedi. Posvuda pilaju zdrava velika stabla i ubadaju te EU-mladice, razbacuju se resursima kao pijani bogataši.

Umjesto prokušane metode polaganje cijevi - bužira za natapanje uz tek posađena stabla, stavljaju stotine onih beskorisnih vreća koje natapaju površinski sloj tla, pa korijen ide gore gdje ga sunce sprži... Pogledajte Poljičku, ona je ulaz u grad, reprezentativna aleja; sva trava se osušila, a novcem građana kupljen je sustav zalijevanja. Riva je bez zelenila. Tamo gdje su sadili bez reda i struke je kaos. Po mom mišljenju grad nikad nije izgledao gore po pitanju zelenih površina.

Svakako neracionalno, nestručno i s filozofijom "neka se suši, EU će platiti nova stabla". E, pa ne vjerujem da će to proći bez posljedica, netko će pitati što smo i kako napravili za europske novce - smatra Marin Kukoč, upozorivši kako pravila kod EU financiranja striktno nalažu da predmet ulaganja mora biti u funkciji određeno vrijeme. Ako se stablo posuši, zamijeni ga, ali svojim sredstvima.

Okrutna smrt u pitarima

Obratili smo mu pažnju i najnoviju "inovaciju" iz Parkova i nasada, sadnju stabala u drvene pitare po kvartovima! Nekidan se predsjednica kotara Split 3 ponosno snimala kraj tih škatula, ne shvaćajući da izložiti mlada stabla u pitarima na ovoj vrućini znači – okrutnu smrt.

image

Korijen mladih murvi doslovno se kuha u pitarima

D.Š.

- Točno, te drvene kašune sasvim neprimjerene našoj tradiciji i estetici - možda bi ih našli u Alpama, ali ne i Dalmaciji - primijetio sam u Hrvojevoj, na Pazaru, u Ruđera Boškovića, Papandopulovoj... Očajno i suludo! Stablo pati i suši se u pitarima, po ovoj vrućini temperatura u onim posudama je 20 do 25 stupnjeva Celzijusovih više nego što bi bila u tlu na dubini korijena. Drugim riječima – korijen se kuha u onoj kutiji! Pričao sam s ljudima iz struke, ne znaju bi li se smijali ili plakali svim ludostima koje izvode "Parkovi i nasadi". Nažalost, ove stupidarije se rade u vrijeme klimatskih promjena, dobili smo novce od EU-a da zazelenimo što više cijeli grad, prvenstveno da rasporedimo stablašice tamo gdje ih je malo ili ih nema... A oni se igraju našom budućnošću, sve ovo će jednog dana netko stručan morati ispravljati, nažalost, opet trošeći novce splitskih građana – zaključuje dr. Kukoč.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. studeni 2024 07:33