O ponašanju turista u staroj gradskoj jezgri ne treba trošiti mnogo riječi. Nema što ne rade; urliču, pijani "bauljaju", uriniraju... Nema ni smisla opisivati u detalje.
Što Split može napraviti po tom pitanju? U Dioklecijanovom gradu je od 10. svibnja na snazi "Odluka o radnom vremenu ugostiteljskih objekata" kojom ugostiteljski objekti izvan stare gradske jezgre, što uključuje potez od Matejuške do Rive, Rivu, Prokurative i Turističku palaču mogu raditi sat vremena duže: radnim tjednom do 1 ujutro, a vikendom i danima uoči blagdana do 2 ujutro ako je ishođeno rješenje da su provedene mjere za zaštitu od buke u boćnim satima. U staroj gradskoj jezgri će restorani i barovi raditi do ponoći, a isključivo restorani (ne fast foodovi, slastičarnice ili pizzerije) mogu raditi do 1 ujutro i to isključivo u zatvorenom prostoru ugostiteljskog objekta. Barovi koji ispunjavaju uvjete mogu raditi do šest ujutro u zatvorenim prostorima. Tada je gradonačelnik Ivica Puljak kazao, a Grad Split na Facebooku prenio, kako se nastoji postići balans, a Getani kako su ugostitelji dobili sat duže. Na skroz drugačiju taktiku odlučili su se popularne europske party destinacije, tako da ćemo se mi raskalešenost po svoj prilici nagledati i ovoga ljeta. Možda i u još većoj mjeri.
Balearski otoci na kojima se nalaze svjetski poznate destinacije poput Mallorce i Ibize uvode zabranu ispijanja alkohola na ulicama nakon 21:30 koja bi se odmah trebala implementirati, pišu mediji. Glavni je cilj ovakve mjere obuzdavanje masovnog turizma.
- Turizam ubija Mallorcu – natpis je na transparentima kojim su prosvjednici tražili restrikcije na ono što su oni, ali i svjetski mediji poput ”The Sun-a” nazvali jeftinim turizmom i ograničavanje broja turista.
Totalna zabrana
Novim propisom će se uvesti totalna zabrana prodaje alkohola od 21:30 do osam sati ujutro u trgovinama u zonama masovnog turizma i biti će na snazi do kraja 2027. U barovima i restoranima će se moći piti i nakon 21:30.
U Splitu je, da podsjetimo, na snazi 24-satna zabrana ispijanja alkohola u staroj gradskoj jezgri.
Uz prohibiciju organiziranih tuluma na javnim površinama, novi propis će zabraniti grafite, vožnju skuterima i nudizam.
Jaime Martínez, gradonačelnik Palme na Mallorci je kazao kako će propisi pomoći u ”ispravljanju nepristojnog i neprikladnog ponašanja” koje često pokazuju turisti u gradu i dodao kako se novi propisi i odluke očekuju idućih mjeseci.
Kazna za kršenje propisa je 1.300 eura s time da može narasti i do 2.600 eura ovisno o težini protupisnog ponašanja. Za grafite, vandalizam i glasne slogane je novčana kazna porasla na 2.600 eura kako za počinitelje, tako i za roditelje ako je riječ o maloljetnicima. Uništavanje znamenitosti, zgrada i bilo kojih drugih važnih javnih područja će se također kazniti s 2.600 eura i smatra se ozbiljnim kršenjem propisa.
Istovremeno, na državnoj razini je odobrena inicijativa za ograničenjem broja cruisera u Palmi, glavnom gradu na otoku. Sada se poziva vlast na Balearima za postizanjem sporazuma s vlasnicima cruiserskih linija i agencijama za putovanja, pišu lokalni mediji.
- Otišli smo predaleko i moramo se vratiti natrag. Doći će vrijeme kada ljudi ovdje neće moći ići nigdje – kazao je dopredsjednik udruge građana Palma XXI Jaume Garau.
Predlažu se i mjere za smanjenje broja posjetitelja poput redukcije broja rent-a-car agencija i uvođenje poreza za turiste.
Neka od pitanja koja se spominju su i smanjenje broja smještajnih jedinica te mjere za očuvanje zaštićenih područja i izvora voda.
Ljudi izašli na ulice
Plan na Mallorci je došao nakon što je prošlog mjeseca barem 15.000 ljudi izašlo na ulice Santa Cruza na Tenerifama tražeći restrikcije za turiste, ponajviše za Britance.
- Tvoj raj moja bijeda, prosječna plaća na Kanarima je 1.200 eura – poruke su na engleskom jeziku ostavljene na zidovima i klupama u blizini poznatih turističkih resorta.
Unatoč tome, regionalni predsjednik Kanarskih otoka Fernando Clavijo je izrazio zabrinutost zbog ”anti-turističkog” pokreta i javno zamolio turiste da nastave dolaziti.
Kanarski i Balearski otoci u Španjolskoj nisu jedina popularna turistička mjesta gdje se provode ili se javno upozorava i traže mjere za obuzdavanje masovnog turizma.
Venecija je krajem travnja postala prvi grad na svijet koji naplaćuje ulaz u povijesni centar grada 5 eura i u prvih 11 dana je zaradila oko milijun eura što je iznenadilo tamošnje vlasti. Milano je pak donio uredbu o strogom ograničavanju prodaje hrane i pića za vanjsku konzumaciju nakon ponoći tijekom tjedna i nešto poslije ponoći vikendom koja će biti na snazi do početka studenog. Gradska odluka je došla nakon što su građani zbog buke tužili grad. Terase restorana i kafića će na otvorenom radnim danom prestati raditi pola sata nakon ponoći, a vikendom sat vremena kasnije.
Sredinom travnja je La Salut u Barceloni izbacio korištenu autobusnu liniju s Apple i Google karata kako bi smanjili dolazak masovnog broja turista. Baskijski San Sebastián je limitirao broj osoba koje mogu biti na turističkim vođenjima na 25 kako bi se izbjegle gužve i buka i zabranio izgradnju hotela. U Andaluziji se skuplje naplaćuje stolica u hladu restorana. Benidorm u Alicanteu je uveo vremenska ograničenja te bi ”cijena”, odnosno, kazna za plivanje u moru od ponoći do sedam ujutro mogla biti i do 1.000 eura.
Kanarski otoci su ideju o dnevnom turističkom porezu ”preuzeli” od Grka koji od ožujka do listopada za vrijeme visoke sezone naplaćuju posjetiteljima od jedan do četiri eura po večeri, ovisno o vrsti smještaja. U Santiagu de Composteli u španjolskoj Galiciji žele uvesti turističku naknadu kako bi podsjetili turiste na kurtoaznost za vrijeme putovanja.