Ogranak Matice hrvatske u Splitu uputio je Gradu Splitu, Komisiji za imena ulica i trgova i za spomenike, prijedlog za postavljanjem spomenika don Mihovilu Pavlinoviću na istoimenom Trgu na Bačvicama.
Don Mihovil Pavlinović je bio istaknuti hrvatski intelektualac, svećenik, književnik i političar koji je djelovao u drugoj polovici 19. stoljeća. Rođen je 28. siječnja 1831. u Podgori, umro je 18. svibnja 1887. godine u Podgori.
Pohađao je franjevačku gimnaziju u Makarskoj i studij teologije u Zadru. Veći dio svog svećeničkog staža je proveo po župama Makarskog područja. Uz svoj svećenički poziv don Mihovil se vrlo rano posvećuje književnosti i politici.
Jedan je od utemeljitelja i vođa Narodne stranke i hrvatskog preporoda u Dalmaciji. Čitavog života je snažan zagovornik sjedinjenja Dalmacije s ostatkom Hrvatske.
U svakoj prilici i u svojim napisima i književnim djelima se suprotstavlja raznim autonomašima i unionistima panslavenizma, zagovarajući hrvatske nacionalne interese, cjelovitost i samobitnost domovine Hrvatske. Stalno je isticao od kojeg je značaja čuvanje hrvatskog nacionalnog bića, važnost pučanstva, vjere, rada i odgoja, posebice za mladež.
Kao zastupnik u Dalmatinskom saboru (1861.) u doba prevage autonomaške stranke u Dal-maciji održao je govor na hrvatskom jeziku, što je bilo izazovno i hrabro od don Mihovila.
Godine 1862. godine bio je jedan od pokretača i glavni urednik glasila Narodne stranke, u kojem je objavljivao članke namijenjene najširim slojevima dalmatinskog puka radi buđenja njegove nacionalne svijesti.
Godine 1865. godine bio je izabran za zastupnika u Hrvatski sabor, a od 1873. bio je zastupnik u Carevinskom vijeću.
Njegova dugogodišnja borba za položaj hrvatskog jezika rezultirala je prihvaćanjem njegova prijedloga da se hrvatski jezik uvede kao službeni u sve dalmatinske državne urede (1883.).
Zauzimao se za hrvatsku samostalnost, cjelovitost i ustavnost, te za preuređenje Austro-Ugarske monarhije, na federalističkom načelu.
Osim političke zapažena je i njegova prosvjetiteljska djelatnost i nastojanje oko otvaranja narodnih čitaonica.
Sva njegova književno-publicistička djela su bila podređena nacionalnom osvješćivanju dal-matinskog puka.
Njegova djela: Različiti spisi, Hrvatski razgovori, Hrvatski razmišljaji, Puti, O vjeri i politici, Misao hrvatska i misao srpska u Dalmaciji od 1848.-1882. i Razgovori o hrvatstvu, srpstvu i jugoslavenstvu.
Matici hrvatskoj predao je 211 istarskih i primorskih poslovica, a 4000 do 5000 riječi JAZU za njezin Rječnik.
Prvi spomenik don Mihovilu Pavlinoviću je podignut 1994. (21. svibnja) u Podgori, a svečano ga je otkrio dr. Franjo Tuđman, prvi predsjednik Republike Hrvatske.
Tom prilikom je otvorena i izložba pod nazivom "Don Mihovil Pavlinović - apostol Hrvatske u Dalmaciji, velikan hrvatske političke misli". Spomenik je rad uglednog hrvatskog kipara Stipe Sikirice.
- Ovim prijedlogom zagovaramo da se postavi replika spomenika koji je postavljen u Podgori, jer su o njemu bile vrlo pohvalne kritike, a i značajno bi se smanjili ukupni troškovi postave spomenika u Splitu.
Predlažemo da se spomenik postavi na zelenom otoku na sredini današnjeg Trga don Mihovila Pavlinovića na Bačvicama u Splitu. Procjena je da bi postavljanje spomenika koštalo otprilike 35 tisuća eura - kazala je Snježana Šetka, predsjednica Ogranka Matice Hrvatske u Splitu.