Pacijenti u Dalmaciji ne mogu imati istu razinu medicinske usluge bez "državnog" PET/CT uređaja u KBC-u Split, kao i bez ciklotrona za proizvodnju radiofarmaka, tvari koje se koriste za preglede na uređaju.
To je najkraći zaključak elaborata o opravdanosti investicije koju su za Ministarstvo zdravstva izradili u splitskoj bolnici kao dio procesa nabave uređaja. KBC Split trenutno koristi uređaj u vlasništvu privatne tvrtke "Medikol", no taj ugovor uskoro istječe, s posljednjim danom lipnja. Kako neslužbeno doznajemo, iz KBC-a Split ponudit će "Medikolu" produžetak suradnje za još šest mjeseci, nakon čega bi trebalo doći do definitivnog rastanka: u prostore u kojima je sada "Medikolov" PET/CT trebao bi se useliti kako PET/CT uređaj u javnom vlasništvu, tako i ciklotron, prvi uređaj za proizvodnju radiofarmaka u potpuno državnom vlasništvu.
Zaključak elaborata je, dakle, sljedeći: pacijenti u Splitu bez lokalne proizvodnje radiofarmaka ne mogu imati istu razinu usluge jer se pojedini pregledi sada, zbog udaljenosti od Zagreba, ne mogu obavljati.
Javno zdravstvo više ne smije dopustiti da se cijela populacija južno od Svetog Roka, kao i dio stanovnika Hercegovine, oslanja samo na jedan aparat u privatnom vlasništvu.
I posljednje, ali ne i najmanje važno: kupnja samog PET/CT uređaja, a bez proizvodnje radiofarmaka u samoj bolnici, nema smisla.
S obzirom na to da je "Medikolu" ponuđeno još šest mjeseci suradnje, jasno je kako u Splitu očekuju da se proces javne nabave odigra u vrlo kratkom roku. Koliko je to realno, naravno, vidjet će se nakon što se Ministarstvo očituje o dostavljenom im elaboratu. KBC Split ionako već neko vrijeme produljuje ugovor s "Medikolom" na najdulje šest mjeseci, a koliko će takvih produljenja biti dok se ne realizira nabava, tek će trebati vidjeti.
U svakom slučaju, kako god ova priča završi, jasno je kako u splitskim liječničkim krugovima nabavu PET/CT-a jasno uvjetuju istodobnom gradnjom ciklotrona, odnosno lokaliziranom proizvodnjom radiofarmaka.
Problem s radiofarmacima je što je vrijeme poluraspada kratko, pa ni uz najbolju logistiku pojedine vrste radiofarmaka ne mogu "žive" stići transportom iz Zagreba. Na taj način, poručuju iz KBC-a Split, dalmatinski pacijenti ostaju bez pojedinih pregleda koje pacijenti u drugim dijelovima zemlje imaju na raspolaganju. Za potpunu razinu usluge, njihova lokalna proizvodnja stoga je nužna, a osim toga, bolnici bi donijela i značajne uštede. Za isti iznos novca, dakle, mogao bi se obaviti veći broj pregleda, i veći broj raznovrsnijih pregleda. Više dijagnoza bilo bi postavljeno ranije, bilo bi više uspješnih ishoda liječenja jer bi liječenja počela ranije. Odnosno, drukčije rečeno, više života bi bilo spašeno. Sadašnju "rupu" u sustavu ljudi plaćaju (i) životima, odnosno dugotrajnijim liječenjima s lošijim ishodima. Zbog svih ovih okolnosti, u svim zapadnim zemljama, uključujući nama susjedne Italiju, Mađarsku i Sloveniju, proizvodnja radiofarmaka je lokalizirana i odvija se praktički u svakom većem medicinskom centru razine KBC-a.
Što se samog Splita tiče, opravdanost nabave ciklotrona ne završava na KBC-u i medicinskoj upotrebi radiofarmaka. Tu je i pitanje Sveučilišta, odnosno znanstvene upotrebe radiofarmaka.
Znanstvena revolucija
Izgradnja ciklotrona bi, kako splitskoj bolnici, tako i splitskom Sveučilištu, donijela nove mogućnosti poslovanja i istraživanja. Splitska bolnica mogla bi ponuditi svoje radiofarmake zdravstvenim ustanovama u regiji, prije svega u BiH i Crnoj Gori, a o koristima koje bi splitski Prirodoslovno-matematički fakultet imao od nabave uređaja govorili su nedavno za Slobodnu Dalmaciju fizičari s PMF-a Marko Kovač i Toni Šćulac. Naglasili su kako bi ovakva oprema za PMF predstavljala strateški iskorak, budući da bi se otvorila mogućnost razvoja potpuno novih istraživačkih grana, nuklearne fizike na niskim energijama, medicinske fizike i radiokemije.
Područja su to u kojima Split trenutno nema istraživačku grupu, a nedostatak ciklotrona tome je najvažniji razlog. Osim toga, mogućnost samostalnog provođenja eksperimentalnih programa otvorila bi veću mogućnost pristupa europskom financiranju. U svom intervjuu za "Slobodnu" mladi su znanstvenici posebno istaknuli jedan detalj:
– Ovakav projekt ne bi trebao stati na nabavi uređaja. Oko ciklotrona bi se mogao formirati istraživački institut za primijenjenu nuklearnu znanost i medicinsku fiziku, koji bi povezao Sveučilište, KBC i industriju. Posebno je važan transfer znanja prema industriji – primjerice, prema tvrtkama poput "Končara" – u području napredne elektronike, radijacijske otpornosti materijala i razvoja visokotehnoloških sustava. Takav projekt imao bi znanstveni, medicinski i industrijski višestruki učinak za cijelu regiju – naglasili su znanstvenici.
Trenutno se radiofarmaci proizvode u Zagrebu, pod istim principom po kojem funkcionira cijeli posao s privatnim vlasnicima PET/CT uređaja. Ciklotron je instaliran u prostorima Instituta "Ruđer Bošković", u prostorima koji su za takav uređaj bili osigurani još krajem 80-ih. "Medikol" i Institut su u tu svrhu osnovali zajedničku tvrtku "Ruđer Medikol Ciklotron", u kojoj je "Medikol" većinski vlasnik, danas s 83 posto vlasništva. Takvo partnerstvo bilo je, u vrijeme sklapanja posla 2010. godine, opravdano planom po kojem bi Institut koristio uređaj za znanstvene potrebe, a "Medikol", koji je financirao nabavu uređaja, za proizvodnju radiofarmaka za medicinsku dijagnostiku.
No već 2012. godine Državna revizija zaključila je kako Institut nije sklopio ugovor s RMC-om u kojem bi bilo jasno definirano korištenje ciklotrona u znanstvene svrhe, a problematično je bilo i plaćanje troškova tvrtke RMC od strane Instituta.
Ukratko, "Medikol" je kroz posao s Institutom osigurao monopol na proizvodnju radiofarmaka, a koliku je korist Institut imao od posla, nikad do kraja baš nije razjašnjeno.
Priča o odnosu između državnog zdravstva i "Medikola" u javnosti se povlači već gotovo dva desetljeća. U vrijeme kada je pokrenuta, bila je zamišljena kao javno-privatno partnerstvo u kojem "Medikol" osigurava uređaj, bolnice osiguravaju prostor, a država plaća preglede. Tako je "Medikol" instalirao svoje uređaje u poslu koji je sklopljen bez javnog natječaja u KBC-u Sestre milosrdnice, KBC-u Rijeka i KBC-u Split, dok je u Osijeku izvan bolničkog kruga.
Iznos koji je država plaćala "Medikolu" rastao je tijekom godina, da bi u prošloj godini dosegnuo oko 19 milijuna eura, a od 2007. godine dosegnuo je ukupno 200 milijuna eura.
Slijevaju se milijuni
Tu su i drugi privatnici kojima država također plaća PET/CT preglede. Primjerice Draganu Primorcu koji je s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje odnedavno sklopio ugovor o pružanju PET/CT pregleda u njegovu onkološkom centru u Zaboku.
Riječ je, dakle, o milijunima i milijunima eura koje država svake godine isplaćuje privatnim vlasnicima uređaja.
Jedan PET/CT uređaj košta do tri milijuna eura. U Hrvatskoj su trenutno dva takva uređaja u javnom vlasništvu: u KBC-u Zagreb i, posljednji nabavljen, u KBC-u Osijek. Zbog pritiska javnosti i oporbe, Ministarstvo zdravstva nedavno je, prvog travnja ove godine, objavilo kako pokreće javnu nabavu još jednog uređaja za KBC Zagreb. Taj uređaj prvo je bio najavljen za KBC Sestre milosrdnice, u kojem djeluje PET/CT "Medikola", da bi ta javna nabava potom nestala, a raspisana je za KBC Zagreb.
Sada je na redu, dakle, i Split. Ostvari li se na način kako to traže splitski liječnici, predstavljat će pravu malu revoluciju – ako ne baš za cijelo hrvatsko zdravstvo, onda sigurno za dalmatinsko. Procijenjeni trošak PET/CT-a i ciklotrona iznosi desetak milijuna eura, ovisno prvenstveno o jačini ciklotrona koji bi se nabavio.
"Papiri" su poslani Zagrebu, stav struke u Splitu je jasan, oporba je sve glasnija, a i sama ministrica je prilikom zadnjeg posjeta Splitu, 31. ožujka ove godine, naglasila kako nabava uređaja i ciklotrona nije upitna, da KBC Split samo treba uputiti zahtjev i "odrišit će se kesa" bez problema.
Ajmo i to vidit.
PROČITAJTE I OVO:
A EVO I STAVA MEDIKOLA:
Medikol: Država poslujući s nama štedi, poslovanje s nama je racionalno rješenje
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....