Splitske ulice u užem centru grada nikad nisu bile praznije, nekadašnja tradicija đira po gradu polako odumire, broj stanovnika u Dioklecijanovoj palači sve više opada, a starom gradskom jezgrom nižu se redovi zatvorenih trgovina i ugostiteljskih objekta.
Upravo zato je splitski HDZ održao konferenciju za medije i to u samom srcu grada, na Narodnom trgu.
- U tri godine upravljanja ove gradske vlasti Split je postao grad duhova, izgubio je dušu, nestaje šušur u gradu. Naš cilj je ponuditi rješenje za spas života u samom centru grada - počeo je svoje obraćanje Tomislav Šuta, predsjednik lokalnog HDZ-a.
Šuta naglašava kontinuirani pad broja stanovnika i zato želi prikupiti potpise za tematsku sjednicu Gradskog vijeća gdje će ponuditi rješenja kroz projekt ‘Vratimo život u centar grada Splita‘.
- Svi smo za uvođenje reda, no jedini kriterij ove gradske vlasti je metla. Njihov selektivni pristup pokazao je da određeni ljudi imaju određene pogodnosti i neki koji su tu godinama bili su primorani iseliti iz samog centra grada - veli Šuta koji je kao primjere naveo Pazar, pražnjenje Dioklecijanovih podruma i zanemarivanje umjetnika koji su 40 godina doprinosili razvoju kulturne scene.
HDZ-ovac kaže i da će tražiti da se u cijelu ovu priču uključi Turistička zajednica grada Splita s jednim strateškim pristupom, a muči ga i to što se nakon pompozne najave kriterija za dodjelu prostora nije dogodilo ništa, osim protjerivanja pročelnice koja je najavljivala određene promjene u upravljanju nekretninama.
- Ova gradska vlast i dalje nastavlja tjerati ljude, a tjeraju ih na način da u skoroj budućnosti planiraju zatvoriti parking mjesta. Prvo izgradimo parking mjesta u samom centru, pa tek onda možemo ići u smjeru proširenja pješačkih zona. Bez adekvatnih rješenja nastat će kaos - apelira.
Kulturni turizam
Stranka jedno od rješenja vidi i u kulturnom turizmu koji može zadržati život tijekom cijele godine.
- Treba se uključiti kulturna scena i ne može se graditi turizam samo na masovnosti bez ikakvog sadržaja. U Splitu se treba dogoditi preokret, a trenutno vlada stagnacija i sve se vrti u krug.
Ovakav turizam nije dobar smjer za grad i kada budemo upravljali Splitom pokazat ćemo kako se na pravilan način strateški planira i sagledava grad - zaključuje Šuta.
Uslijedila su novinarska pitanja koja su se fokusirala na odgovornost prijašnjih vlasti za današnje stanje u gradu i velik pad broja stanovnika, a odgovori su bili - politički.
- U mandatu Andre Krstulovića Opare bilo je mnogo prijedloga. Neke stvari od interesa za grad Split mogle su biti bolje, no mi smo sada ovdje da ponudimo rješenja za te stvari - odgovara čelnik splitskog HDZ-a.
Novinari su potegnuli i pitanje oko zabrane dodatne apartmanizacije u gradu po uzoru na dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića koji je najavio zabranu apartmana u staroj gradskoj jezgri.
- Gradonačelnik Franković ima jasnu viziju vođenja grada i na taj način sigurno može napraviti iskorak. Trebaju se propisati jasni kriteriji i na tematskoj sjednici tražili smo donošenje prostorno-planske dokumentacije koja je jako bitna prilikom izdavanja kategorizacije - objašnjava Šuta i kaže da bi te stvari ipak prepustio urbanistima i prostornim planerima.
Bilbao efekt
- ‘Bilbao efekt‘ je nešto što je jednu industrijsku regiju pretvorilo u kulturnu i turističku meku 365 dana u godini. Nikad nije prekasno da se počne gledati kulturu kao nešto što je zamašnjak ostanka života i budućnosti turizma - rekla je na početku svog obraćanja Ana Marija Botteri, hrvatska akademska slikarica i predsjednica HDZ-ovog odbora za kulturu.
Naglasila je da turizam može biti samo posljedica života koji se mora očuvati te da se trenutno ne gleda opstanak života, već samo kratkoročni profit. Tvrdi, moramo prestati razmišljati da je ovo prostor na kojem se samo ubire.
- Pariz ima četiri kilometra obale Seine darovane za nula kuna antikvarijatima, a nama je nemoguće održati jedan antikvarijat u gradu Splitu. Ne možemo na svemu ubirati novac. Ako smo umjetnike maknuli iz Podruma, moramo im ponuditi alternativne prostore po kriteriju izvrsnosti.
U Palači trebamo prestati imati sve što ne radi 365 dana u godini - smatra Botteri i dodaje da joj je nepojmljivo da kultura mora sama tražiti sponzore jer ona nije parazit, već može u budućnosti donijeti život i zadržati ga.
Odgovorila je i na novinarsko pitanje o prodavačima u Dioklecijanovima podrumima koji su morali napustiti svoje štandove.
- Nisu svi u Dioklecijanovim podrumima bili umjetnici, veliki dio ljudi je prodavao stvari iz Kine. No, ako želite uvesti red, ne trebate sve pomesti, morate samo uvesti stručne kriterije i uvjete - objašnjava.
- Problem je selektivno korištenja zakona i odredbi. Primjerice, ja nikad ne bi prekrila Ad basilicas pictas, jedno od najvrjednijih područja u Splitu. Iznad njega sada imamo zgradu, a u interesu svih nas je da taj prostor, na kojem su se pokrštavali prvi Splićani, bude vrhunski objekt. Žalosti me što je konzervatorskom odlukom dozvoljena gradnja iznad njega - zaključuje akademska slikarica.