U staroj gradskoj jezgri u Splitu lakše je pobrojati obrte koje su ostali, nego što je sve u posljednjih nekoliko godina zatvorilo svoja vrata.
Centar grada u potpunosti je orijentiran turizmu i s odlaskom zadnjih gostiju s izloga vrište bijeli papiri s obavijestima o renovacijama ili kolektivnim godišnjim odmorima koji potraju do dolaska novih turista početkom ljepšeg i toplijeg vremena. Zanimljiv je podatak da je na razini Hrvatske, pa tako i Splitsko-dalmatinske županije broj otvorenih obrta u porastu. Otvaraju se obrti samo izvan centra grada. U Splitsko-dalmatinskoj županiji tako je u 2023. godini u odnosu na 2022. otvoreno 1.336 novih obrta.
Jedan od obrtnika koji je svoju radnju iz centra grada preselio na Sućidar je i majstor fotografije Vilim Bujević, koji je prošle godine promijenio adresu.
- Foto studio otvorio sam 1991. godine, a prošle godine u potpunosti sam posao preselio na Sućidar iz dva razloga. Što se tiče moje branše, posao u centru grada već godinama nije na nivou održivosti. Sve ove godine posao sam u centru održavao zbog emotivnih razloga. Da sam se samo vodio poslovnim razlozima, davnih dana bih se preselio.
Moja obitelj bila je splitska trgovačka obitelj koja je na Rivi imala svoj dućan. Nakon što je taj posao devastiran, pokušavali smo se vratiti u te vode, ali nikad uspješno sve do 1991. godine kada sam pokrenuo fotografski biznis. Imati dućan u centru Splita za mene je bilo više od pukog posla. Bila je tu emocija, koju sam u konačnici prošle godine stavio po strani i odlučio se za preseljenje - priča nam Vilim Bujević, inače i predsjednik Udruženja obrtnika Split.
Svjesni smo da su cijene poslovnih prostora zadnjih desetak godina podivljale, ali tako je tržište diktiralo i to je samo jedan od razloga što su se obrtnici odlučili za preseljenje. S druge strane, otvaranje trgovačkih centara i iseljavanje stanovnika iz centra grada također su napravili svoje.
- Nažalost, u velikom smo zaostatku i moramo napraviti velike korake da bi vratili život u grad. Moramo biti svjesni da turizam nije vječan i ne možemo sve karte na njega uložiti. Ako nastavimo ovim tempom, što ćemo ponuditi našim gostima?
Primjerice, ako odete u neki grad hoćete li ga pamtiti po tome da ste negdje pojeli nešto vrhunsko ili po cjelokupnom doživljaju, od jednostavnosti dolaska, parkinga, turističkog vodiča, priča, povijesnih činjenica i ono što ste vidjeli. Centar Splita u potpunosti je podređen turistima i najmanje je za domaći svit - govori nam Bujević.
Naglašava da centar može opstati samo ako vratimo domaće ljude.
- Kada sam imao paralelno radnju u centru grada i na Sućidru, svi moji klijenti bi bez problema došli na Sućidar, ali kad bi čuli da sam u gradu prva reakcija bi im bila: "Ma tko će mi sad dolaziti u grad". Počeo sam gubiti klijente. Ista priča se dogodila i drugima. Moramo imati sadržaj kojim ćemo privući naše ljude i ponovno stvoriti naviku dolaska u centar. Dioklecijanova palača je opstala zbog ljudi koji u njoj žive, a i njih je sve manje - govori nam Bujević.
Što se tiče samog obrtništva, u posljednje vrijeme ponovno se populariziralo. Prije desetak godina i djeca su što se tiče upisa u srednju škole radije birale gimnazije nego obrtničke škole. No, na sreću taj trend se počeo mijenjati. Ponovno smo shvatili vrijednost obrtnika. Svatko tko je prošao renovaciju ili mu se nešto pokvarilo od uređaja je svjestan koliko je teško pronaći dobrog meštra.
- Baš se u Zagrebu održava 9. Zagrebački obrtnički sajam. Oni su znači na vrijeme preokrenuli trendove u korist obrtničkih zanimanja. I u Splitu se može primijetiti promjena, ali još ima prostora za napredak. Jedan dio problema bio je i na nama roditeljima koji smo takvu parole naslijedili od svojih.
Svi smo težili fakultetu i mislili smo da se bez diplome ne može ništa, ali vrijeme je pokazalo da su zanati neophodni. Upravo zbog toga, moramo sada reagirati kako bi sačuvali staru gradsku jezgru i život u njoj kako bi netko za 10-15 godina uživao u plodovima našem rada - priča nam Bujević.
No, da ne bude sve crno, vratimo se na brojke iz početka teksta. Budućnost obrtništva nije crna. U Hrvatskoj je u 2023. u odnosu na godinu radnije otvoreno novih 10.027 obrta odnosno zabilježen je rast od 9,8 posto. Porast je zabilježen u uslužnom zanatstvu (14,5 posto), prijevoz osoba i stvari (12 posto), frizeri, kozmetičari, njege tijela i fitnes (10,2 posto), proizvodno zanatstvo (3,4 posto), ugostiteljstvo i turizam (1,9 posto) i ribarstvo, marikultura i poljodjelstvo (0,08 posto).
- Mi se moramo odlučiti kakvu budućnost želimo. Ne smijemo izgubiti uslugu u centru jer svima je logično kada putujemo da posjetimo centar grada i ako on nije živ, križamo tu destinaciju. U nekim gradovima u Italiji vlast je, primjerice, obrtnicima subvencionirala najamninu i pomogla da ostanu u gradu.
U Splitu ima pomaka posljednjih godina, prije nekoliko dana se u sklopu potpora obrtnicima spominjalo i subvencioniranje najamnine. To je već prvi dobar korak rješavanja problema. Krajem prošle godine organiziralo smo i izložbu "Zanatstvo i obrtništvo u Splitu od antike do početka 20. stoljeća" kako bi podsjetili građane koliko dugu povijest imamo po tom pitanju, ali i potaknuli raspravu kako da ga sačuvamo.
"Praznik cvijeća" jedan je od manifestacija koju organiziramo i potičemo da se vrati život u centar. samo zajedničkim naporima možemo spasiti stvar - za kraj je poručio predsjednik Udruženja obrtnika Split.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....