Premda je predsjednica kotara Grad Lara Arapović objavila kako su državni inspektori naredili da se radovi na obnovi istočnih zidina Dioklecijanove palače moraju zaustaviti do jeseni jer mreže na skelama ometaju gniježđenje čiopa, a optužili su ih i za začepljivanje rupa u kojima se ptice naseljavaju, iz Banovine demantiraju takvu tvrdnju. Dapače, angažirali su i stručnjaka koji je napravio kompletnu analizu gnjezdišta na zidinama i naložio nešto sasvim suprotno – radovi se mogu nastaviti uz određene uvjete zaštite prema čiopama, odnosno kosirima kako ih nazivamo u Splitu. Prigodno, zadnjih tjedana baš se kosirima mahalo između zamjenika gradonačelnika Bojana Ivoševića i predstavnice gradskog kotara, oko malešnih ptica.
- Nikakvo rješenje Inspekcije zaštite prirode još nije doneseno niti je naloženo uklanjanje skele i obustava radova do odlaska čiopa na jug - objasnili su iz Grada Splita, navodeći kako su inspektori bili na zidinama i napravili zapisnik, ali rješenje nisu još poslali, kako pogrešno navodi Arapovićka.
- Prije posjeta inspekcije 11. lipnja, mi smo još 3. lipnja zatražili stručno mišljenje Zavoda za ornitologiju HAZU-a – navode iz Grada.
Aktivna gnijezda na zidinama
U ime Zavoda za ornitologiju HAZU angažiran je biolog i jedan od najiskusnijih hrvatskih ornitologa Gvido Piasevoli koji je čiope nazvao dijelom urbanog identiteta kojeg je potrebno očuvati.
- Obišao sam istočni dio zidina Dioklecijanove palače 7. i 11. lipnja u pratnji i uz vodstvo restauratorice Petre Perlain. Pažljivim pregledom iz neposredne blizine nije otkriveno niti jedno gnijezdo čiopa (Apus apus), ali promatranjem iz daljine uočene su tri točke na zidinama gdje ptice povremeno ulaze i izlaze iz uskih i očigledno vrlo dubokih pukotina. To je siguran znak za postojanje aktivnih gnijezda koja su vrlo duboko smještena, tako da ih nije moguće vidjeti izvana, čak i iz neposredne blizine.
Držim da bi trebalo malo duže i sustavnije promatranje kako bismo mogli biti sigurni da nema još koje gnijezdo, ali u trenutačnoj situaciji to nije izvedivo, pa ćemo smatrati da ih više nema. S gledišta zaštite prirode maksimalistički zahtjev bi bio da se na cijelom području ništa ne radi do 1. rujna - navodi Piasevoli, dodajući kako ipak treba uvažiti ukupnu situaciju s već započetim radovima i potrebom njihova okončanja u razumnom roku, te iznosi prijedloge:
- Radovi se mogu odmah nastaviti, osim u neposrednoj blizini (par metara lijevo i desno) triju gnijezda označenih na fotografijama i ta gnijezda ne smiju biti prekrivena mrežom. Koliko je moguće preporučuje se da radnici ne budu u neposrednoj blizini gnijezda (nekoliko metara) u kontinuitetu cijeli dan, kako bi ptice ipak imale priliku barem povremeno ući u gnijezda. Ostatak radova ne bi trebalo izvoditi prije 15. kolovoza, ako je moguće i 1. rujna. Iznimno od navedenog, moguće je izvoditi radove i oko samih gnijezda, ali uz ukupno dnevno trajanje radova do tri sata i jednako vremensko razdoblje prekrivenosti mrežom. U ove radove ni u kojem slučaju ne može biti uključeno začepljivanje rupa s gnijezdima ili bilo kakva vrsta dubinskog tretiranja spomenutih pukotina. Za to vrijedi rok 15. kolovoza, bolje 1. rujna, ako je ikako moguće – naveo je biolog Piasevoli.
"Postavite kućice za ptice"
On je donio i preporuke za buduće restauratorske radove s obzirom na vrste roda Apus (čiope), ističući kako bi trebalo izbjegavati razdoblje od 1. travnja do 1. rujna.
- To je - malo prošireno - razdoblje gniježđenja, i restauratorske aktivnosti znače uništavanje legla. Druga razina problema je restauratorsko začepljivanje rupa, odnosno gubitak staništa za čiope. Ukoliko bi to uzelo značajnije razmjere, gradska tijela koja upravljaju starom gradskom jezgrom trebala bi razmisliti o prikladnom postavljanju specijaliziranih kućica za gniježđenje čiopa. Takvi primjeri u Europi već postoje, te ne bi trebalo izmišljati "toplu vodu".
Temeljni uvjet koji bi trebao biti zadovoljen je relativno laka dostupnost kućica, tolika da se bez značajnijih problema mogu obići jednom godišnje zbog čišćenja. Također, ne bi bilo loše predvidjeti i mogućnost još ponekog obilaska u svrhu znanstvenih istraživanja, ukoliko bude interesa. Od ostalih vrsta može se još izdvojiti piljak (D. urbicum), koji gnijezdi obično pod strehama i balkonima starih kuća i zgrada a primjer je kolonija na Prokurativama, ali ne u pukotinama, već u gnijezdima koja se lijepe za fasade. Piljak je također strogo zaštićena vrsta, a razdoblje gniježđenja je otprilike kao u čiope. Zaključna i načelna preporuka je da adekvatna tijela gradske uprave trebaju imati svijest i senzibilitet za problematiku zaštite prirode u svome radu, te prigodom planiranja radova rutinski uzimati u obzir i tu tematiku – naveo je biolog.
