Dani fra Josipa Marcelića, nezaboravnog splitskog svećenika franjevca trećoredca koji je preminuo prije šest godina, okrunjeni su otkrivanjem spomenika fra Josipu u dvorištu franjevačkog samostana svetog Josipa uz crkvu Svete Obitelji na Sukoišanu, gdje je proveo četrdesetak godina redovničkog života.
Dr. fra Josip Marcelić, rođen u Preku na Ugljanu, preminuo je 2018. u Splitu u 89. godini. Klasičnu gimnaziju i filozofsko-teološki studij završio je u Splitu, na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu doktorirao je dogmatsku teologiju, magistrirao je iz filozofije te je specijalizirao moralnu teologiju. Od 1971. do 2000. godine predavao je različite predmete na splitskoj Teologiji, odnosno Katoličko-bogoslovnom fakultetu.
Zapamćen je kao jedinstvena osoba u vjerskom životu Splita, ali i Hrvatske, kao duhovnik, pisac, prevoditelj, propovjednik, ispovjednik, tješitelj... Napisao je desetak knjiga, bio je animator i sudionik katoličke karizmatske obnove, preveo je dvadesetak duhovnih djela. Proučavao je Torinsko platno, ukazanja Gospe Guadalupske i život arškog župnika. Napisao je scenarije za nekoliko dokumentarnih filmova i bio je jedan od inicijatora osnivanja vjerske udruge "Benedikt".
Kip u masliniku
Dane fra Josipa Marcelića pokrenuo je župni vikar fra Josip Dolić prije četiri godine, koji je s fra Josipom u splitskom samostanu živio kao sjemeništarac od 2009. do 2013. godine.
– Kad sam prije tri godine imenovan župnim vikarom na Sukoišanu, istraživao sam spise i dokumente iz fra Josipove ostavštine te svjedočanstva o njegovu djelovanju. Tako sam dublje ušao u njegovo ogromno značenje za duhovni život ljudi s kojima se susretao i koji su mu godinama dolazili po ohrabrenje, utjehu, savjet, pomoć bilo koje vrste. Tako smo mi fratri odlučili pokrenuti Dane fra Josipa kako bismo okupili ljude koji su ga poštovali i podrobnije prikupili svjedočanstva o njegovoj dubokoj duhovnosti. Stotine ljudi koji dolaze na ovaj četverodnevni događaj dokaz su koliki je trag ostavio ne samo u Splitu, nego i šire. U međuvremenu smo došli na ideju o podizanju kipa u našem malom masliniku, kako bi ostala i trajna uspomena na franjevca svetog života koji je zračio Božju ljubav svima koje je susretao.
Prije dvije godine o fra Josipu je snimljen dokumentarni film pod naslovom "Pater", u režiji Petra Jurčevića, a u kojem o njegovu bogatom djelovanju govore nadbiskup msgr. Marin Barišić, provincijal fra Ivo Martinović, don Jure Vrdoljak, don Mladen Parlov, o. Branko Zebić, dr. Vide Popović i drugi, a na ovogodišnjim Danima o njemu su svjedočili fra Ante Vučković, don Ante Mateljan, don Ivan Bodrožić, dr. Jadranka Vlašić Matas, s. Mariangela Galić, i sve su večeri bile prepune vjernika – rekao nam je fra Josip Dolić, dodajući kako je Marcelić bio "Božji čovjek, koji je neizmjerno volio Crkvu, radio za dobro ljudi i nesebično se davao do duboke starosti".
U ruci mu štap
Pokraj brončanog Marcelićeva kipa, visokog nešto više od dva metra, razgovaramo i s autorom prof. Josipom Bosnićem.
– Upoznali smo se prije mnogo godina preko gospodina Mira Radalja iz izdavačke kuće Verbum, koji mi je kazao kako fra Josip želi naručiti nova vrata za svetohranište u crkvi. Vrata sam izradio, a postavljena su na tabernakul crkve u Dućama. Inače, bilo mu je drago razgovarati o umjetnosti, u Ravenni je završio školu mozaika, a za crkvu Svete Obitelji izradio je vrlo dojmljiv Križni put. Također je snimao i montirao filmove, a malo je poznato da je jedan od prvih splitskih fratara koji je koristio kompjutor unatoč poodmakloj dobi, iz čega je očito da mu suvremena tehnička dostignuća nisu bila strana. Ideja o spomeniku javila se još na njegovu sprovodu i u razgovoru s don Jurom Vrdoljakom predložio sam kako bih rado modelirao kip, naravno, bez ikakve naknade. Franjevci sa Sukoišana također su prihvatili ideju i, uz sudjelovanje vjernika, i podigli smo ga – govori nam Bosnić, autor pet javnih spomenika i dobitnik nekoliko nagrada na natječajima za skulpture.
– Želio sam prikazati fra Josipov lik onakvim kakvim ga se ljudi sjećaju, tako da imamo osjećaj kako je još uvijek s nama. U ruci mu je hodočasnički štap, jer on je bio i hodočasnik ljubavi, duhovnik, ispovjednik, utješitelj mnogih duša... Modelirao sam ga iz srce i duše, a vjerujem da mi je i njegov zagovor pomogao. Nekako sam uvjeren da će se vjernici njemu i moliti, već ima takvih svjedočanstava, a svi koji su ga poznavali bili su uvjereni da je Božji čovjek među nama – zaključuje Josip Bosnić, dodajući kako je spomenik izliven u Ljevaonici Jurkić u BiH, a okoliš je u kamenu uredila klesarska radionica Miće Marića iz Čaporica.
