Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća ide na usvajanje prijedlog najvećeg proračuna u povijesti Splita. Proračun za 2024. godinu je 100 milijuna eura veći od ovogodišnjeg i iznosi oko 335 milijuna eura.
Kako je uobičajeno, proračun donosi projekcije za iduće dvije godine, 2025. i 2026. godinu. Od toga, 2026. je godina nakon idućih lokalnih izbora, pa se još ne zna koja će gradska vlast tada sjediti u Banovini i koliko će nju obvezivati projekcije koje su zacrtane u ovom proračunu.
Odmah se može uočiti da je u proračunu prilično poraslo namjeravano zaduživanje. U idućoj godini Grad se planira zadužiti za čak 65,3 milijuna eura. Ako usporedimo proračun koji se prije godinu dana donosio za 2023. godinu, onda vidimo da se u 2024. godini gradska vlast namjerava zadužiti tri puta više nego što je u isto vrijeme prošle godine planirala da će zadužiti Grad Split za iduće tri godine.
Naime, u proračunu koji je u prosincu 2022. bio donesen za 2023. godinu s projekcijama za 2024. i 2025., ukupno planirano zaduženje iznosilo je 64,5 milijuna eura za period od tri godine.
Narasle ambicije
No, godinu dana kasnije ambicije su narasle tri puta. Prijedlogom proračuna koji sada dolazi na Gradsko vijeće, zaduživanje Grada bi samo u idućoj godini iznosilo 65,3 milijuna eura. Prema projekciji za iduće dvije godine, Banovina bi se u 2025. zadužila još za 62,3 milijuna, a proračun za 2026. godinu punio bi se od zaduživanja koje bi iznosilo 63,8 milijuna eura.
To je ukupno 191,4 milijuna eura predviđenog zaduživanja u iduće tri godine.
I dok politička oporba proziva sadašnju vlast da će ovakvim potezima uvaliti Grad u dužničko ropstvo, Ivica Puljak zagovara političku ekonomiju koju bismo mogli nazvati – renesansa na kredit. Koji će drugi otplaćivati. Naime, ako se sjećate, Puljak je obećao da će Split doživjeti renesansu pod njegovim vodstvom, ali je isto tako najavio da će se Grad morati zadužiti, što znači da je obećani preporod skup.
U 2024. prodalo bi se gradske imovine u vrijednosti od 20 milijuna eura, a zadužilo Grad za 65,3 milijuna eura. A sve to da bi se moglo potrošiti 93 milijuna eura na tzv. nefinancijsku imovinu (vrtiće, škole, Žnjan, prometnice, završetak prve faze Tehnološkog parka na Dračevcu, gradnju nekoliko garaža i sportskih centara...). Naime, Grad ima velike troškove svog poslovanja koji iznose 239 milijuna eura, te bez dodatnih prihoda (prodaje imovine i kredita) nije u mogućnosti financirati sve što bi htio.
Ovaj proračun je "biti ili ne biti" Puljkove karijere. U drugoj je polovici mandata, a iza njega je puno velikih obećanja koja nije ispunio. Imao je nekih dobrih poteza. Ulagalo se u ozelenjavanje gradskih kvartova, uređuju se dječja igrališta, krenulo se s gradnjom garaža, počeo se uvoditi komunalni red, ali to je ipak malo za potrebe Splita.
Što se tiče komunalne infrastrukture stvari se slabo pomiču, uglavnom se ulaže u komunalno održavanje, a slabo u izgradnju. Novci se troše na studije i dokumentaciju, imovinsko-pravne zavrzlame, dobivaju se lokacijske i građevinske dozvole, ali izgradnja kapitalnih projekata je prebačena u drugu polovicu mandata.
Osim kašnjenja koja su plod nekih nesnalaženja ove vlasti, ali i poteškoća koje oni imaju u odnosima sa središnjom HDZ-ovom vlasti, problem je i nedostatak novca. Naime, u ovoj godini nije potpisan kredit s Europskom investicijskom bankom. A proračun za 2024. i projekcije proračuna za sljedeće dvije godine jako se oslanjaju na kreditna zaduženja koja čine oko petine njihove strukture.
Čeka se Vlada
Vlada RH još nije dala zeleno svjetlo da Puljak može potpisati kredit s EIB-om. Ostaje vidjeti hoće li se priča s kreditom zakomplicirati i kao političko pitanje. U Banovini izgleda nisu skeptični, jer nam je na naše pitanje dogradonačelnik Antonio Kuzmanić kazao kako je "pri kraju procedura davanja suglasnosti Vlade RH".
Što je realno da se izgradi u idućoj godini, ako Vlada RH da Puljku suglasnost da dugoročno zaduži Grad i potpiše ugovor s EIB-om? Prema Prijedlogu proračuna, u idućoj godini bi se izgradili dječji vrtići "Kila" i "Pujanke", uredio bi se poslovni prostor na Mertojaku za dječji vrtić, energetski bi se obnovio DV "Gariful" i uredio DV "Tratinčica".
Što se tiče nadogradnje osnovnih škola i školskih dvorana, one su prema prijedlogu proračuna, osim izgradnje OŠ "Kila", podijeljene s financijama između dviju idućih godina. To znači da bi u mandatu Puljka glavnina vrtića trebali biti izgrađeni, a škole i dvorane dijelom izgrađene, a dijelom u visokoj fazi gotovosti. Uglavnom, kad bi sve bilo po planu, to bi bio veliki politički plus za Puljka, jer ljudi vole kad se bageri vrte i kad političari "presijecaju vrpce" na novootvorenim javnim objektima.
Od ostalih kapitalnih zahvata, trebala bi biti gotova prva faza Tehnološkog parka Dračevac. Grad bi za uređenje žnjanskog platoa u idućoj godini uložio 32 milijuna eura, što predstavlja sav planirani novac.
Što se tiče prometnica, garaža i sportskih centara, s njima je stvar drugačija. Dio predviđenog novca za njihovo dovršenja se odnosi na 2026. koja nije u Puljkovom mandatu. Osim priključka na Vranjički put, niti jedna ulica nije planirana da u cijelosti bude gotova u 2024. godini. Također, trebao bi biti gotov nathodnik u Vukovarskoj na Mejašima. A izvest će se i rekonstrukcija oko 800 metara Šetališta Ivana Pavla II. koje ide oko žnjanskog platoa. Od javnih površina, uredit će se u idućoj godini park na Mertojaku i trg na Trsteniku.
Sportski centri
Ukupna vrijednost javnih garaža iznosi 47,9 milijuna eura koji bi se utrošili u tri godine, a u 2024. bi se najmanje uložilo u njih, 7,3 milijuna eura. U proračunu se spominju četiri garaže i dva park & ridea (Turska kula i Lovrinac), a u 2025. godini dovršilo bi se garaže u Papandopulovoj, na Žnjanu i na Sustipanu.
Što se tiče sportskih centara, oni se ne bi izgradili u Puljkovu mandatu. Sportski centar istok bi u prve dvije godine dobio ukupno 4 milijuna, a 2026. bi se investiralo – čak 20 milijuna eura!?
Skup bi bio i sportski centar Plokite, također, najviše novca bi išlo u zadnjoj godini, 2026. u njega bi se ulilo 10 milijuna eura, a prije toga nešto više od dva milijuna. Tako da je priča sa sportskim centrima čudna. I pitanje je kako će na njih gledati iduća vlast, osim ako ne dođe opet Puljak. No i on obećava sportske centre, ali mu nisu glavni prioritet, jer je u odnosu na njihovu cijenu malo sredstava u 2024. rasporedio za njih.