Na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu svečano je lansirana Nacionalna karta morskih staništa Republike Hrvatske. Ovaj događaj označio je završetak jednog od najambicioznijih i najkompleksnijih projekata kartiranja morskih staništa, ali i označio početak ere u zaštiti i očuvanju Jadranskog mora koje je jedno od najvećih vrijednosti koju imamo.
Bilo je zamišljeno da projekt traje pet godina, ali tim kojeg je činilo preko 200 znanstvenika projekt je realizirao u samo dvije godine i jedan mjesec. Na terenu su koristili tri istraživačka broda: BIOS DVA, Palagružu i Hidru, pet manjih plovila te pet gumenjaka. Znanstvenici su proveli 160 tisuća sati terenskog rada na moru. Ovaj projekt vrijedan je 11,9 milijuna eura, čak 85 posto projekta financirano je sredstvima Europske unije,a ostalih 15 posto financiralo je Ministarstvo iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Dalibor Hatić, direktor OIKON-a te predstavnik zajednice izvršitelja na ovom projektu kazao nam je da je na terenu radilo čak devet institucija: pet javnih institucija i četiri privatne firme.
- Sve su to iskusne organizacije koje su i prije radile slične projekte, međutim nikada u ovolikom opsegu. Nemamo podatak da je igdje u svijetu, ovolika površina, ovako detaljno snimljena i obrađena.
Ova karta je od iznimne vrijednosti jer smo stvorili podlogu koja će nam u budućnosti omogućiti odgovornije i pametnije planiranje i upravljanje Jadranom. Zbog različitih infrastruktura koje se grade, turizma, ribarstva, prometa te svih ostalih pritisaka, nužno je zaštiti određene dijelove Jadrana. To moramo napraviti i radi nas samih, radi staništa koja tu postoje, ali i radi propisa koje nalaže Europska unija - kazao je Hatić.
Dodao je da je trenutno zaštićeno 16 posto Jadrana u okviru ekološke mreže "Nature 2000", a s obzirom na to da EU ima nove zahtjeve, nada se da će se zaštiti dodatnih 14 posto.
Dr. sc. Ante Žuljević, biolog s Instituta te stručni voditelj projekta kartiranja istaknuo je da Hrvatska prvi put ima jako dobro kartiranih čak 51 posto podmorja.
- Kartirali smo do 40 metara dubine, područja nacionalnih parkova, parkova prirode kao i ostala izdvojena područja, Radi se o otprilike 6500 kilometara kvadratnih koje smo detaljno kartirali, a za 51 posto Jadrana napravljen je model baziran na povijesnim i do sada prikupljenim podatcima. Ovo što smo napravili, služit će nam da znamo na kojim mjestima nipošto ne smijemo graditi ni sidriti se jer predstavljaju bitan ekosustav posidonije - objasnio je Žuljević.
Znanstvenici su bili posebno glasni kada je u pitanju zaštita posidonije koja je inače endem u Sredozemnom moru, a ima izniman značaj i za naš Jadran. Posidonija proizvodi kisik koji udišemo, pročišćava morsko dno, stanište je raznih vrsta u Jadranu, a konstantno sidrenje i klimatske promjene predstavljaju opasnost za ovu biljku.
- Ono što nas posebno zabrinjava upravo su staništa posidonije, a sada znamo i gdje je odstranjena zbog intenzivnog sidrenja, samo jedno sidrenje ubije oko 100 biljaka posidonije. Posidonija, u prosjeku, raste oko jedan centimetar godišnje, a svaka biljka stara je nekoliko tisuća godina.
Dakle, radi se o vrsti koja je na ovim područjima započela svoj rast prije dolaska Hrvata. Da bi se obnovio jedan kvadrat potrebno je 100 godina jer je proces njezine regeneracije izuzetno spor. Danas pronalazimo ožiljke koji su ostali još od bombi iz Drugog svjetskog rata, od lova dinamitom u nacionalnim parkovima, a ti ožiljci su isti kao što su bili u vremenu kad su nastali - naglasio je Žuljević.
S njim se složio i dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavod za zaštitu okoliša navodeći zabrinjavajuću činjenicu: prema starijim podatcima posidonija je bila rasprostranjena na 120 tisuća hektara, a prema novim podatcima ostalo je tek 40 tisuća hektara livada posidonije.
Žuljević je dodao da bi znanstvenici cijeli radni vijek mogli provesti analizirajući biološka i geološka saznanja koja su prikupljena ovim projektom.
- Fascinantno je to naše podmorje, nevjerojatan broj stanišnih tipova, nevjerojatna raznolikost, bili smo posebno iznenađeni raznolikošću dna na dubinama između 50 i 60 metara. Mi smo smatrali da su to monotona, sedimentna dna, međutim ispostavilo se da su to jako bogata područja koja zahtijevaju i buduća istraživanja.
Oko Lastova smo otkrili strukture promjera 20 metara koje izgledaju kao pčelinje, a njihova visina je oko četiri metra. Pronašli smo ih i pored Mljeta i Visa. Ne znamo na koji način su se razvile pa već planiramo ekspediciju u proljeće kako bismo i to istražili. Geolozi su imali priliku vidjeti i stara paleo-korita naših rijeka - rekao je Žuljević.
Iako je projektom predviđeno kartiranje do 100 metara dubine, u Jabučkoj kotlini uspjeli su kartirati i do 200 metara, a modelom do nekih 270 metara dubine. Inače, najdublja točka Jadranskog mora iznosi 1233 metra, ali taj dio Jadrana bit će obrađen u drugom dijelu projekta.
Dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavod za zaštitu okoliša i prirode, kazao je da je ovaj projekt važan za upravljanje dobrima u Jadranskom moru, iako je prioritet zaštita prirodnih dobara.
- Ovaj projekt nam daje osnovu za korištenje dobara iz Jadrana općenito, za integrirano prostorno planiranje na moru, za održivi turizam i ribarstvo te za bolje i učinkovitije očuvanje resursa. Projekt je okupio veliki broj stručnjaka i znanstvenika na ovom području i gotovo sve javne institucije koje se bave morem u Hrvatskoj, preko 200 stručnjaka radilo je na karti. Kroz to su se dodatno povezali i umrežili, a u budućnosti možemo očekivati dodatne benefite od njihovog rada - rekao je Duplić.
Kazao je i da je ova karta strateški od iznimne važnosti za Hrvatsku te da planiraju kartiranje i preostalih 49 posto područja.
- Ideja je da se s tim započne do kraja ove godine, a da sve bude dovršeno do 2028. godine. Dodatan izazov u nastavku je činjenica da ćemo istraživati dublje dijelove.
Ova karta je bila fokusirana na sva obalna područja, dubine od 40 metara koje su mapirane jako precizno. Bilo je izazovno, ali svakako lakše nego na 200 metara i dublje. Sva znanja koja će se prikupiti doprinijet će tome da Jadran očuvamo najbolje što znamo - zaključio je Duplić.
