Medicinski fakultet u Splitu još jednom se upisao među najuglednije znanstvene institucije. Rad u kojem su otkrili novi mehanizam nastanka zloćudnih tumora objavljen je u prestižnom časopisu Nature. U ovom otkriću, koje može imati kliničke implikacije, sudjelovali su Blanka Roje, Boyao Zhang, Eleonora Mastrorilli, Ana Kovačić, Lana Sušak, Ivica Ljubenkov, Elena Ćosić, Katarina Vilović, Antonio Meštrović, Emilija Lozo Vukovac, Viljemka Bučević-Popović, Željko Puljiz, Ivana Karaman, Janoš Terzić i Michael Zimmermann.
- Bakterije, koje postoje u crijevima, nitrozaminski spoj pretvaraju u opasniju kemikaliju koja se taloži u tkivu mokraćnog mjehura i može uzrokovati rak. Nitrozaminski spojevi su kemikalije kojih ima, primjerice, u duhanskom dimu, konzerviranoj hrani, a kada dođu u naš organizam, oštećuju DNK i uzrokuju mutacije. Iduće studije trebaju potvrditi ima li ovo otkriće translacijsku mogućnost, odnosno primjenu. Utvrdili smo da se količina bakterija razlikuje od osobe do osobe pa smo s obzirom na bakterije koje imamo različito skloni tumorima. To može imati razne kliničke implikacije u smislu da se možemo testirati pa biti upoznati s rizicima, a potencijalno bi bile moguće i intervencije - kazao je prof. dr. Janoš Terzić, voditelj laboratorija za istraživanje raka pri Medicinskom fakultetu te ujedno voditelj istraživanja.
Prorektorove čestitke
Čestitke je timu Medicinskog fakulteta uputio prof. dr. Igor Jerković, prorektor za znanost Sveučilišta u Splitu.
- Ovo je značajan rad, izrađen na Sveučilištu u Splitu, a objavljen u časopisu Nature. Izniman uspjeh, najbolji poklon za 50. rođendan našeg Sveučilišta. Prvi rad smo objavili 1979. u časopisima Web of Science, svjetski prosjek smo stigli 2009. godine, a u posljednjih pet godina polovina naših radova je u najboljim svjetskim časopisima. Nature je ipak nešto posebno, dokazujemo se kao Sveučilište koje radi vrhunska istraživanja. Važnost ovog rada nije samo simbolična, jer će nam pomoći i u rangiranju na svjetskim rang-ljestvicama - kazao je Jerković.
Časopis Nature ima čimbenik odjeka preko 50, a jednostavnije rečeno, to znači da je ovo postignuće MEFST-a zaista izvanserijsko. Glavni suradnici u istraživanju bili su dr. Michael Zimmermann iz EMBL-a te njegovi suradnici Boyao Zhang i Eleonora Mastrorilli. Rak mokraćnog mjehura je deseti po učestalosti, a često je povezan s kemikalijama poput onih u duhanskom dimu. Istraživači u Splitu i EMBL-u Heidelberg pokazali su da određene bakterije u crijevima imaju važnu ulogu u nastanku raka. Eksperimentima su pokazali da određene bakterije crijeva mogu promijeniti nitrosamine u njihove opasnije varijante.
Rak mokraćnog mjehura može uzrokovati infekcija parazitom Schistosoma haematobium, a kao lijek za te tumore koristi se infekcija drugim mikrobom - bacilom Calmette-Guerin (BCG). Stoga su znanstvenici pretpostavili da bakterije imaju važnu ulogu u nastanku tih tumora. Tumori mokraćnog mjehura su relativno neistraženo područje, što ovom radu dodatno daje na vrijednosti.
Istraživanje su počeli analizirajući razlike u bakterijskom sastavu urina osoba s rakom mjehura i zdravih osoba. Te su nalaze prije nekoliko godina objavili u časopisu Scientific Reports. Osim toga, istraživanje su provodili i na miševima i utvrdili da kada se smanji broj bakterije u mjehuru, broj tumora padne za 80 posto. Davanjem antibiotika miševima uspjeli su spriječiti daljnji razvoj raka.
