Usvajanjem Prostornog plana Općinsko vijeće Dicma otklonilo je posljednju administrativnu pretpostavku da se pokrene postupak pripreme nastavka izgradnje brze ceste Križice – Kukuzovac.
Izmjenama i dopunama svojega prostorno-planskog dokumenta općina Dicmo usuglasila je planove cestovne infrastrukture sa županijskim prostornim planom i tako poslije punih 15-ak godina otklonila prepreku na kojoj je svaki početak razgovora o nastavku izgradnje četverotračne brze ceste od Križica prema Sinju, koja će ujedno biti i obilaznica Dicma, odmah i završavao.
Hrvatske ceste i politički dužnosnici s viših razina, koji utječu i(li) odlučuju koji će cestovni projekti državne razine dobiti prioritet pri trošenju cestovnog novca, projekt brze ceste Križice – Kukuzovac odbijali su kao temu uz obrazloženje da za to nije ispunjena osnovna pretpostavka, nije riješena kroz prostorno-plansku dokumentaciju. I bili su u pravu. Prostorni plan općine Dicmo zadržao je ovu prometnicu u koridorima davno napuštene trase.
Rezervirana trasa još 2009.
Već daleke 2009. godine za brzu cestu Križice – Dicmo bila je rezervirana trasa Križice – Prisoje – tunel kroz brdo Čemernice – Kukuzovac. Ta je cesta bila u prostornim planovima, a procjene su govorile da je za njezinu izgradnju trebalo osigurati preko 200 milijuna kuna ili 30-ak milijuna eura.
Vodstvo općine Dicmo protivilo se smatrajući da će tom trasom cijelo općinsko područje, a naročito radna zona Dicmo, ostati cestovno izolirano. Život je u međuvremenu promijenio raspoloženje Dicmanjana. Shvatili su da im svakodnevni enormni promet motornih vozila dionicom državne ceste broj 1 (DC1) Sinj – Split, koja presijeca prostor njihove općine, sve nepodnošljivije zagorčava život.
Kako i ne bi kada svakodnevno kroz Dicmo prođe preko 15 tisuća vozila s nezaustavljivim trendom rasta. Ništa bitnog nisu donijeli ni zahvati na prolazu DC1 kroz Dicmo, koje su financirale Hrvatske ceste, a svodile su se na "peglanje" kolnika, izgradnju nogostupa s javnom rasvjetom, izgradnju glavnog ulaza u radnu zonu kao i potpuna rekonstrukcija i semaforizacija glavnog raskrižja u općinskom centru.
Izgrađena prije više od 60 godina ova dionica DC1 u međuvremenu gusto naseljenom Dicmu davno je prestala biti cestovna blagodat i pretvorila se u svakodnevnu prometnu moru. Dostatnu, sutra, tek kao važnu lokalnu prometnicu.
Kako je u županijskom prostornom planu, a na prijedlog Hrvatskih cesta, definirana korigirana trasa buduće brze ceste Križice – Kukuzovac, a ona ide od Križica preko Prisoja, zaobilazi Kraj i spaja se na postojeću trasu DC1 kod ulaza u kamenolom Čemernice, dakle bez tunela, u Dicmu su tu obilaznicu shvatili i prihvatili kao izlaz od svakodnevne prometne more te su pokrenuli postupak izmjena i dopuna svojega Prostornog plana čije je donošenje okončano nedavnim usvajanjem na zasjedanju Općinskog vijeća.
Kada će se nastaviti gradnja brze ceste od Križica do Kukuzovca odlučivat će se u Zagrebu, u Hrvatskim cestama i resornom ministarstvu, a zahvati takvog opsega kao planovi stižu i pred Vladu. O svemu su za "Slobodnu" govorili dožupan slitsko-dalmatinski Ante Šošić i sinjski gradonačelnik Miro Bulj.
Slušali samo obećanja
- Iako nastavak izgradnje brze ceste od Križica do Kukuzovca nije u našoj već je u nadležnosti Hrvatskih cesta, svi politički akteri upoznati su s nastojanjem Splitsko-dalmatinske županije da promet između Sinja i Dugopolja napravi propulzivnijim.
Nedavnim izmjenama i dopunama Prostornog plana općine Dicmo konsolidirana je trasa predviđena studijom iz 2016. godine. Time su se otklonile formalne prepreke i stvorile pretpostavke za potencijalnu realizaciju ovoga projekta. To je tema o kojoj će se razgovarati u najskorije vrijeme - kazao je dožupan Šošić.
- Brza cesta od Križica do Kukuzovca odnosno dionica DC1 Sinj – Split je sinjska žila kucavica. Buduća brza cesta Sinju je od životne važnosti, ali isto tako i Splitu koji je potrošio prostor i jedini mu je izlaz prema Zagori, u cetinski kraj. Do sada smo o gradnji brze ceste dobivali samo obećanja.
Došlo je vrijeme kada se ova brza cesta jednostavno mora graditi. To je imperativ nametnut od inteziteta prometa koji stalno raste, a koji je ovu dionicu pretvorio u najopterećeniji dio DC1 od Splita do Zagreba – kazao je gradonačelnik Bulj.