- Poslije punih 12 godina od početka izgradnje, u kojem periodu je gradilište većinom, do mojega preuzimanja dužnosti načelnika bilo zatvoreno, dana 3. lipnja svečano smo otvorili dugoočekivani matični vrtić s jaslicama i desetosatnim vrtićkim programom.
Na takav vrtić naše mlade obitelji čekale su godinama te im ovom prigodom zahvaljujem na strpljenju i razumijevanju. Također bih zahvalio svima koji su sudjelovali u realizaciji ovoga projekta, od izvođača radova do države i županije koji su pomogli da se vrtić izgradi. Ukupna vrijednost ulaganja bila je 1,9 milijuna eura, od čega smo kroz sufinanciranje iz NPOO-a i Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a te iz Splitsko-dalmatinske županije, koja nam je pomogla u opremanju, osigurali oko 1,6 milijuna, a općina je iz proračuna sudjelovala s oko 300 tisuća eura.
Ovaj uspjeh na samom početku sumiranja jednogodišnjih rezultata naglasio je inženjer Petar Maretić, načelnik općine Dicmo u drugom mandatu.
Kada će početi korištenje novog vrtića?
– Proveli smo upise djece za iduću pedagošku godinu i sva djeca koja su zadovoljavala propisane uvjete imaju osigurano mjesto u vrtiću. Pritom prvi put imamo tri vrtićke skupine u 10-satnom programu, a uz njih po jedan petosatni i šestosatni program. Za jaslični program bio je veliki interes. Upisali smo jednu jasličnu skupinu. Sada smo u fazi ishođenja “papirologije” za drugu jasličnu skupinu za djecu koja su na listi čekanja.
Do sada ste imali vrtićke skupine u zgradi OŠ Ante Starčevića i na katu zgrade Općine. Hoćete li nastaviti s korištenjem tih prostora?
– Iz školskog prostora vrtić se iseljava ovih dana. Prostor na katu zgrade Općine nastavlja se koristiti.
Riješili ste jedan od gorućih problema općine Dicmo, za najmlađe. Što je s proširenjem groblja, gdje će se preminuli Dicmanjani ukapati?
– To je jedno od najčešćih pitanja koje mi postavljaju mještani naše općine. Priču o groblju pokrenuli smo još 2022. godine, kada smo službeno sva naša groblja upisali u vlasništvo 1/1, što je bio osnovni preduvjet za širenje groblja i gradnju mrtvačnica. Potom smo 2024. godine donijeli Prostorni plan bez kojega nismo mogli dalje. U međuvremenu smo dali izraditi idejna rješenja koja smo predali uz zahtjev za dobivanje uvjeta građenja. Sada smo u postupku ishođenja lokacijske dozvole, a potom su sljedeći koraci izrada glavnog projekta i dobivanje građevinske dozvole. Vjerujem da bismo u 2027. godini mogli krenuti s izgradnjom proširenja groblja sv. Jakova u Osoju. Istovjetna procedura paralelno teče za groblje u Krušvaru. Za groblje u Sušcima i Ercegovcima pripremamo dokumentaciju za izgradnju prostora za ispraćaj pokojnika. Ovom bih prigodom posebno zahvalio Slavki i Ivanu Periću iz Ercegovaca, koji su za potrebe mjesnog groblja darovali zemljište naslijeđeno od njihove tetke, procijenjene vrijednosti 18 tisuća eura. Zbog toga smo ih na Svečanoj sjednici Općinskog vijeća nagradili općinskim priznanjem.
Dom kulture
Najavljujete izgradnju kulturno-interpretacijskog centra. O čemu je riječ?
– Već dugo radimo na projektu s tim nazivom koji će u stvarnosti biti dom kulture. Zamislili smo izgraditi zgradu na tri etaže gdje bismo imali sadržaje namijenjene Dicmanjanima svih starosnih skupina. U prizemnom dijelu imali bismo dvoranu za manje skupove i projekcije filmova, treniranje plesa, pojedinih sportskih aktivnosti, školu glazbe..., a na katu ćemo izgraditi Memorijalnu sobu o Domovinskom ratu i Dicmanjanima koji su dali živote za slobodnu Republiku Hrvatsku, posebni prostor za rad naših kulturno-umjetničkih udruga, čitaonicu te izložbeni prostor za arheološke nalaze s područja općine Dicmo. Radilo bi se, dakle, o multifunkcionalnom objektu ukupne površine 1600 metara kvadratnih, a procijenjena vrijednost ulaganja je oko 3,6 milijuna eura. Već smo osigurali milijun eura bespovratnih sredstava kroz ITU mehanizam Urbane aglomeracije Split. Pripremamo dokumentaciju kako bismo se mogli prijaviti na natječaje Ministarstva kulture i medija, Ministarstva regionalnog razvoja, a za memorijalni dio očekujemo potporu Ministarstva hrvatskih branitelja.
Što je s objektom koji je bio nekadašnja postaja Rere?
– To je sličan projekt koji vodimo pod nazivom Kulturno-interpretacijski centar Rere. On se odnosi na zgradu bivše željezničke postaje. Ovdje želim zahvaliti Splitsko-dalmatinskoj županiji – pročelnici Anamariji Bralić i županu Blaženku Bobanu – što su nam taj prostor dodijelili u vlasništvo. Uredili smo park kod te zgrade i postavili eksponate, uključujući i parnu lokomotivu kakva je vozila na željezničkoj pruzi Sinj – Split – Sinj. Samu zgradu postaje uredit ćemo kao interpretacijski centar. Za taj zahvat trenutno smo u kontaktima s konzervatorima i projektantima kako bismo pripremili glavni projekt i građevinsku dozvolu. Prostorija će se obnoviti vjerno, upravo onakva kakva je bila dok je služila kao postaja. Posao je zahtjevan budući da su uključeni i konzervatori.
U Dicmu je velik fizički priljev stanovništva i veliki je promet građevinskim parcelama. Ta dinamika bila bi sigurno još veća da su na građevinskom zemljištu i starim zgradama riješeni imovinsko-pravni odnosi. Jeste li se vi u Dicmu uključili u državnu izmjeru zemljišta kojom se taj problem eliminira?
– Taj problem me, vjerujte, najviše ljuti jer predstavlja najčešće nepremostivu barijeru mladim obiteljima u rješavanju njihovih stambenih potreba. Osjećamo se zarobljenicima imovinsko-pravnog gordijskog čvora oko nekretnina jer naši pradjedovi, djedovi i očevi nisu formalno-pravno provodili rješenja o nasljeđivanju. Upisivali su na sebe u katastru posjed, ali ne i vlasništvo u zemljišno-knjižnim odjelima suda. Zahvaljujući Vladi RH koja je iz EU povukla i osigurala sredstva za katastarsku izmjeru, sada se i Dicmanjanima pruža prilika da to obave pojednostavljenim postupkom i besplatno. Općina Dicmo za provedbu izmjere kandidirala je sve svoje katastarske općine. U savjetovanje su uključene dvije, KO Prisoje i KO Kraj. Očekujemo da će na jednoj od idućih sjednica Vlada te naše dvije katastarske općine i potvrditi, poslije čega će početi izmjera na terenu. Izmjera će dodatno potaknuti pozitivna demografska kretanja u našoj općini. Dicmo je smješteno u neposrednoj blizini Splita i susjednih gradova i vrlo je atraktivno za gradnju obiteljskih kuća. One se i danas intenzivno grade, ali kada se poslije izmjere građevinske parcele vlasnički svedu na 1/1, promet i gradnja na njima sigurno će se značajno povećati, a zajedno s tim povećat će se i broj stanovnika Dicma.
Korov i drača
Jesu li i zbog toga parcele zapuštene, zarasle u korov i draču?
– O tome sam govorio u više navrata. Stvarni vlasnici ne ulažu u svoju imovinu, ne uređuju parcele pa one kao takve, osim što pružaju ružnu sliku ljeti, predstavljaju i požarnu opasnost. Ako se ne osvijeste, počet ćemo s primjenom naše odluke o komunalnom redu kažnjavanjem takvih vlasnika na način da će Općina obaviti posao koji oni propuštaju s tim da ćemo im za to ispostaviti račun.
Na to vas mora motivirati činjenica da ste iz 4. prešli u 5. skupinu razvijenosti jedinica lokalne samouprave?
– Da, do sada smo bili u četvrtoj skupini, što znači da smo bili među najrazvijenijim gradovima i općinama između ispodprosječno razvijenih. Peta skupina predstavlja prvu od četiri stepenice iznadprosječno razvijenih. Općina se trudi unaprijediti sve sadržaje koji život svih građana čini boljim. Pritom smatram da svi jednako moramo nositi taj teret odgovornosti pa i ovom prigodom pozivam mještane na suradnju kako bismo svako naše naselje učinili ljepšim, komunalno opremljenijim i ugodnijim za život.
Kakvo je demografsko kretanje u općini Dicmo posljednjih godina?
– Po našim saznanjima sve veći je trend vraćanja Dicmanjana na djedovinu i doseljavanja drugih. To vidimo i kroz upise u vrtić i školu. U sve većem broju pojavljuju se prezimena kojih do sada u Dicmu nije bilo. Mi taj pozitivni trend potičemo demografskim mjerama, za što izdvajamo dobar dio proračunskih prihoda.
Pokrenuta je izgradnja županijske ceste kroz Krušvar?
– Na tu cestu čekamo više od 20 godina. Prije nekoliko godina pokrenuli smo idejni projekt uređenja te prometnice, čiji je nositelj Županijska uprava za ceste. Uspjeli smo projekt dovesti do građevinske dozvole, provedena je javna nabava i potpisan je ugovor o izgradnji s najpovoljnijim izvođačem. Radovi su krenuli početkom svibnja. Dužina ceste je nešto manje od 2 kilometra, uredit će se kolnik s parametrima koji zadovoljava uvjete županijske ceste, a duž cijele prometnice sa sjeverne strane izgradit će se nogostup za pješake. Ovom cestom Krušvar dobiva potpuno novu vizuru.
Na istom prostoru ulaže i općina Dicmo u nerazvrstane ceste?
– Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Mikuš Žigman nedavno nam je uručila ugovor o osiguranju bespovratnih 19.000 eura za financiranje radova na uređenju spojne ceste Krušvar – Ercegovci. To je vrlo bitna prometnica koja će, osim što povezuje dva naša naselja, imati i ulogu obilaznice.
Dicmanjani se žale na niskonaponske (ne)prilike i učestale prekide u opskrbi električnom energijom?
– Od naših sumještana često stižu primjedbe na tu temu. Najčešći su prekidi zbog čestih spajanja novih potrošača na mrežu, čije nas spajanje raduje, ali i davno najavljivanih i potrebnih rekonstrukcija pojedinih niskonaponskih linija i objekata. HEP je odradio kompletnu rekonstrukciju u Ercegovcima i Sičanima. Sa zadovoljstvom najavljujem da se radi i na pripremama izgradnje 110-kilovoltne trafostanice preko koje bismo osigurali dovoljno električne energije u našoj radnoj zoni te više ne bi bilo prekida zbog preopterećenosti mreže.
Fer odnos
Stalno se, svake godine, vraćate na radnu zonu?
– Kako se ne bih vraćao? Kroz ovih pet godina koliko sam na dužnosti načelnika, u Dicmo smo doveli više od 20 poduzetnika. U komunalnu infrastrukturu istočnog dijela zone kroz prošlu godinu uložili smo više od 400 tisuća eura. Imamo još nekoliko parcela. Posebno me raduje jedan već pripremljeni poduzetnički projekt s ulaganjima od 1,4 milijuna eura, ali za sada ne bih o detaljima. Mi zonu razvijamo, a ona nam vraća zapošljavanjem i uplatama u općinski proračun.
Vi ste predsjednik Nezavisne liste mladih na nacionalnoj razini. Kako kao načelnik surađujete sa županijskom i državnom vlasti HDZ-a, kojima ste oporba?
– Ja kao načelnik njegujem fer odnos sa svima i iz toga proizlazi dobra međusobna suradnja. Otvoreno pričamo o svemu. Nikada nisam naišao na zatvorena vrata. Zbog pojedinih službenika neke stvari su mogle i trebale ići brže, ali to su ipak male zamjerke u odnosu na pozitivnu razinu sveukupne suradnje. Nadam se i vjerujem da će tako biti i ubuduće jer bez financijske potpore s tih razina mi bismo teško realizirali sve naše projekte.
Koliki je ukupni općinski proračun i koliki je u tome prihod od dicmanskih poreznih obveznika, a koliko novca pribavljate sa strane?
– U ovih pet godina povukli smo između 3 i 3,5 milijuna eura, ne računajući ulaganja čiji su nositelji drugi. Naš izvorni proračun je oko 2,5 milijuna eura.
Smatrate li da su građani Dicma zadovoljni kako vi u ulozi načelnika vodite ovu općinu?
– Vjerujem da mještani Dicma vide da razvoj općine nije prikazan samo kroz priče i obećanja, već kroz nove projekte, od dječjeg vrtića, radne zone, šetnica, turističkih i sportskih sadržaja, javnih prostora... Dicmo, međutim, nisu samo ceste, zgrade i općenito projekti već ljudi, naši Dicmanjani i svi oni koji Dicmanjani žele postati. Dicmo će živjeti i razvijati se sve dok se ljudi useljavaju, vraćaju i dok imamo ovako pozitivnu demografsku priču. Kao načelnik nastavit ću sa svojim suradnicima raditi sve ono za što su me moji Dicmanjani izabrali. Naravno da u sveukupnim razvojnim rezultatima značajnu ulogu ima naše Općinsko vijeće s predsjednikom Ivanom Vukšićem. Bez potpore vijeća u kojemu kod strateških projekata redovito postiže koncenzus, rezultati bi sigurno bili skromniji.
Sadržaj nastao u suradnji s općinom Dicmo
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....