- Diko moja, dida ti na ovo čeka cili život! Da voda dođe do našeg sela – tepao je na uho, svom unučiću djedica dok je s ponosom, sretan slušao onaj dio službenog otvaranja izgradnje primarne i sekundarne vodoopskrbne mreže naselja Labin, Trolokve i Prgomet.
Napokon voda iz špina
Ispod krošnje koštele, uz crkvicu sv. Silvestra u naselju Labin dalmatinski gdje se održavao službeni dio protokola – uvođenje izvođača radova u posao - mnogo izboranih je lica sa osmijehom pratilo obraćanje uzvanika.
Nisi oni pamtili ni pazili na brojke, ni kolike iznose investicije osiguravaju europski fondovi, ni tko je sve te puste godine pripremao dokumentaciju a počela je priča o vodi u ovom dijelu Dalmatinske zagore još daleke 2006. godine, niti iz kojeg izvora će na kraju voda i „zašumiti” njihovom cijevima do špina u domovima, jel‘ iz Rude, jel iz Krke?
Oni su samo čuli dvije stvari – stiže voda za 850 obitelji, i to do kraja 2025. godine!
Obećanje iz 2006. godine
- Bit će to najveselija nova godina u Prgometu – veselje nije krio ni Ivan Skelin, dugogodišnji načelnik ove malene općine u zaleđu Trogira, pa na upit ide li u novi mandat i u svibnju 2025. godine, samo je komentirao:
- Ne znam, o tome nisam ni razmišljao, samo da nam voda dođe, to je bio onaj moj primarni cilj na čelu općine.
To su emocije podno koštele, ljudi kojima voda život znači. Poglavito povratak na rodnu grudu mladih obitelji koji žele raditi, saditi, graditi, živjeti! Eventualno se baviti i turizmom, vile s bazenima omiljeni su dio za odmor gostima, no tek je jedna prepreka uvijek prisutna – nema pitke vode!
Koja bi eto za 15 mjeseci trebala „premrežiti” vodovodnim cijevima cijelo područje. I za koje je radove, službeni početak realizacije investicije vrijedne skoro 10 milijuna eura, označio Blaženko Boban, župan splitsko-dalmatinski:
Šest aglomeracija u županiji
- Na području županije radimo ukupno šest aglomeracija, a ovaj projekt nije ušao ni u jednu od njih. Morali smo tražiti druga rješenja i druge modele kako ovog čovjeka ostaviti ovdje, u svom selu, jer upravo zbog nedostatka vode, mnogi mladi ljudi su iselili iz ovih krajeva. Zahvaljujući načelniku općine Prgomet Ivanu Skelinu, koji je iznimnu energiju i srce uložio da se ovaj projekt realizira, vlastitim snagama smo napravili projektnu dokumentaciju. Mi smo mu bili podrška u financijskom smislu, u izradi projektne dokumentacije i pronalasku izvora financiranja.
Detalje o projektu, kojeg u ime i za račun „Vodovoda i kanalizacije Split” provodi „Agencija Eko Kaštelanski zaljev” iznijela je ravnateljica EKO agencije Tina Runjić Ćuk:
- Radi se o tri ugovora vrijedna preko osam milijuna eura bez PDV-a. Radovi obuhvaćaju izgradnju dvije vodospreme, jedna u Prgometu kapaciteta 450 kubika, crpna stanica Prgomet, prekidna komora Trolokve, hidrostanica. U Labinu će se izvesti crpna stanica Labin, vodosprema Labin kapaciteta 150 kubika i 32 kilometra primarne i sekundarne vodoopskrbne mreže za sva ova naselja. Voda na ovo područje dolazi iz pravca Šibenika putem magistralnog vodoopskrbnog cjevovova "Vrpolje-Vučevica" koji je izgrađen uz autocestu. Izgradnjom ovog sustava, stavit će se u funkciju već izgrađeni dio sekundarne mreže na području naselja Prgomet, kao i dio primarne mreže koja je izgrađena na području zagorskog dijela općine Seget za naselja Prapratnica, Ljubitovica, Bristivica, Seget Gornji i ovog dijela općine Prgomet. Kako bi se stigli planirani rokovi i voda na ovom području potekla 2025. godine, izvođači će raditi na nekoliko lokacija istovremeno – najavila je Runjić Ćuk.
Sredstva iz NPOO
Prva dama „Vodnogospodarskog odjela za slivove južnog Jadrana” Hrvatskih voda Irina Putica također je naglasila kako je ovaj projekt jako dugo pripreman te kako su prvi koraci napravljeni još 2006. godine kada su cijevi postavljane uz autocestu.
- Sve su to jako veliki i skupi projekti za koje treba naći sredstva. Da nije bilo sredstava Nacionalnog plana otpornosti i oporavka (NPOO), teško da bismo mi to svojim nacionalnim sredstvima mogli izgraditi. Hrvatska je potpisala obveze prema Europi za NPOO, a to je praćenje indikatora izvršenosti koje svakog mjeseca šaljemo Europskoj komisiji i zato inzistiramo da se što prije krene u realizaciju - dodala je Putica.
Direktor „Vodovoda i kanalizacije Split” (VIK) Miroslav Delić ponosan je što VIK trenutno ima oko 400 milijuna eura vrijednosti projekata, gdje spadaju dvije velike aglomeracije - Aglomeracija Split-Solin i Aglomeracija Kaštela-Trogir te poseban ugovor iz NPOO.
- U toj cijelom paketu projekata nismo zaboravili Dalmatinsku zagoru tako da se jedan veći dio projekta odvija na tom području. Cilj nam je da nakon svih ovih ulaganja, 99 posto svih stanovnika na prostoru kojeg mi pokrivamo dobije pitku vodu i da njih 95 posto ima odvodnju. Radi se o velikim infrastrukturnim projektima koji se rade jednom u 50 ili 100 godina, a provodimo ih u suradnji sa resornim ministarstvom, Hrvatskim vodama i SDŽ. Za projekte iz NPOO, ovo je dio toga, rokovi su do 31. prosinca 2025. godine, dok je za aglomeracije rok do 31. prosinca 2027. godine – prisnažio je brojkama Delić.
Opstanak na zemlji
Naravno kako je najsretniji bio načelnik Skelin, ističući kako realizaciji cijele priče oko vode, je bio ključan korak pripajanje „Vodovodu i kanalizaciji Split” jer Šibenik, kako je rekao, nije bio posebno zainteresiran za ovo područje.
- Projektnu dokumentaciju smo realizirali uz pomoć Splitsko-dalmatinske županije, jer mi kao mala općina sa skromnim sredstvima to nismo bili u stanju napraviti. Za nas je ovo mega projekt i jedan od vitalnih interesa jer bez vode života nema - zaključio je Skelin i dodao kako se nada da će se dolaskom vode, zadržati postojeći i vratiti mladi koji su napustili ovo područje.
U sličnom tonu promišljaju svi, budući da je negostoljubljiv taj dalmatinski krš, okrutan za „čovika i beštije”!
Još bez vode, kada život ovisi o čatrnjama i seoskim bunarima, te cisternama s vodom koje spašavaju život minulih godina zbog klimatskih promjena, gradnja infrastrukture za dolazak pitke vode – jedini je siguran zalog za o(p)stanak života.
Što je u svojoj molitvi i blagoslovu potvrdio i fra Mijo Šabić, župnik Primorskog Doca, nakon čega je seoskom tišinom isprekidanom pjevom ptica – zavladao bučni zvuk pikamera i bagera!No iako je srpanj mjesec, mjesec od odmora – nikome u Labinu ta buka ne smeta...