- Područje triju jezera u općini Lokvičići, Mamića jezero ili Lokvičićko jezero, Knezovića jezero, te jezero Galipovac, sigurno su zadnji raj na zemlji kada je u pitanju njihova ekološka očuvanost, da ne govorimo o biološkom segmentu, da u njima nemamo nikakvih invazivnih vrsta.
Tamo živi bjelonogi rak, sve endemične vrste riba, zapravo to područje je po meni zadnje ekološki očuvano područje u Europi. Ponavljam i tvrdim da je to zadnji do kraja prirodno očuvani dio Europe, ekološki raj!
Da sada ne ulazim u prirodne vrijednosti ostalih imotskih jezera, Modrog, Crvenog, pa Dva oka jednog od niza izvorišta rijeke Vrljike - prilično oduševljen i uzbuđen izjavio nam je ovo ing. Roman Ozimec, jedan od najpoznatijih hrvatskih stručnjaka za ekologiju, agronom, biolog, speleolog i voditelj nekoliko stručnih ekspedicija na imotskim jezerima, kada smo ga pitali o rezultatima završene interdisciplinarne međunarodne biološko-speleološke ekspedicije, upravo na ispitivanju podvodnog i nadvodnog svijeta u nekoliko imotskih prirodnih jezera.
Ing. Ozimec tvrdi također, a nakon niza ekspedicija, pa sada i nakon ove zadnje ekspedicije i prvih preliminarnih nalaza, da je ovo cijelo područje Imotske krajine, najkompleksnije i najzanimljivije hidrološko područje Europe.
- Odakle te vode dolaze, kuda sve prolaze u svojim podzemnim tokovima, odakle se konačno napajaju izvori rijeke Vrljike vodama iz Crvenog jezera, susjedne Bosne i Hercegovine, konačno i s područja Biokove, da sada ne otkrivam detalje tih podzemnih vodenih kretanja, to sve skupa je toliko fascinantno da je i meni koji sve to skupa proživljavam kao biolog, speleolog jednostavno nepojmljivo - ističe ing. Ozimec.
Naš sugovornik napominje da ova ekspedicija neće biti zadnja jer na svjetlo dana ima se toga još puno objelodaniti o podzemnom vodenom svijetu ovoga dijela Imotske krajine.
- Već punih 25 godina i ja i timovi stručnjaka raznih profila ispitujemo ovo vaše područje, ovaj veličanstveni niz prirodnih jezera. Dakako, danas je i tehnika koja je itekakav support nama stručnjacima napredovala, tako da i pomoću nje dobivamo svaki put neke nove fascinirajuće podatke - navodi naš stručnjak.
Geohidrološke strukture
Ekipe se sastoje od speleoronilaca, biospeleo ronilaca, biologa, pa čak i arheologa ronilaca. Imaju i nove metodike ispitivanja, tako da su odlično ekipirani. Jedan od najvažnijih fenomena ovoga područja Imotske krajine svakako su geohidrološke strukture, a koje su vrlo raznolike i po genezi i po biološkoj funkciji, ali i po ekologiji.
- Sve to pokušavamo spoznati i dat ćemo na kraju sve podatke o geološkoj strukturi i hidrogeološkoj strukturi kemije voda. Nama je stvarno najzanimljiviji bio diverzitet tih fenomenalnih prirodnih jezera. Meni, ali i mojim kolegama biolozima, svakako jest zanimljiva bioraznolikost života u njima. Već sada mogu otkriti da imamo neke nove rodove planktonskih rakušaca - veli naš sugovornik.
Cijela ekspedicija ima dva dijela, prvi je bio u prosincu prošle godine, a drugi, sada završen, bazirao se na tri jezera u Lokvičićima.
- Do njihove vode iznimno je teško doći pa smo imali i odgovarajući speleošku tehniku. Upravo ispitivanje ova tri jezera koje ja kolokvijalno nazivam “mini Crvenim jezerima”, vrlo su ključna za razvoj ovoga vašega kraja i po geomorfologiji, kemiji voda, mikoroorganizama, a po prvi put rađeno je i ispitivanje mini gljiva, što još mislim nitko nije radio.
Radili smo foto video dokumentaciju tih jezera pod vodom, nad vodom, koja će služiti i nama stručnjacima, ali kasnije i za samu prezentaciju tih jezera turističkom tržištu, znači od znanosti do turizma - pojašnjava ing. Ozimec.
Turizam budućnosti bit će destinacijski turizam baš u područjima očuvanih prirodnih vrijednosti, napominje stručnjak.
UNESCO-ov Geopark
- Uostalom, niste ni tek onako dobili status UNESCO-va Geopark i to nativom Biokovo-Imotska jezera. Upravo ta jezera su silna vrijednost i, ponavljam, ona su najkompleksnija hidrološka područja Europe.
Sigurno da će i sljedeća ispitivanja na svjetlo dana donijeti još toga, ali sada je bitno da do sada istraženo zahtijeva konzervaciju, jednostavno pomno čuvanje tih vrijednosti, jer ovo sve što imate toliki su resursi za razvoj turizma da i sami niste svjesni.
Zato trebate imati i educirane ljude da znadu objasniti turistima, znatiželjnicima što je što u kojim jezerima, što im je vrijednost, specifičnost, što nigdje drugdje nema i već sada treba zaštititi tu ekologiju koja je po meni raj na zemlji - veli nam prof. Roman Ozimec.