"Kud plovi ovaj brod, kud ljude odnosi…", stihovi su pjesme Radojke Šverko koji bi trebali stajati na ulazu u grad Vrgorac kako bi potaknuli gradonačelnika Milu Hercega (NLM) i gradske vijećnike da se suoče s jednim od najvećih problema Vrgorske krajine – demografskim izumiranjem.
Početak školske godine u Zabiokovlju najbolje oslikava stanje u prostorno najvećem gradu u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji broji 27 mjesnih odbora. Pad broja učenika u posljednjih petnaest godina sa 706 na 413 (gotovo 40 posto) te zatvaranje sedam od ukupno jedanaest područnih škola znak su za uzbunu, ali i za razgovore o tome kako će Tinov grad izgledati za deset godina. Nažalost, nitko od gradskih vijećnika nije pokazao dozu političke mudrosti i odgovornosti da sazove tematsku sjednicu s ovom točkom dnevnog reda.
Trendovi ne idu naruku lokalnim političarima. Zatvaraju se škole u pojedinim selima u kojima je dječji smijeh odzvanjao više od stoljeća, kao u Velikom Prologu (1903.), Ravči (1907.)… Zašto dolazi do tolikog pada broja stanovnika u Tinovu gradu? Po mnogima, zbog slabog izbora radnih mjesta i malih plaća. Mjesta u gradskim poduzećima i ustanovama uglavnom su popunjena, pa preostaje tek nešto malo građevinskih tvrtki, jaka mesoprerađivačka industrija i poljoprivreda. No, očito ni u tim sektorima nešto ne štima kada se sve više mladih odlučuje na odlazak iz vlastitog doma "trbuhom za kruhom", u podstanarstvo u zapadnoeuropske zemlje ili na obližnje Makarsko primorje.
Prazna sela, a ulice...
Prema popisu stanovništva, Grad Vrgorac sa svojih 27 mjesnih odbora broji 5911 stanovnika, no realno na terenu ondje stalno živi tek 3500 do 4000 ljudi. Dok su vrgorska sela pusta, prazna i zapuštena, na ulicama gradića ispod Matokita možete sresti ljude iz svih krajeva svijeta. Vrgorac je postao mala kolonija, a dokaz su tomu podaci o broju stranih radnika koji su u proteklih šest godina došli u ovaj grad na granici RH i BiH.
Prema podacima koje nam je dostavila Policijska uprava splitsko-dalmatinska, u tom je razdoblju pristiglo 689 radnika sa svih kontinenata.
Po godinama to izgleda ovako: 2020. stiglo je 27 radnika, 2021. – 31, 2022. – 49, a 2023. godine 78 radnika. I onda se u posljednje tri godine događa pravi boom – brojke nadilaze popis stanovnika u nekoliko sela. Tako je 2024. godine izdano 190 radnih i boravišnih dozvola, 2025. godine 169, a i ove će godine brojka biti tu negdje jer je do 1. rujna već izdano 145 dozvola. Zanimljivo je istaknuti da je od 2020. do listopada 2024. godine izdano 345 dozvola, dok ih je od tada do danas odobreno još 344.
Prednjače došljaci iz Nepala
Većina tih radnika zaposlena je u Poduzetničkoj zoni "Ravča". Možemo povući još jednu paralelu: od ukupnog broja stanovnika Vrgorca prema popisu iz 2021. godine, udio izdanih dozvola za strane radnike iznosi 11,66 posto, a u odnosu na stvarni broj stanovnika Vrgorske krajine taj udio iznosi od 17,23 do 19,69 posto.
– Obavještavamo vas da je u PGP Vrgorac u 2024. izdano ukupno 190 dozvola za boravak i rad, u 2025. 169 dozvola za boravak i rad, a do 1. rujna ove godini 145 dozvola. U svim traženim godinama po broju izdanih dozvola za boravak i rad na prvom su mjestu državljani Nepala, zatim državljani Filipina, a potom državljani ostalih trećih zemalja u znatno manjem broju. U 2024. godini na trećem i četvrtom mjestu bili su državljani Bosne i Hercegovine te državljani Kosova, u 2025. na trećem i četvrtom mjestu bili su državljani Bosne i Hercegovine i Indije, dok su u odnosu na 2026. na trećem i četvrtom mjestu državljani Uzbekistana i Sjeverne Makedonije – otkrili su nam u PU splitsko-dalmatinskoj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....