Jesu li se Splićani vratili u centar grada nakon završetka velikih ljetnih gužvi koje su stvarali turisti?
– Domaći najviše kupuju po trgovačkim centrima. Ovdje na Pazaru skoro da nema naših kupaca, iako cijene nisu visoke – kupus je dva eura po kilogramu, a balancane tri eura. Vidi ih, domaće, sinoć ubrane – kaže nam Janja s Mostina, čija svekrva, napominje nam, 70 godina drži banak na splitskom Pazaru.
A gdje su stalne mušterije? – pitamo je.
– To su malo finije gospođe. Subotom ujutro popiju kavu na Rivi, pa iza 12 sati, kad cijene budu povoljnije, ovdje naprave spizu. Ono što do tada ne uspijemo prodat bude i do 50 posto jeftinije – govori nam gospođa Janja.
Kaže da im još uvijek dolaze stranci, čak više nego domaći, ali, dodaje, nikad nisu lošije prodavali.
U centru grada, kao što je to rekla naša sugovornica, još uvijek je dosta stranaca. Među njima su Ian i Diane iz SAD-a. U Split ih je doveo kruzer, ovdje će ostati samo jedan dan, kažu nam i dodaju da su prvo popili kavu na Rivi, pa se prošetali s turističkim vodičem, a u sklopu ture obišli su Pazar.
– Nitko, nitko domaći nije kupio maslinovo ulje. Svatko ima svoje. To je ulje mog sina s Korčule, trenutno ga prodajem po 15 eura po litri. Sada što donesem na banak, to odnesem nazad doma. Ovo ljeto su kupovali samo stranci – Slovenci, Poljaci, Ukrajinci... – kaže nam Marinko Burazer, koji je na splitskom Pazaru od, ističe, 1995. godine.
– Nije to kao što je nekad bilo. Jedva čekam opet lito da navale turisti. Sad dolazi vrlo malo domaćeg svita – potvrđuje Ljubica iz Korešnice, prodavačica na tržnici.
Svaki dan na Pazar dolazi Zdravko sa Skalica, koji 62 godine živi u Splitu. Rođen je u Livnu, a radio je kao grafičar u vojnoj tiskari pokraj splitskog teatra.
– Cijelo ljeto provedem u Livnu. Kada se vratim u Split, svaki dan napravim đir. Prvo se prošetam do spomenika Smoji, te popijem piće s prijateljem kod njegovog broda na Matejuški. Nisam od kafića jer je skupo i glupo je da se itam lovom na kave. Ja sam zadovoljan čovik. Na Pazar dođem malo kasnije, kad su cijene niže, i onda pregovaram oko cijena. Jučer sam kupio špinat, a danas bi kaul – ispričao nam je šjor Zdravko i dodao kako u Splitu još uvijek ima dosta stranaca i da mu je gušt gledati ih.
Gospođa Slađana, koju smo uhvatili na Rivi u šetnji s unučicom, kazala nam je:
– Živim u centru i subotom s prijateljicama popijem kavu. Ljeti to bude u Getu, a kad se smanji gužva, onda dođemo na Rivu ili Pjacu.
Na Rivi smo susreli i Slobodana Glavčića iz Plivačkoga kluba "Mornar" i trenera paraolimpijca Dina Sinovčića:
– Ljeti volimo popit kavu na Cankarevoj poljani, ali ne zbog gužvi, već da se supruga malo makne od vrućine, a ostatak godine smo u subotu i nedjelju na kavi na Rivi. No, kad je loše vrijeme, to nas sve potjera u trgovačke centre. Po temperaturama još nam je lito i zbog toga ono mi fali samo zbog unuka koji kod nas provode praznike.
– Još malo i Splićani neće imati gdje popit kavu jer ima sve manje štekata – rekao nam je trener Ante Bonačić iz Varoša, kojeg smo susreli u "Vivas baru" na Pjaci, gdje Splićani piju kavu. Napominje da ima sve manje naših ljudi koji žive u centru grada.
– Iz Varoša se odselio zadnji vršnjak s kojim se družila moja kći. Vlasnici brojnih nekretnina u Varošu sada su stranci i tamo nitko ne živi. U centru grada rijetko čuješ čakavštinu. Splićani ovdje ne dolaze na kavu ni nakon što su prestale ljetne gužve jer nemaju gdje parkirati. U centru grada možeš kupiti gumene patke u svim bojama, gumene bombone i naočale. Ništa drugo nema u ponudi. Iako sam član stare splitske obitelji, u svome gradu osjećam se kao stranac – kaže nam naš sugovornik.
Tu je i šjor Mladen, koji nam veli da centar Splita gubi svoj smisao.
– Izgubio se šušur, domaća rič i galama. Neka još nekoj budali padne na pamet da makne Pazar i Peškariju, imao bih dojam kao da sam u nekom drugom gradu. Ne osjećam samo ja tako. Turizam koji imamo u Splitu nije održiv i niti jednu državu nije održao samo taj sektor. Ovo je slučajni turizam, a o glavu će nam se odbiti nabijanje cijena, koje ni nakon ljeta ne padaju – za kraj će Mladen.