Nije dugo trebalo čekati na odgovor MORH-u od strane prof. dr. sc. Ivice Grkovića, pročelnika katedre za anatomiju Medicinskog fakulteta u Split, koji je nekidan ukazao na probleme koje prilikom slijetanja i uzlijetanja sa bolničkog helidroma na Firulama stvaraju helikopteri.
Oni, po riječima dr. Grkovića, između ostalog, snagom svojih elisa stvaraju zračni vrtlog koji izbacuje škovace koje se nalaze u obližnjih deset kontejnera postavljenim s južne strane helidroma. On je za te i mnoge druge probleme stanovnika obližnjih zgrada prozvao pilote vojnih helikoptera, pozvavši ih da se ugledaju na pilote policijskih helikoptera.
Samo dan nakon teksta s dr. Grkovićem, javio se MORH, u čije je ime istupio pukovnik Stjepan Stepić, koji je ustvrdio da se "nestručno i neargumentirano opisuju postupci vojnih pilota prilikom polijetanja i slijetanja na helidrom KBC-a Split....."
To je potaknulo dr. Grkovića na novi istup.
- Iskreno zahvaljujem pukovniku Stjepanu Stepiću na njegovom "cjelovitom i stručnom" objašnjenju procedure slijetanja i polijetanja helikoptera na helidrom KBC-a Split. Pukovnik Stepić i sam objašnjava da, ovisno o preprekama, kod polijetanja, helikopter zalebdi na par metara i onda istovremeno povećava brzinu i visinu (ako prepreke ne postoje) ili zalebdi na 30-tak metara (ako prepreke postoje) i onda standardno polijeće - kazuje dr. Grković.
On pokraj helidroma živi dugi niz godina i "svjedok je vremena" slijetanja i polijetanja helikoptera.
- Pokraj helidroma živim već punih 18 godina, balkon mi ima izravni pogled na helidrom i odgovorno tvrdim da se vojni helikopter nikada nije digao na visinu od 30 metara kod polijetanja, već da odmah nakon nekoliko metara lebdenja počne povećavati brzinu i visinu bez obzira na koridor!
Svi susjedi to svjedoče
Ovome mogu svjedočiti svi moji susjedi i to sad u ljetnim mjesecima 5-6 puta dnevno! Jedno su pravila i smjernice, a drugo je njihova primjena u stvarnom životu!
Pozivam pukovnika Stepića da dođe u nenajavljenu inspekciju pa da se i sam uvjeri u istinitost mojih tvrdnji, odnosno koliko se piloti drže detaljno opisanog postupka. I dalje odgovorno tvrdim da policijski helikopter upravo na taj način uzlijeće, bez iznimke se vertikalno diže na visinu od barem 30 metara i tek onda mijenja pravac - navodi naš sugovornik.
Prema njegovim riječima, očita je razlika između slijetanja i polijetanja vojnog i policijskog helikoptera.
- To je toliko očito da i ljudi smanjene moći zapažanja nakon jednog gledanja odmah vide razliku! Ako to mogu i vojni helikopteri, zašto to ne naprave u svakoj prilici uzlijetanja?
I ne radi se ovdje o "nestručnom oku" koje ima problem razlikovanja veličine vojnog i policijskog helikoptera! Vjerujte mi, u 18 godina jako dobro sam izoštrio svoje oči, a i priroda mog posla je takva da podrazumijeva preciznu i detaljnu moć opažanja - napominje dr. Grković.
Kako kaže, on nije stručnjak za letenje, ali tvrdi da ima zdravu logiku.
- Pukovnik Stepić tvrdi da se ‘kad god je moguće preferira standardni profil slijetanja i polijetanja zato jer su najsigurniji ukoliko dođe do izvanrednih situacija poput otkaza motora‘.
Navodi da se lebdenje izbjegava prilikom prijevoza pacijenata, budući da je vezano uz veći rizik od katastrofalnih otkazivanja (i pretpostavljam pada letjelice) a i da im je cilj brzo i sigurno slijetanje i uzlijetanje kad prevoze pacijente. Pukovnik će vjerojatno opet sugerirati da ja nisam stručnjak za letenje helikoptera ali zdravu logiku mi ne može nikako negirati! - govori dr. Grković.
Što u slučaju havarije?
Pita se još što će se dogoditi ako se na helikopteru dogodi neka havarija.
- Što će se dogoditi ako helikopteru koji slijedi standardni profil slijetanja i polijetanja otkaže motor pa, ne daj Bože, padne? Neće pasti na helidrom, nego na okolne ceste ili zgrade preko kojih u niskom letu prelijeće!
Kako to da je lebdenje rizično za letjelicu koja je konstruirana za lebdenje? Mogu razumjeti da je cilj brzo i sigurno slijetanje kad se dovozi pacijent, pa se koristi standardni profil slijetanja, ali kad je pacijent iz helikoptera prebačen u kola hitne pomoći, koja odmah i napuštaju helidrom i helikopter uzlijeće, zar se ne može kod svakog uzlijetanja podići na malo veću visinui onda nastaviti letjeti? Tada u helikopteru nema pacijenta i nema žurnosti, tada je to samo pitanje obzira, poštovanja i zaštite ljudi koji u okolici helidroma žive - kazuje dr. Grković koji je na kraju uputio i apel u ime svih stanara koji žive u blizini helidroma
- Barem kod uzlijetanja promijenite svoje navike! Ako kod vertikalnog uzlijetanja nešto i pođe po zlu, vjerojatnije je da će piloti uspjeti vratiti letjelicu na helidrom nego ako se to dogodi iznad obližnje ulice ili zgrade kod takozvanog standardnog profila uzlijetanja. Dakle, nije samo stvar "komoda", nego i sigurnosti! A to bi nam svima trebalo biti najvažnije - zaključuje prof. dr. sc. Ivica Grković.
