stdClass Object
(
[id] => 636216
[title] => Splitsko-dalmatinska županija zatrpana zahtjevima za građevinskom dozvolom, a na rješenje se čeka dulje nego u Pojasu Gaze!; 'Dok u nas riješiš papire, vanka izgradiš cijelo naselje'
[alias] => splitsko-dalmatinska-zupanija-zatrpana-zahtjevima-za-gradevinskom-dozvolom-a-na-rjesenje-se-ceka-dulje-nego-u-pojasu-gaze-39-dok-u-nas-rijesis-papire-vanka-izgradis-cijelo-naselje-39
[catid] => 253
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Bombastično najavljene, a u travnju ove godine i usvojene po hitnom postupku, izmjene Zakona o gradnji, sudeći po prvim rezultatima, nisu ispunile očekivanja predlagatelja.
Donesene su, podsjetimo, s ciljem da se postupak ishođenja građevinske i uporabne dozvole pojednostavni, olakša i ubrza.
– Nove mjere su dobro zamišljene i trebale bi dovesti do poboljšanja. Međutim, prvih mjeseci primjene dovele su do nikad gore situacije – ocjena je to Marija Radevenjića, pročelnika županijskog Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, nadležnog za izdavanje spomenutih dozvola za područja 51 grada i općine na području naše županije.
Iznimke su Split, Kaštela, Makarska i Trogir gdje te poslove obavlja lokalna administracija.
Budući da su izmjene Zakona o gradnji stupile na snagu 25. travnja, proizilazi da je šestomjesečna primjena bila više nego dovoljna da na površinu isplivaju brojni problemi, na koje su, istinu govoreći, stručnjaci upozoravali i prije usvajanja.
‘Karijole’ pune projekata
– Do poboljšanja je u prvom redu trebalo dovesti dostavljanje sve dokumentacije u elektroničkom obliku pa se više ne moraju gurati “karijole” projekata, kao i to što se sva komunikacija između tijela koja sudjeluju u postupku ishođenja dozvola: stranaka, projektanata i nas u odjelu, obavlja elektroničkim putem. Međutim, nadležno je ministarstvo, kao što to uvijek radi, pogriješilo u pripremi – tvrdi Radevenjić i obrazlaže:
– Donesene su izmjene zakona koje su prošle samo jedno čitanje u Saboru, na javnoj su raspravi bile 15 dana i stupile na snagu danom donošenja. Zbog toga nitko od sudionika u postupku nije imao ni jedan dan za pripremu. I svi smo se našli u situaciji da nemamo opremu, iskustvo i potrebna znanja.
Jer, niti su obučeni svi referenti, kao ni ljudi u općinama koji sudjeluju u postupku ishođenja, a ni oni u javnim poduzećima. I jednostavno su nam se predmeti nagomilali. Situacija je nikad gora jer u ovom trenutku ne možemo izdati dozvolu ne za mjesec dana, nego ni za nekoliko mjeseci.
U uvodu spomenuti deklarirani ciljevi trebali su se ostvariti smanjenjem broja procesa za izdavanje dozvola, pojeftinjenjem postupka i ograničenjem rokova javnim službama za očitovanje. Ostvarili se – nisu.
– U principu se broj koraka prije i poslije izmjena zakona nije promijenio, samo što su neki koraci s projektanta ili investitora prebačeni na naše službe – kaže Radevenjić te upozorava:
– Nisu se promijenili ni rokovi. I prije je postojao rok od osam plus 15 dana koji ste morali ispoštivati, samo su sada oni strože definirani i sankcije su oštrije, ali je postupak u tom smislu potpuno isti.
Da se benefiti novog postupanja još ne osjećaju u punoj mjeri - iskustvo je i nadležnog resora u Banovini, gdje smatraju da je digitaliziranje procesa kao zamisao pohvalno, ali da u realizaciji uzrokuje probleme. U Splitu je u ovoj godini ukupno podneseno 1980 zahtjeva evidentiranih u e-dozvoli, a od toga ih je 1130 pristiglo od dana stupanja na snagu izmjena i dopuna zakona.
– Trenutačno je u odsjeku za provedbu dokumenata prostornog uređenja 11 raspoloživih službenika, od kojih neki krajem godine odlaze u mirovinu, stoga je uz još 740 neriješenih predmeta prenesenih iz prijašnjih godina i stalno pristizanje novih nerealno očekivati pozitivan pomak u dinamici izdavanja akata – ocjena je iz gradske uprave.
Uhodavanje još traje
Njihovi kolege iz Grada Kaštela očekuju da će se poboljšanje osjetiti “čim se nakon određenog uhodavanja uspostavi u potpunosti e-dozvola, uključujući i e-konferenciju”.
U Kaštelima je od 1. siječnja do 14. studenoga ukupno zaprimljeno 319 zahtjeva za rješavanje građevinskih dozvola, a riješena je 201 dozvola. Zahtjevi su, kažu, rješavani u okviru zakonom predviđenog roka od 60 dana, točnije u prosjeku su im trebala 53 dana za izdavanje ključnog dokumenta.
Donositelji novih mjera su, čini se, izgubili iz vida stanje sa spisima zatečenima u odjelima koji izdaju dozvole, a ono nije nimalo ohrabrujuće. Uzroka je više, a pročelnik Radevenjić ih nabraja:
– Prvi je brutalna legalizacija koja je nama u županiji donijela 60 tisuća predmeta. Dalje, nikad u povijesti nije bilo više zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola, što je dobro jer ljudi žele graditi i pripremiti se, tako da imamo 10 do 15 posto više zahtjeva u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom zadnjih godinu dana zaprimili smo oko 2000 zahtjeva i izdali oko 1500 dozvola.
Znajući da se spremaju izmjene zakona, neki su investitori požurili podnijeti zahtjeve prije nego što one stupe na snagu. Takvih smo dobili oko 700. “Prazni” su, bez potrebnih dokumenata, i moramo ih rješavati po starom zakonu.
Županijski predstavnik podsjeća i na podatak da su u Upravnom odjelu koji vodi još 2007. uveli novi program i upravo kad su se uhodali, ministarstvo je donijelo svoj, nekompletiran. Nakon tri-četiri godine rada po “ministarskom” programu, došla je nova promjena, ovog puta u vidu e-dozvole.
– Sve se zakompliciralo, imamo situaciju najgoru u povijesti – konstatira pročelnik.
Nakon rečenog, postavlja se pitanje što se zapravo može uraditi da se situacija već jednom promijeni nabolje. Naš sugovornik ima nekoliko konkretnih prijedloga.
– Pod broj jedan - ukinuti suglasnost susjeda iz sustava budući da oni, zajedno s drugim građanima, sudjeluju u postupku donošenja prostornih planova. Susjedi ne bi trebali govoriti o lokacijskim uvjetima: katnosti, visini, udaljenosti, jer sve to piše u prostornim planovima.
Nadalje, posebni se uvjeti ne bi trebali dobivati na ovaj način, da ih tražimo, recimo od MUP-a radi zaštite od požara, pa nam MUP daje posebne uvjete, onda mi njemu dajemo projekt, onda on nama vraća projekt s ocjenom je li uredan ili nije.
Sve posebne uvjete bi trebalo pokupiti iz posebnih zakona i staviti u jednu brošuru koja bi se zvala “posebni uvjeti za projektiranje objekata” gdje bi ih projektant sam pročitao ili angažirao stručnjaka te ih iz brošure primijenio u svom projektu. U tom slučaju ne bi nam trebala konferencija, elektroničko dopisivanje i slično.
Za objekte površine do 400 kvadrata s dva ili tri stana odgovornost bi trebalo prebaciti na projektante. Oni moraju i žele preuzeti veći dio odgovornosti, a nas takvi mali objekti samo opterećuju, a zahtjevi se odnose većinom na njih. Mi bismo trebali izdavati dozvole za veće komunalne objekte, vodovode, škole, domove zdravlja, hotele…
Vezano za uporabnu dozvolu - tehnički pregled bi se trebao odvijati na način da naš službenik pregleda je li objekt izgrađen u skladu s gabaritima, a onda bi svako od uključenih tijela samostalno pogledalo objekt u roku od nekih 15 dana te nama dostavilo mišljenje je li sve urađeno u skladu s projektom.
Dodao bih i da struka predlaže vraćanje lokacijske dozvole umjesto lokacijske informacije koja ne služi ničemu. Ukidanjem lokacijske dozvole odmah se radi glavni projekt, koji je skup, detaljan, i ako je došlo do greške, mora se mijenjati, što je sada temeljni problem. Išlo se štedjeti na jednom koraku, međutim, zakompliciran je drugi, a ljudima povećan trošak – kazao je Radevenjić.
Arhitekt Damir Rako kaže da Hrvatska po procedurama građevinskih dozvola spada u skupinu najsporijih zemalja. Prema istraživanju 'Doing Businessa', naša zemlja je na 150. mjestu, iza Rumunjske, Pojasa Gaze i Tanzanije.
– Prosječni rok za izdavanje dozvole u Hrvatskoj je 146 dana, a nužno su potrebne 22 proceduralne radnje.
Uz to svakako treba napomenuti da naručivanje i usvajanje urbanističkih planova, kao preduvjeta za građevinske dozvole, u Hrvatskoj uglavnom traje od godinu do dvije. U praksi su zbrojeni rokovi za urbanizam i dozvole toliko spori da se u to isto vrijeme u drugim zemljama sagrade čitava naselja.
Digitalizacija u suštini predstavlja samo dobru ideju naivno realiziranu u praksi. E-dozvola bi trebala skratiti procedure i ubrzati sve radnje, a to u našoj praksi još ne funkcionira. Mi projektanti trebamo nekoliko sati potrošiti samo na obradu zahtjeva za e-dozvolu, jer je taj program prekompliciran i spor.
Navedene činjenice nas upozoravaju da su potrebne korjenite promjene u našem sustavu prostornog planiranja i dozvola za gradnju. To se ne može riješiti samo tehničkim uvođenjem digitalizacije.
Mislim da trebamo slijediti pozitivna iskustva u zemljama sjeverne Europe i provesti dubinske reforme u građevinskom sektoru, prostornom planiranju, katastru i zemljišniku. Do tada će e-dozvola biti samo selektivni pokušaj oživljavanja tromog i pasivnoga građevinskog sektora – navodi Rako.
Legalizacija
ŽUPANIJA
Zaprimljeno oko 60.000 zahtjeva, najviše u Hrvatskoj. Ostalo je oko 15.000 neriješenih predmeta. Na 'legalizaciji' radi 20-ak službenika.
KAŠTELA
Ukupno zaprimljen 8941 predmet (8380 starih zahtjeva + 561 novo zaduženje), a do danas je riješeno 7056. Za rješavanje preostalo 1885 predmeta ili 21 posto.
SPLIT
Ukupno je podneseno oko 15.500 zahtjeva, od čega je neriješeno oko 2800 predmeta, na tim poslovima trenutačno radi samo troje službenika.
NAPOMENA:
Gotovo svaka legalizacija iziskuje još tri nova akta: rješenje o utvrđivanju građevne čestice, potvrdu parcelacijskog elaborata i etažiranje.
Bombastično najavljene, a u travnju ove godine i usvojene po hitnom postupku, izmjene Zakona o gradnji, sudeći po prvim rezultatima, nisu ispunile očekivanja predlagatelja.
Donesene su, podsjetimo, s ciljem da se postupak ishođenja građevinske i uporabne dozvole pojednostavni, olakša i ubrza.
– Nove mjere su dobro zamišljene i trebale bi dovesti do poboljšanja. Međutim, prvih mjeseci primjene dovele su do nikad gore situacije – ocjena je to Marija Radevenjića, pročelnika županijskog Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, nadležnog za izdavanje spomenutih dozvola za područja 51 grada i općine na području naše županije.
Iznimke su Split, Kaštela, Makarska i Trogir gdje te poslove obavlja lokalna administracija.
Budući da su izmjene Zakona o gradnji stupile na snagu 25. travnja, proizilazi da je šestomjesečna primjena bila više nego dovoljna da na površinu isplivaju brojni problemi, na koje su, istinu govoreći, stručnjaci upozoravali i prije usvajanja.
‘Karijole’ pune projekata
– Do poboljšanja je u prvom redu trebalo dovesti dostavljanje sve dokumentacije u elektroničkom obliku pa se više ne moraju gurati “karijole” projekata, kao i to što se sva komunikacija između tijela koja sudjeluju u postupku ishođenja dozvola: stranaka, projektanata i nas u odjelu, obavlja elektroničkim putem. Međutim, nadležno je ministarstvo, kao što to uvijek radi, pogriješilo u pripremi – tvrdi Radevenjić i obrazlaže:
– Donesene su izmjene zakona koje su prošle samo jedno čitanje u Saboru, na javnoj su raspravi bile 15 dana i stupile na snagu danom donošenja. Zbog toga nitko od sudionika u postupku nije imao ni jedan dan za pripremu. I svi smo se našli u situaciji da nemamo opremu, iskustvo i potrebna znanja.
Jer, niti su obučeni svi referenti, kao ni ljudi u općinama koji sudjeluju u postupku ishođenja, a ni oni u javnim poduzećima. I jednostavno su nam se predmeti nagomilali. Situacija je nikad gora jer u ovom trenutku ne možemo izdati dozvolu ne za mjesec dana, nego ni za nekoliko mjeseci.
U uvodu spomenuti deklarirani ciljevi trebali su se ostvariti smanjenjem broja procesa za izdavanje dozvola, pojeftinjenjem postupka i ograničenjem rokova javnim službama za očitovanje. Ostvarili se – nisu.
– U principu se broj koraka prije i poslije izmjena zakona nije promijenio, samo što su neki koraci s projektanta ili investitora prebačeni na naše službe – kaže Radevenjić te upozorava:
– Nisu se promijenili ni rokovi. I prije je postojao rok od osam plus 15 dana koji ste morali ispoštivati, samo su sada oni strože definirani i sankcije su oštrije, ali je postupak u tom smislu potpuno isti.
Da se benefiti novog postupanja još ne osjećaju u punoj mjeri - iskustvo je i nadležnog resora u Banovini, gdje smatraju da je digitaliziranje procesa kao zamisao pohvalno, ali da u realizaciji uzrokuje probleme. U Splitu je u ovoj godini ukupno podneseno 1980 zahtjeva evidentiranih u e-dozvoli, a od toga ih je 1130 pristiglo od dana stupanja na snagu izmjena i dopuna zakona.
– Trenutačno je u odsjeku za provedbu dokumenata prostornog uređenja 11 raspoloživih službenika, od kojih neki krajem godine odlaze u mirovinu, stoga je uz još 740 neriješenih predmeta prenesenih iz prijašnjih godina i stalno pristizanje novih nerealno očekivati pozitivan pomak u dinamici izdavanja akata – ocjena je iz gradske uprave.
Uhodavanje još traje
Njihovi kolege iz Grada Kaštela očekuju da će se poboljšanje osjetiti “čim se nakon određenog uhodavanja uspostavi u potpunosti e-dozvola, uključujući i e-konferenciju”.
U Kaštelima je od 1. siječnja do 14. studenoga ukupno zaprimljeno 319 zahtjeva za rješavanje građevinskih dozvola, a riješena je 201 dozvola. Zahtjevi su, kažu, rješavani u okviru zakonom predviđenog roka od 60 dana, točnije u prosjeku su im trebala 53 dana za izdavanje ključnog dokumenta.
Donositelji novih mjera su, čini se, izgubili iz vida stanje sa spisima zatečenima u odjelima koji izdaju dozvole, a ono nije nimalo ohrabrujuće. Uzroka je više, a pročelnik Radevenjić ih nabraja:
– Prvi je brutalna legalizacija koja je nama u županiji donijela 60 tisuća predmeta. Dalje, nikad u povijesti nije bilo više zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola, što je dobro jer ljudi žele graditi i pripremiti se, tako da imamo 10 do 15 posto više zahtjeva u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom zadnjih godinu dana zaprimili smo oko 2000 zahtjeva i izdali oko 1500 dozvola.
Znajući da se spremaju izmjene zakona, neki su investitori požurili podnijeti zahtjeve prije nego što one stupe na snagu. Takvih smo dobili oko 700. “Prazni” su, bez potrebnih dokumenata, i moramo ih rješavati po starom zakonu.
Županijski predstavnik podsjeća i na podatak da su u Upravnom odjelu koji vodi još 2007. uveli novi program i upravo kad su se uhodali, ministarstvo je donijelo svoj, nekompletiran. Nakon tri-četiri godine rada po “ministarskom” programu, došla je nova promjena, ovog puta u vidu e-dozvole.
– Sve se zakompliciralo, imamo situaciju najgoru u povijesti – konstatira pročelnik.
Nakon rečenog, postavlja se pitanje što se zapravo može uraditi da se situacija već jednom promijeni nabolje. Naš sugovornik ima nekoliko konkretnih prijedloga.
– Pod broj jedan - ukinuti suglasnost susjeda iz sustava budući da oni, zajedno s drugim građanima, sudjeluju u postupku donošenja prostornih planova. Susjedi ne bi trebali govoriti o lokacijskim uvjetima: katnosti, visini, udaljenosti, jer sve to piše u prostornim planovima.
Nadalje, posebni se uvjeti ne bi trebali dobivati na ovaj način, da ih tražimo, recimo od MUP-a radi zaštite od požara, pa nam MUP daje posebne uvjete, onda mi njemu dajemo projekt, onda on nama vraća projekt s ocjenom je li uredan ili nije.
Sve posebne uvjete bi trebalo pokupiti iz posebnih zakona i staviti u jednu brošuru koja bi se zvala “posebni uvjeti za projektiranje objekata” gdje bi ih projektant sam pročitao ili angažirao stručnjaka te ih iz brošure primijenio u svom projektu. U tom slučaju ne bi nam trebala konferencija, elektroničko dopisivanje i slično.
Za objekte površine do 400 kvadrata s dva ili tri stana odgovornost bi trebalo prebaciti na projektante. Oni moraju i žele preuzeti veći dio odgovornosti, a nas takvi mali objekti samo opterećuju, a zahtjevi se odnose većinom na njih. Mi bismo trebali izdavati dozvole za veće komunalne objekte, vodovode, škole, domove zdravlja, hotele…
Vezano za uporabnu dozvolu - tehnički pregled bi se trebao odvijati na način da naš službenik pregleda je li objekt izgrađen u skladu s gabaritima, a onda bi svako od uključenih tijela samostalno pogledalo objekt u roku od nekih 15 dana te nama dostavilo mišljenje je li sve urađeno u skladu s projektom.
Dodao bih i da struka predlaže vraćanje lokacijske dozvole umjesto lokacijske informacije koja ne služi ničemu. Ukidanjem lokacijske dozvole odmah se radi glavni projekt, koji je skup, detaljan, i ako je došlo do greške, mora se mijenjati, što je sada temeljni problem. Išlo se štedjeti na jednom koraku, međutim, zakompliciran je drugi, a ljudima povećan trošak – kazao je Radevenjić.
Arhitekt Damir Rako kaže da Hrvatska po procedurama građevinskih dozvola spada u skupinu najsporijih zemalja. Prema istraživanju 'Doing Businessa', naša zemlja je na 150. mjestu, iza Rumunjske, Pojasa Gaze i Tanzanije.
– Prosječni rok za izdavanje dozvole u Hrvatskoj je 146 dana, a nužno su potrebne 22 proceduralne radnje.
Uz to svakako treba napomenuti da naručivanje i usvajanje urbanističkih planova, kao preduvjeta za građevinske dozvole, u Hrvatskoj uglavnom traje od godinu do dvije. U praksi su zbrojeni rokovi za urbanizam i dozvole toliko spori da se u to isto vrijeme u drugim zemljama sagrade čitava naselja.
Digitalizacija u suštini predstavlja samo dobru ideju naivno realiziranu u praksi. E-dozvola bi trebala skratiti procedure i ubrzati sve radnje, a to u našoj praksi još ne funkcionira. Mi projektanti trebamo nekoliko sati potrošiti samo na obradu zahtjeva za e-dozvolu, jer je taj program prekompliciran i spor.
Navedene činjenice nas upozoravaju da su potrebne korjenite promjene u našem sustavu prostornog planiranja i dozvola za gradnju. To se ne može riješiti samo tehničkim uvođenjem digitalizacije.
Mislim da trebamo slijediti pozitivna iskustva u zemljama sjeverne Europe i provesti dubinske reforme u građevinskom sektoru, prostornom planiranju, katastru i zemljišniku. Do tada će e-dozvola biti samo selektivni pokušaj oživljavanja tromog i pasivnoga građevinskog sektora – navodi Rako.
Legalizacija
ŽUPANIJA
Zaprimljeno oko 60.000 zahtjeva, najviše u Hrvatskoj. Ostalo je oko 15.000 neriješenih predmeta. Na 'legalizaciji' radi 20-ak službenika.
KAŠTELA
Ukupno zaprimljen 8941 predmet (8380 starih zahtjeva + 561 novo zaduženje), a do danas je riješeno 7056. Za rješavanje preostalo 1885 predmeta ili 21 posto.
SPLIT
Ukupno je podneseno oko 15.500 zahtjeva, od čega je neriješeno oko 2800 predmeta, na tim poslovima trenutačno radi samo troje službenika.
NAPOMENA:
Gotovo svaka legalizacija iziskuje još tri nova akta: rješenje o utvrđivanju građevne čestice, potvrdu parcelacijskog elaborata i etažiranje.
Splitsko-dalmatinska županija zatrpana zahtjevima za građevinskom dozvolom, a na rješenje se čeka dulje nego u Pojasu Gaze!; 'Dok u nas riješiš papire, vanka izgradiš cijelo naselje'
Bombastično najavljene, a u travnju ove godine i usvojene po hitnom postupku, izmjene Zakona o gradnji, sudeći po prvim rezultatima, nisu ispunile očekivanja predlagatelja.
Donesene su, podsjetimo, s ciljem da se postupak ishođenja građevinske i uporabne dozvole pojednostavni, olakša i ubrza.
– Nove mjere su dobro zamišljene i trebale bi dovesti do poboljšanja. Međutim, prvih mjeseci primjene dovele su do nikad gore situacije – ocjena je to Marija Radevenjića, pročelnika županijskog Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, nadležnog za izdavanje spomenutih dozvola za područja 51 grada i općine na području naše županije.
Iznimke su Split, Kaštela, Makarska i Trogir gdje te poslove obavlja lokalna administracija.
