Zašto se toliko čeka na građevinske dozvole u Splitu? Evo što o svemu kaže čelnik čovjek Upravnog odjela, nije sve kako se čini...

stdClass Object ( [id] => 1205399 [title] => Zašto se toliko čeka na građevinske dozvole u Splitu? Evo što o svemu kaže čelnik čovjek Upravnog odjela, nije sve kako se čini... [alias] => zasto-se-toliko-ceka-na-gradevinske-dozvole-u-splitu-evo-sto-o-svemu-kaze-celnik-covjek-upravnog-odjela-nije-sve-kako-se-cini [catid] => 253 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Još mi nisu odobrili građevinsku dozvolu”, “Još mi nisu odobrili lokacijsku dozvolu”, “Pa je li moguće da ovoliko dugo moram čekati na građevinsku dozvolu”, “Ma nemam pojma kada ću početi graditi, tko zna kada će mi odobriti građevinsku dozvolu”, “Dok ja dobijem građevinsku dozvolu cijene građevinskog materijala će poskupjeti do neba”, “Da sam počeo graditi prije pola godine, cijena izgradnje bi bila kudikamo manja”...

To su samo neke od izjava splitskih građevinara, odnosno onih koji bi htjeli nešto graditi, nezadovoljnih radom Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša Grada Splita koji izdaje spomenute dozvole. O primjedbama na račun ažurnosti Odjela razgovarali smo s Teom Vojkovićem, njegovim ovlaštenim pročelnikom.

Vojković kaže da je u posljednjih godinu dana ovaj gradski Odjel izdao 228 građevinskih dozvola, od čega je 179 bilo novih, a 49 je bilo izmjena i dopuna. U istom periodu izdane su 44 lokacijske dozvole, od čega je 30 bilo novih, a izmjena i dopuna ili produljenja je bilo 14.

Koliko je građevinskih, odnosno lokacijskih dozvola na čekanju i koliko se u prosjeku čeka na njihovo izdavanje?

- Predlažem da za ovu grupu dozvola termin “na čekanju” promijenite u termin “neriješeni”, koji se koristi i u sustavu e-dozvole, i to u dvije kategorije - “neriješeni uredni” i “neriješeni neuredni”. Ovo ne predlažem da bih opravdao veliki broj neriješenih predmeta, ili prikazao stanje boljim nego što jest - dapače, dinamika rješavanja ovih predmeta doista nije zadovoljavajuća, obrazložit ću zašto. No, mislim da je ovu grupu podataka potrebno promatrati kako predlažem, kao “neriješene”, zato jer veliki dio ovih predmeta zaista nije na “čekanju”, nego su u različitoj fazi obrade, u kojoj se čeka na administrativno ili tehničko kompletiranje i uređivanje podnesene dokumentacije.

Spori tempo

Postoji, kaže Vojković, više desetaka zahtjeva različitih investitora čak i iz 2015. i 2016. godine, koji nisu još riješeni jer dokumentacija nije uredna.

- Imamo 262 neuredne i uz to neriješene građevinske dozvole, od čega je 215 “novih”, a izmjena i dopuna je 47. I od podnošenja urednog zahtjeva se prosječno čeka 513 dana. Takvih neurednih i neriješenih lokacijskih dozvola je 73, od čega je “novih” 62, a izmjena i dopuna je 11. Od urednosti zahtjeva se čeka 695 dana. Kada su u pitanju neriješene uredne građevinske dozvole, njih imamo 69, od toga je “novih” 59, a izmjena i dopuna je 11. Od urednosti zahtjeva do rješenja treba proći prosječno 194 dana, a kada su u pitanju uredne lokacijske dozvole, njih ima pet, od toga su četiri “nove”, a jedna je izmjena i dopuna. Od urednosti zahtjeva prosječno treba proći 824 dana, iznosi Vojković.

---

---

Teo Vojković smatra da rad u “njegovom” Odjelu nije blokiran, kako nezadovoljnici govore.

- Iz brojčanih podataka jasno je da rad u ovom odjelu nije blokiran, kako se često insinuira u izjavama u pravilu nezadovoljnih stranaka, u različitim medijima. Međutim, nesporno je da se rad odvija tempom koji nije zadovoljavajući. Prosječno vrijeme trajanja rješavanja jednog predmeta je vrlo netipično, odnosno razlika u složenosti vrste predmeta te razlika u pripremljenosti dokumentacije od strane podnositelja odstupa u tolikoj mjeri da podatak koji se dobije iz sustava e-dozvola u stvari ne pokazuje puno. Ima jednostavnih predmeta koji se riješe u nekoliko dana ili tjedana, a ima ih koji se rješavaju nekoliko mjeseci ili čak i godina, što u prosječnom broju daje potpuno iskrivljenu sliku. Naravno, ovim danima treba pridodati period do “urednosti zahtjeva”, koji je također vrlo nestandardan, iznosi Vojković.

- Veliki je problem u vremenu koje je potrebno da se “novi” predmeti uzmu u rad. I to je zaista pravo “čekanje”. U nekim slučajevima radi se i o nekoliko mjeseci, što najviše ovisi o opterećenosti referenta kojem je predmet dodijeljen, a praksa postupanja je da se novi predmeti uzimaju u rad isključivo po kriteriju vremena zaprimanja.

Prema Vojkovićevim riječima, uzroci “zaostajanja” u vremenu rješavanja predmeta i ostalih problema u radu ovog upravnog odjela dublje su prirode, i mogu se grupirati u tri grupe: 1) nedovoljan broj službenika, 2) neuredna prostorno-planska dokumentacija, 3) neuredni zahtjevi i postupanje investitora i njihovih projektanata.

Koliko je uopće djelatnika zaposleno u Odjelu na izdavanju građevinskih i lokacijskih dozvola, a kolika bi bila potreba?

- U ovom Odjelu je 2015. godine na predmetima koji nisu “legalizacije” radilo 29 službenika, šta je bilo stanje sve do 2017., ali nakon pogubne kadrovske i organizacijske politike prethodne vlasti, na ovim poslovima danas radi 14 službenika, a broj predmeta je povećan za 35 posto. Budući da je u ovom broju od 14 službenika njih šest-sedam s manje iskustva, na složenijim predmetima građevinskih i lokacijskih dozvola samostalno radi tek sedam-osam službenika - odgovara Vojković.

Dalje kaže da su “odredbe prostorno-planske dokumentacije, planova svih razina ozbiljan teret u provedbi procesa izdavanja dozvola”.

- Planovi su nam neusklađeni sa zakonom, s podzakonskim aktima, s planovima višeg reda, a često i s odredbama unutar istog plana. Naravno, nisu usklađeni ni s razvojnim potrebama Grada, građana, gospodarstva, javnih službi i ostalih korisnika resursa ‘prostor’, ističe Vojković.

Izdavanje dozvola kasni i zbog, kako je Vojković naveo, “neurednih zahtjeva i postupanja investitora i njihovih projektanata”.

- Podnositelji zahtjeva, investitori i njihovi projektanti ili konzultanti, u velikom broju slučajeva zatrpavaju službenike zahtjevima koji su nekompletni, neuredni i često suprotni prostorno-planskim i zakonskim odredbama. I onda se za međusobno uvjeravanje i usklađivanje dokumentacije troši neprimjerena količina vremena.

Dodatno zapošljavanje

Ovakvo postupanje dijela investitora čini da po jednom takvom neurednom predmetu vrijeme za njegovu obradu zapravo potroši vrijeme nekoliko “urednih” predmeta. Taj pritisak je prečesto usmjeren ne samo prema referentu, nego i prema pročelniku, pa i dalje, sve do gradonačelnika i njegovih zamjenika. Sve ovo su razlozi koji utječu na činjenicu da postoji ozbiljan poremećaj u dinamici izdavanja akata, i često opravdano nezadovoljstvo stranaka koji se uredno ponašaju, i čiji zahtjevi imaju prihvatljivu razinu urednosti, pa su na određeni način kolateralne žrtve “onih drugih”. Ja im se duboko ispričavam i molim za strpljenje, ističe Vojković.

Kako odgovara Vojković, on kao pročelnik ovog Upravnog odjela, osoba odgovorna za organizaciju i zakonitost postupanja, radi sve što je u njegovoj moći da ovaj problem riješi te poboljša stanje i dinamiku rješavanja zaostalih predmeta.

- Problem nedovoljnog broja zaposlenih mora se rješavati dodatnim zapošljavanjem najmanje sedam-osam novih službenika, različite struke i iskustva. Na uređenju i usklađivanju prostorno-planske dokumentacije je pripremljena široka akcija analize postojećih planova, te plan izmjena i dopuna kojima bi se provedivost planova poboljšala. Izmjene na razini GUP-a i PPU-a su već pokrenute, te je proces u statusu pripreme prijedloga za javnu raspravu i javni uvid. Za detaljnije planove (više od 50 planova) izmjene i dopune slijedit će nakon provedene analize, ali i nakon donošenja izmjena planova višeg reda (GUP), s čijim odredbama će se trebati uskladiti, iznosi Vojković, koji očekuje da će se konačni rezultati vidjeti već tijekom iduće godine.

- Najteži zadatak je “upristojiti” spomenute neuredne podnositelje zahtjeva - investitore, projektante, konzultante... - čemu bi doprinos trebale dati i komore, odnosno strukovne udruge, te obrazovne institucije, a naravno i mediji, ali to je neka druga tema - ističe Vojković.

Što se tiče predmeta koji čekaju na legalizaciju objekta, u radu je njih još 2800. Rad na ovim predmetima je u jednom periodu 2021. godine gotovo u potpunosti zamro, jer nije bilo dovoljno službenika. Tijekom ožujka ove godine četiri nova službenika zaposlena su na određeno vrijeme da bi rješavali samo “legalizacije”. Očekuje se da se će ovi predmeti biti riješeni u roku od oko tri godine. No treba naglasiti da je među spomenutih 2800 predmeta veliki broj zahtjeva - otprilike pola - koji su nekompletni, i to do razine potpunog nedostatka dokumentacije - zaključuje Teo Vojković.

Teo Vojković, pročelnik Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša Grada Splita

Bozidar Vukicevic/Cropix ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Još mi nisu odobrili građevinsku dozvolu”, “Još mi nisu odobrili lokacijsku dozvolu”, “Pa je li moguće da ovoliko dugo moram čekati na građevinsku dozvolu”, “Ma nemam pojma kada ću početi graditi, tko zna kada će mi odobriti građevinsku dozvolu”, “Dok ja dobijem građevinsku dozvolu cijene građevinskog materijala će poskupjeti do neba”, “Da sam počeo graditi prije pola godine, cijena izgradnje bi bila kudikamo manja”...

To su samo neke od izjava splitskih građevinara, odnosno onih koji bi htjeli nešto graditi, nezadovoljnih radom Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša Grada Splita koji izdaje spomenute dozvole. O primjedbama na račun ažurnosti Odjela razgovarali smo s Teom Vojkovićem, njegovim ovlaštenim pročelnikom.

Vojković kaže da je u posljednjih godinu dana ovaj gradski Odjel izdao 228 građevinskih dozvola, od čega je 179 bilo novih, a 49 je bilo izmjena i dopuna. U istom periodu izdane su 44 lokacijske dozvole, od čega je 30 bilo novih, a izmjena i dopuna ili produljenja je bilo 14.

Koliko je građevinskih, odnosno lokacijskih dozvola na čekanju i koliko se u prosjeku čeka na njihovo izdavanje?

- Predlažem da za ovu grupu dozvola termin “na čekanju” promijenite u termin “neriješeni”, koji se koristi i u sustavu e-dozvole, i to u dvije kategorije - “neriješeni uredni” i “neriješeni neuredni”. Ovo ne predlažem da bih opravdao veliki broj neriješenih predmeta, ili prikazao stanje boljim nego što jest - dapače, dinamika rješavanja ovih predmeta doista nije zadovoljavajuća, obrazložit ću zašto. No, mislim da je ovu grupu podataka potrebno promatrati kako predlažem, kao “neriješene”, zato jer veliki dio ovih predmeta zaista nije na “čekanju”, nego su u različitoj fazi obrade, u kojoj se čeka na administrativno ili tehničko kompletiranje i uređivanje podnesene dokumentacije.

Spori tempo

Postoji, kaže Vojković, više desetaka zahtjeva različitih investitora čak i iz 2015. i 2016. godine, koji nisu još riješeni jer dokumentacija nije uredna.

- Imamo 262 neuredne i uz to neriješene građevinske dozvole, od čega je 215 “novih”, a izmjena i dopuna je 47. I od podnošenja urednog zahtjeva se prosječno čeka 513 dana. Takvih neurednih i neriješenih lokacijskih dozvola je 73, od čega je “novih” 62, a izmjena i dopuna je 11. Od urednosti zahtjeva se čeka 695 dana. Kada su u pitanju neriješene uredne građevinske dozvole, njih imamo 69, od toga je “novih” 59, a izmjena i dopuna je 11. Od urednosti zahtjeva do rješenja treba proći prosječno 194 dana, a kada su u pitanju uredne lokacijske dozvole, njih ima pet, od toga su četiri “nove”, a jedna je izmjena i dopuna. Od urednosti zahtjeva prosječno treba proći 824 dana, iznosi Vojković.

---