Znate li tko je najbrži hrvatski reprezentativac? Od stožera Vatrenih dobili smo službene podatke s utakmica u Orlandu protiv Kolumbije i Brazila. Uvjerljivo najveća brzina izmjerena je Petru Sučiću na utakmici sa Seleçãoom. Radi se o čak 36,8 kilometara na sat, što je svjetski vrijedno vrijeme. Kad bi se Sučić bavio atletikom, kandidirali bismo ga za finale ili barem polufinale Svjetskog prvenstva u konkurenciji nogometaša. Taj je rezultat iznenadio i njegova dugogodišnjeg privatnog trenera Matu Brekala, o čemu je nedavno govorio za Sportske novosti.
Na istoj utakmici Vinicius Junior bio je najbrži Brazilac sa 36,2 kilometra na sat, pa je Pero i jednu od najmoćnijih raketa svjetskog nogometa ostavio u prašini i dimu. Kako Svjetsko prvenstvo otvaramo u Dallasu s Engleskom, koja je poznata po sjajnim fizikalijama, nije naodmet dodati da je najbrži iz ekipe Tri lava krilo Newcastlea Anthony Gordon za kojeg je CIES objavio da mu je najveća brzina bila 37,92 kilometra na sat. Izbornik Thomas Tuchel izdvojio je lijevog beka Tottenhama Djeda Spencea kao iznimno eksplozivnog, a njegova najveća izmjerena brzina je 36,6 kilometara na sat, pišu Sportske novosti.
Je li Petar Sučić i po tom pitanju napredovao do svjetskog vrha ili mu je taj dan nitro bio ubrizgan u motor, pokazat će Svjetsko prvenstvo, gdje od njega puno očekujemo, na igračkom, ali i na trkačkom planu. Podsjećamo da je u Parizu 2025. u četvrtfinalu Lige prvaka u 120 minuta, i to nakon duge stanke zbog ozljede kad nije bio potpuno fit, istrčao svjetski rekord za nogometaša od 17.943 metra. Veznjak koji će u Americi prvi put igrati na velikom natjecanju istinski je fenomen, trči na utakmici gotovo 18 kilometara, a istodobno postiže brzinu 36,8 kilometara na sat. Takvih nema puno, a što je najjače, to uopće nisu Sučićeve najveće vrline.
- Još u juniorima Zrinjskog vidio sam kako “vrti sve na terenu” – kazat će direktor Vatrenih Stipe Pletikosa za igrača kojem odgovaraju sve pozicije u sredini, jer može igrati i pozicijski i tranzicijski. Monstrum.
Tko je u Orlandu bio drugi najbrži Hrvat? Martin Baturina. Protiv Kolumbije 35,2 kilometra na sat. Sve što je preko 34 kilometra na sat smatra se jako dobrim, preko 35 odličnim, 36 izvanrednim, iznad 37 trče samo rijetki “Boltovi”, a 38 je nadmašio jedino Kylian Mbappé, ali to ne može često ponoviti. Kako su u utakmicama Serie A Sučić i Baturina redovito među dva najveća trkača u momčadi, a eto podataka i o brzini, Hrvatska ima novu generaciju veznjaka koja bi po tome trebala pratiti bilo čiji ritam. Ti su dečki i sprinteri i maratonci u jednom. A još povrh svega toga, umjetnici lopte. Ostaje im samo da se izraze na najbolji način u dresu Vatrenih, a scena kao što je Svjetsko prvenstvo idealna je za to, piše SN.
Brončanu medalju, kad se pogledaju utakmice u Orlandu, a dobro su mjerilo i zbog američke klime, iako ona nije svugdje ista, drži Nikola Vlašić sa 34,9 kilometra na sat protiv Kolumbije. U tom prvom susretu s ekipom Luisa Díaza, koji je prva violina, a najbrža službeno izmjerena brzina mu je 36,42 kilometra na sat, osim Baturine i Vlašića, preko 34 kilometra jurio je i Marin Pongračić (34,5). Kolumbija je iste večeri imala jednoga preko 34. Od naših slijedili su Kristijan Jakić (33,9) i Josip Stanišić (33,7). Budući da je Petar Sučić igrao 61 minutu, a nije imao brzinu ni približnu kao utakmicu kasnije s Brazilom, nogomet je i tu potvrdio da nije atletika, da okolnosti u kojima dođe do sprinta također utječu na brzinu koja će biti razvijena.
U dvoboju s Kanarincima nakon Sučića bio je Pongračić sa 34,7, a treći Mario Pašalić sa 34,6. Baturina je uspio ubrzati do 34,4, koliko su imali i Perišić i Smolčić, dok je najveće iznenađenje to što je sedmi bio Duje Ćaleta-Car sa 34,2. On ostavlja dojam popriličnog dizelaša starog kova. No, ispada po toj brojci da je bio na ugradnji turba. Kao komparaciju, na naših sedam preko 34, Brazilci su imali samo trojicu.
Često pišemo da Hrvatskoj nedostaju munjevita krila osim Perišića, kao specijalista izbornik je pozvao još jedino Marca Pašalića koji nije među najboljim sprinterima; njegova su veća vrlina dinamičnost i konkretnost s loptom u nogama nego samo maksimalno ubrzanje, ali izbornik se zbog toga ne brine kao ranije, u Rijeci je naglasio da je reprezentacija sada “brža i s više energije”, što očito bazira na brojkama iz SAD-a. Hrvatska i dalje nema nadzvučne bombardere na bokovima, ali ima dovoljno igrača koji su u stanju odigrati utakmicu u najvišem igračkom tempu te odgovoriti sprinterskim izazovima i protiv najjačih reprezentacija. To je uvijek bitno, a sada će biti posebno, jer nogomet je daleko otišao u tom pravcu.
Prema dostupnim podacima Panamci nisu strahovito brzi, najbolji među njima između 34 i 35 kilometara na sat, ali opet zahtjevni po tom pitanju, a najbrži Ganac je Atalantin Kamaldeen Sulemana sa 35,7 kilometra na sat. Maksimalna brzina Antoinea Semenya izmjerena u Premier ligi je 35,4 kilometra na sat.
Ako su ove brojke najava nešto modernije Hrvatske koja je u stanju atletski odgovoriti protivnicima i potvrde li to Vatreni na terenu, optimizam će biti opravdan, jer jasno je da nogometno naši znaju. Specijalno pitanje za Mundijal bit će kako će se adaptirati na vrućine, sparine, rane početke po “zvizdanu” i atletski moćne rivale s kojima će se energetski morati nositi jer sprinterske dionce treba što češće ponavljati. Izdržljivost je vrlo bitna. Utakmica s Engleskom upravo bi iz toga aspekta mogla biti najteža, pogotovo za starije igrače ili one koji nisu dugo igrali, poput Modrića, Kramarića, Kovačića...
Mbappé je jedini išao preko 38 kilometara na sat, a na listi najbržih na utakmicama potom dolaze Anthony Gordon sa 37,92, Nizozemac Micky van de Ven sa 37,38, pa Kyle Walker kad je bio na vrhuncu sa 37,31. Erling Haaland ima maksimalno zabilježenu brzinu 36,2.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....