Teško da ima veće poveznice u društvu kao što je ona između studenata i Hajduka, bilo da je riječ o samom osnutku kluba pa sve do danas. Znate svi već priču o četiri praška studenta koja su donijela prvu loptu u Split i osnutku Hajduka, a priča kluba davno je nadišla onu sportsku. Integriranost i povezanost zajednice s klubom, kao i onih koji se po prvi put upoznaju s pričom i povijesti Hajduka te emocije koja se prenosi s generacije na generaciju.
Zato je i bilo zanimljivo čuti priču povezanosti Hajduka s akademskom zajednicom na panelu u sklopu Hajdukovog dana na Sveučilištu u Splitu koje obilježava 50. obljetnicu. U cjelodnevnom programu organizirana su sportska natjecanja i pub kviz te predstavljanje Hajduk College kampanje uz koncert splitskog benda Justin‘s Johnson, autora i izvođača navijačke pjesme ‘Srce sjevera‘, a ovaj dan je otvoren panel diskusijom ‘Erasmus prije Erasmusa‘.
Promjena
- Imamo što reći kad se obilježava 50 godina Sveučilišta u Splitu s obzirom na to da su i naši osnivači bili studenti. Na neki način je ta poveznica od 1911. godine i htjeli smo je na jedan poseban način obilježiti. S obzirom na to da se radi o Hajduku više je aktivnosti kojima ćemo se uključiti u tu kampanju. Prije svega tu je naša kampanja ‘College‘ za koju smo kreirali neke nove proizvode želeći uključiti što više kategorija studenata u priču oko Hajduka. Uz to smo organizirali i razne aktivnosti za studente, a u budućnosti ćemo i stipendirati studente preko ‘Bilog srca‘. Naime, povezali smo se s praškim Tehničkim sveučilištem i ideja nam je stipendirati studente koji preko Erasmusa budu odlazili na to sveučilište. Cijelu priču bi još zaokružili s promjenom spomen-ploče U Fleku koja je trenutno oštećena. Ideja nam je da napravimo novu ploču i da taj dio dobije ono što zaslužuje s obzirom na to da se radi o nama velikoj stvari - otkrila nam je Marinka Akrap, članica Uprave za marketing i komunikacije Hajduka.
Uz nekoliko pozdravnih riječi rektora prof. dr. sc. Dragana Ljutića te predsjednika Uprave Hajduka Ivana Bilića otvoren je panel kojim je moderirao prof. dr. sc. Nikola Koceić-Bilan, bivši dopredsjednik Nadzornog odbora Hajduka te prorektor Sveučilišta u Splitu za nastavu, studente i poslovanje. Zanimljiva tema bila je dovoljan mamac da se Sveučilišna galerija ispuni do posljednjeg mjesta. Jedinstvena povijest kluba na koju su navijači ponosni, integriranost u zajednicu koja nije uvjetovana rezultatom te kako su studenti ishodište Hajduka i današnji značaj od osnutka do danas moglo se čuti kroz riječi govornika na ovom panelu.
Povijesni kontekst osnivanja Hajduka i povijesnu pozadinu odlaska na osnivača na studij u Prag prezentirao je kroz tri odgovora prof. dr. sc. Marko Trogrlić s Filozofskog fakulteta u Splitu. Nedostatak sveučilišta na području Dalmacije u to vrijeme, iseljavanje i potreba za školovanjem mladih koji bi se vratili i ostali u Dalmaciji, te na koncu snažni pokret protiv ‘Antikhuenovski pokret‘ bili bi sažeti odgovori ovog zanimljivog povijesnog predavanja. Otkrio je profesor Trogrlić i tezu o povezanosti imena Hajduk s događajem s početka 20. stoljeća.
- Hajduci su iz bunta pružali otpor vlasti iz bunta, a hajduk Andrija Šimić iz Gruda je bio procesuiran krajem 19. stoljeća na tešku doživotnu robiju te je kasnije pomilovan. Kad je bio pušten bio pušten nakon izvršavanja gotovo 30 godina kazne u Kopru te je 1901. godine došao u Split. Tako je na splitskoj Rivi priredio jedan veličanstveni doček gdje je on dočekan kao nacionalni junak. Dakle tu leži ta povezanost s imenom Hajduk kao nekoga tko se opire vlasti i ne doživljava kao sigurno ima veze s njim te tim događajem - istaknuo je Trogrlić i naglasio kako je u povijesnim zapisima zabilježeno da je Hajduk po osnivanju nosio predznak ‘hrvatski‘.
Mobilnost pojedinca
Zašto je važna mobilnost za pojedinca i društvo kojem pripada te o integrativnom i identifikacijskom fenomenu Hajduka koji među ljudima briše razlike govorio je doc. dr. sc. Nikola Marangunić s PMF-a.
- Odlazak u neku drugu kulturu širi i obogaćuje sve nas. Stavovi koje smo dobili u našem okruženju se teško mijenjaju, često su nepromjenjivi. Tri su načina kako možemo promijeniti naš stav pa je tako jedan od načina upoznati objekt o kojem imamo svoj stav. U našoj okolini primjerice nemamo baš previše iskustva s različitim rasama i možemo stav razviti po tome što smo čuli. Međutim, tek kad dođemo negdje i upoznamo drugačije od nas te vidimo da nije baš onako kako su nam govorili onda može doći i do promijene stava. To je jedna velika stvar. Svi studenti koji odu na Erasmus vrate se u velikom broju oduševljeni novim iskustvom koje mogu promicati u svojoj sredini - kazao je Marangunić te povukao paralelu kako su Hajdukovi osnivači Fabijan Kaliterna, Lucijan Stella, Ivan Šakić i Vjekoslav Ivanišević iskustvom s ‘Erasmusa prije Erasmusa‘ utjecali na svoju sredinu.
Da se za Hajduk vezati lako i onima koji nisu iz Splita čuli ste kroz mnoštvo priča, a svoju je okupljenim preko videopoziva ispričala doc. dr. sc. Katerina Helisova s Tehničkog fakulteta u Pragu, onog istog na kojem su studirali i osnivači Hajduka. Još kao djevojčica naučila je prve riječi hrvatskog jezik, kojeg tečno govori, u Dalmaciji gdje bi dolazila ljeti kroz razgovor s ljudima i dalmatinske pjesme. Otkrila da je prava povezanost sa Splitom i Hajdukom počela 2015. kad je na splitskom sveučilištu provela jedan semestar.
Studirati redovno i pratiti Hajduk aktivno, što bi značilo prisustvovati svim utakmicama nije lako. No, da se uz dobru organizaciju može sve otkrio je student Ivan Dropuljić koji redovito prati utakmice Hajduka na navijačkoj tribini, domaće i gostovanja, a na kraju panel Hajdukov pedagog Ante Grčić govorio je o svojim iskustvima rada s mladim igračima koji dolaze u Hajdukovu akademiju. Objasnio je Grčić kako se u nogometnoj psihologiji nogometaše rangira kroz četiri kategorije, no u slučaju Hajduka ta pravila praktički ne vrijede. Naime, identitet Hajduka je toliko jak da ga ubrzo poprime i stranci pa se tako lako uklope Ukrajinci, Amerikanci ili neke druge nacije kojima pripadaju ti mladi igrači.