Formula 1 još je jednom pokazala koliko se njezin kalendar može prilagoditi okolnostima. Nakon što je zbog sigurnosne situacije na Bliskom istoku otkazana Velika nagrada Bahreina, potvrđeno je da će se utrka ipak održati 4. listopada na stazi Sepang u Maleziji. Utrka će zadržati naziv "Gulf Air Bahrain Grand Prix in Malaysia", dok će najveći dio troškova organizacije snositi upravo Bahrein.
Ipak, da je čudno – je. Međutim, razlog zašto Bahrein nije želio odustati ni od svoje utrke ni od njezina identiteta je, naravno, financijske prirode. Naime, za domaćinstvo Formule 1 godinama plaćaju oko 60 milijuna dolara godišnje (oko 52 milijuna eura), a sada će snositi i najveći dio troškova premještanja utrke u Sepang.
Bahrein pritom nije iznimka. Singapur, primjerice, za mjesto u kalendaru plaća oko 35 milijuna singapurskih dolara godišnje (oko 24 milijuna eura), dok ukupni troškovi organizacije višestruko premašuju taj iznos. Domaćinstvo F1 odavno više nije samo sportski događaj, nego ulaganje u turizam, međunarodnu promociju i gospodarski imidž države.
Vratimo se sada na promjene u kalendaru, jer to je samo jedna u nizu u 2026.
Neizvjesnost i dalje prati završnicu sezone. Velike nagrade Katara i Abu Dhabija zasad ostaju u planu i programu, ali izvršni direktor Formule 1 Stefano Domenicali potvrdio je da će, ako ih zbog sigurnosne situacije ne bude moguće održati, prvenstvo završiti u Europi. Konačna odluka očekuje se sredinom rujna, a među mogućim zamjenama ponovno se spominju Imola i Portimao.
Smanjenje ugljičnog otiska
Povratak Sepanga nije slučajan izbor. Staza je posljednji put ugostila Formulu 1 2017. godine, raspolaže potrebnom infrastrukturom i bogatim iskustvom organizacije velikih međunarodnih natjecanja, a njezin položaj između Azerbajdžana i Singapura omogućuje da se utrka gotovo bez poteškoća uklopi u postojeći raspored. Upravo je logistika posljednjih godina postala jedan od ključnih elemenata pri sastavljanju kalendara.
Formula 1 pritom često ističe da regionalnim grupiranjem utrka nastoji smanjiti ugljični otisak prvenstva. Sve su češći takozvani triple headeri, odnosno tri uzastopne utrke u tri vikenda, kako bi se smanjio broj interkontinentalnih letova i prijevoz tisuća tona opreme između kontinenata. Takav raspored doista može smanjiti dio emisija nastalih transportom, no teško je zanemariti činjenicu da prvenstvo istodobno nikada nije bilo opsežnije.
Ovogodišnji kalendar, unatoč otkazivanju Saudijske Arabije i Bahreina u izvornim terminima, broji 23 utrke, dok je cilj za 2027. godinu ponovno dosegnuti rekordne 24 Velike nagrade. Tako da neka želja za smanjenjem CO2 pada u vodu. Očito je afinitet za zaradom ipak veći od želje za boljim zdravljem Zemlje.
Zbog toga se posljednjih godina sve češće postavlja pitanje koliko je priča o održivosti doista glavni motiv promjena, a koliko je riječ o poslovnoj strategiji. Svako mjesto u kalendaru predstavlja proizvod visoke vrijednosti. Organizatori za domaćinstvo plaćaju promotorske naknade koje se u pravilu mjere desecima milijuna dolara godišnje, dok ukupni prihodi Formule 1 dolaze i od televizijskih prava, globalnih sponzora, ugostiteljskih programa i drugih komercijalnih aktivnosti.
U takvom okruženju države Bliskog istoka i pojedina nova tržišta mogu ponuditi uvjete s kojima se velik broj tradicionalnih europskih staza teško može nositi. Posljedica je postupno pomicanje težišta prvenstva.
Las Vegas kao simbol
Europa ostaje kolijevka Formule 1 i dom njezinih najpoznatijih staza, no sve snažniji utjecaj dobivaju SAD i Bliski istok. Las Vegas, Miami i Saudijska Arabija nisu u kalendar ušli samo zbog sportskog aspekta, već prije svega zato što predstavljaju tržišta na kojima Formula 1 vidi najveći potencijal za rast prihoda i globalne vidljivosti.
Najbolji primjer takve promjene upravo je Las Vegas. Za razliku od većine ostalih utrka, Formula 1 ondje nije prepustila organizaciju lokalnom promotoru, nego je sama preuzela vođenje cijelog projekta kako bi zadržala veći dio prihoda od prodaje ulaznica, VIP paketa, ugostiteljstva i sponzorstava. Utrka je u međuvremenu dobila i dugoročni ugovor, čime je potvrđena njezina važnost u budućoj strategiji prvenstva. Las Vegas tako nije samo još jedna postaja u kalendaru, već simbol poslovnog zaokreta koji je Formula 1 napravila pod vodstvom Liberty Medije.
Američka tvrtka preuzela je F1 2017. u poslu vrijednom osam milijardi dolara, a danas se tržišna vrijednost procjenjuje na 25 milijardi. Godišnji prihodi su od preuzimanja pa do kraja 2025. narasli za 117 posto (s 1,78 na 3,87 milijardi dolara). Istodobno se Adjusted OIBDA, ključna Libertyjeva mjera operativne zarade, povećala s 438 na 946 milijuna dolara, a operativna dobit prošle godine iznosila je rekordnih 632 milijuna dolara.
Sve to ne znači da će europske klasike nestati. Monza, Silverstone, Spa-Francorchamps i Monaco i dalje imaju posebno mjesto u povijesti i identitetu sporta. No sve je izglednije da će dio ostalih tradicionalnih utrka ubuduće svoje mjesto morati dijeliti kroz sustav rotacije ili će ga prepustiti novim destinacijama koje su spremne platiti više.
Ali ne idu baš sve promjene u smjeru Bliskog istoka i dalekog zapada... Sredinom rujna održat će se Velika nagrada Španjolske u Madridu, što će biti prvi put od 1981. da će "oktanski cirkus" doći u španjolsku prijestolnicu. Ugovor je potpisan do 2035., a utrka će biti hibridna, odnosno kombinacija javnih cesta i posebno izgrađene staze.
Premještanje Bahreina u Maleziju možda je izvanredna okolnost izazvana geopolitičkom krizom, ali ujedno pokazuje koliko se Formula 1 promijenila. Kalendar se danas ne oblikuje samo prema tradiciji i sportskom nasljeđu, nego prema tržištima, logistici i poslovnim interesima.
U vremenu kada svako mjesto u prvenstvu vrijedi desetke milijuna dolara, utrke se sve manje dobivaju na povijesti, a sve više na financijskoj i strateškoj vrijednosti koju mogu ponuditi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....