Distopija iz Lijepe naše: domaćim gledateljima bit će zanimljivije prepoznavati hrvatske glumce i lokacije od gledanja same futurističke serije

Hrvatska glumi postapokaliptičnu, distopijsku Europu 2074. godine u novoj njemačkoj seriji s logom Netflixa nakon "Tame" i "Ekvinocija". Serija "Tribes Of Europa" ("Plemena Europe") snimala se koncem 2019. i na hrvatskim lokacijama, pored čeških i južnoafričkih, preciznije na području Banovine (Glina) i na Petrovoj gori.

Domaćim gledateljima bit će zanimljivo prepoznavati lokacije i naše glumce, što se na kraju pokazuje daleko zanimljivijim od same šestodijelne serije koja je nastala u produkciji iste njemačke kompanije kao "Dark", ali nije ni blizu njegova kalibra, niti "Equinoxova".

Glina se, ilustracije radi, prilično jasno vidi u prvoj i šestoj epizodi, a bolno je gledati gradić kako "glumi" poprište postapokalipse s trošnim i napuštenim kućama nakon što je nedavno razoren apokaliptičnim potresom i mnogi je već napuštaju.

U toj istoj šestoj epizodi kadar suvereno drži Marinko Prga koji je dobio najkonkretniji prostor da se nešto više razmaše od svih hrvatskih glumaca navedenih na odjavnoj špici (Miran Kurspahić, Leona Paraminski...).

Prga je za klasu bolji od ostatka međunarodne ekipe (npr. Oliver Masucci kao poveznica s "Dark") u kojoj se, u manjim ulogama, nalaze i Ana Ularu ("Serena") i Adriana Ugarte ("Julieta"). Glumački, "Tribes Of Europa" je dosta tanak uz eventualni izuzetak Melike Foroutan u ulozi seksualizirane negativke Varvare koja tjelesno iskorištava muške robove.

Mladi glumci (David Ali Rashed, Henriette Confurius, Emilio Sakraya) neuvjerljivi su u usporedbi s njihovim vršnjacima iz hollywoodskih distopijskih "young adult" filmova poput "Igara gladi", "Labirinta" ili "Različite" jer nitko ne pokazuje talent jedne Jennifer Lawrence ili Shailene Woodley, premda su njihovi likovi previše klišeizirani da bi bili glumački inspirativni.

Općenito govoreći, sve djeluje jako skromno, kao jeftnjikava kopija slavnijih uzora, od spomenutih filmova do serija poput "The Rain" i "See". Potencijal je svakako postojao u premisi kreatora Philipa Kocha, ali nije realiziran.

Godine 2029., koja je poznata i kao godina "Terminatora", dogodio se misteriozni globalni "blackout" znan kao "Crni prosinac" ("Black December") i doveo do kaosa i anarhije nakon što je nestalo struje, a mobiteli i kompjuteri su otkazali poslušnost.

Svijet je vraćen natrag u srednji vijek. Stare nacije su nestale, a stvorile se mikro-države i razvile vlastite vjere i kulturne identitete. To su tzv. Plemena (Vrane, Grimizni...) koja se dekadama kasnije (godina je 2074.) bore za dominaciju nad preostalim teritorijem.

Koch je inspiraciju dobio u Brexitu, ali serija nema neki intrigantni politički otklon kako se činilo da bi mogla imati, a ne kotira dobro ni u žanrovskim okvirima (osrednje-slabo koreografiranje akcije i stvaranje mitologije, tzv. "worldbuilding").

Naime, "Plemena Europe" nisu nimalo uzbudljiva, a kad serija počne biti iole interesantna, dražeći pojavom tehnološki napredne kocke Atlantinđana i misterijom tko je izazvao katastrofu, tj. što se točno krije iza nje – prebrzo završi i traži nastavak. Druga sezona je (p)ostavljena na jako klimavim temeljima.