Nema ništa ljepše nego kada u blagdansko vrijeme kuća odiše miomirisima iz kuhinje. Toplina i zajedništvo koje ovo vrijeme donosi daju posebnu čar nadolazećim blagdanima. Miomirise iz kuhinje, barem u prenesenom smislu, sa svojim pratiteljima na Instagram profilu redovito dijeli i Splićanka Anka Slišković, umirovljenica koja na toj društvenoj platformi broji više od 20 tisuća pratitelja. Profil je to od kojeg rastu zazubice i upravo zbog toga vam ne preporučujemo da ga gledate praznog želuca. Za početak nas je zanimalo kada se rodila ljubav između Anke i kuhanja, ali i od koga je najviše naučila.
– U kuhanje sam se zaljubila vrlo rano, moja mama je jako lijepo kuhala, ali su to bila uglavnom klasična jela. Kako smo svi u obitelji bili gurmani i voljeli uživati u dobroj spizi, počela sam izmjenjivati recepte sa svojim prijateljicama, rodicama... U to doba nije bilo interneta i nisu nam bili dostupni recepti na par klikova, ovisili smo o onome što međusobno razmijenimo i tu i tamo o kojoj kuharici. Sjećam se da je prva kuharica koju sam imala bila ona Dike Marjanović, a mogu reći da se i dandanas moja kuhinja uglavnom temelji na takvom tipu kuhinje. Svakako bih rekla da sam najviše o kuhanju naučila od svoje mame, a s vremenom sam svoje znanje nadograđivala – objašnjava nam Anka.
Njezin put s dijeljenjem recepata krenuo je preko Coolinarike, gdje je i sama počela tražiti inspiraciju, a, kako kaže, kuhanje je jedan šareni svijet.
– S vremenom su me moje kćeri nagovorile da, osim što tamo tražim recepte, počnem i objavljivati svoje. Trebalo mi je hrabrosti, jednostavno nisam mislila da imam puno za ponuditi, a onda je krenulo i to vrlo uspješno. Na Coolinariku se s vremenom nekako logično nadovezao i Instagram, ekipa na Coolki se razvodnjela. Paralelno je Instagram doživio uzlet pa sam ga i sama otvorila. U početku su mi razlozi bili da mogu pratiti moje kćeri, posebno kad su krenule s putovanjima, a onda sam malo pomalo i tamo počela objavljivati fotografije jela koje spremam i recepte, te naišla na nevjerojatan interes i jednu divnu publiku – iskreno će naša sugovornica.
Anka je ove godine na torti puhala 63 svjećice, ali bez obzira na dob Instagram je svladala i sada gušta u svakom trenutku.
– Najdraži dio mi je, naravno, spremanje samog jela. To je ono gdje sam ja najviše "doma", na svom teritoriju, u svojoj maloj kužini. Samo svladavanje društvenih mreža u mojim godinama ponekad je znalo biti pomalo izazovno, ali i te izazove sam relativno uspješno svladala. Mogu reći da danas prilično lako baratam svim tim, tako da i u tom dijelu uglavnom uživam. Znaju se dogoditi dani kad dobijem puno pitanja i poruka od svojih pratitelja. Na kraju svakog dana trudim se izdvojiti vremena, svima odgovoriti i pomoći dodatnim savjetom ako treba... Ponekad su dani takvi da se teško nađe i koja minutica, a kamoli sat za odgovaranje na upite, ali sve me to puno više veseli nego umara. Posebno kad mi se javljaju mlade osobe, kad njima mogu pomoći nekim savjetom i svojim kulinarskim iskustvom, to mi je jedan poseban gušt – govori nam Anka.
S pripremama za blagdanski stol već je počela, a kaže kako je prvo na redu – slatko.
– Već početkom mjeseca krenem puniti kutije arancinima, ušećerenim bajamima, paprenjacima (starograjskim, u kojima nema ni masnoće ni jaja i koja mogu i do tri mjeseca biti svježa)... Onda na red ide hrpa sitnih suhih kolačića svih mogućih vrsta i, naravno, za kraj uvijek nešto kremasto da bih zadovoljila svačije ukuse i želje. Što se slane spize tiče, tu uvijek idemo na klasiku. Badnjak je rezerviran za bakalare (bianco i na crveno jer se do dandanas nismo odlučili koji nam je draži) koje sprema moja svekrva. Jedan od kulinarskih izazova koje imam je da jednog dana napravim tako dobre bakalare kakve ona radi, a i svi moji ukućani bi se složili s tim. Za božićni ručak sam zadužena ja, uz neizostavnu juhu tradicionalno nam je na meniju pašticada s njokima koju ne radimo često, a svi je obožavamo – govori nam Anka.
Kuhanje je njezina velika ljubav, pa nas je za kraj zanimalo što je od svega njoj najdraže, i zašto.
– Velika sam ljubiteljica slatkoga, volim i spremati i papati slatko i od toga ne mogu pobjeći. Suhi, sitni kolačići, nerijetko po tradicionalnim recepturama, moji su favoriti. Ako bih baš morala birati, rekla bih: suhi hvarski kolač i krešenti (od moje drage cool prijateljice Zrinke Skoblar) – za kraj nam je rekla Anka, koja je s nama podijelila i nekoliko recepata (onaj za sarme pečene u glinenoj posudi pronaći ćete ovdje, a onaj za kroštule ovdje).
Uživajte!
PAŠTICADA
– 2 kg junećeg buta (dio koji se zove frikando)
– 100 g pancete
– 1 glavica češnjaka
– 1 veća mrkva
– 3 veće glavice kapule
– 1 komad srednje velikog korijena selena
– nekoliko klinčića
– malo muškatnog oraščića
– 2 žlice koncentrata rajčice
– 0,5 l kvasine
– 1 dl crnog vina ili prošeka
– mesni temeljac ili voda
– svinjska mast
– sol, papar, malo vegete, dva lista lovora
– 6-7 suhih šljiva (pomočenih u vodi)
Narežite mrkvu, pancetu i češnjak. Mesu po duljini izdubite džepiće nožem i u svaki ugurajte komadić češnjaka, pancete i mrkve, da bude ravnomjerno popunjeno. Meso stavite u lonac i prelijte kvasinom i vodom, dvije trećine kvasine i jedna trećina vode. Ostavite preko noći i par puta okrenite.
U lonac stavite dvije žlice masti, meso izvadite iz paca i dobro posušite papirnatim ručnikom, pa zapecite sa svih strana. Izvadite meso vani, a u isti lonac dodajte još malo masti i dinstajte kapulu, selen, luk, dodajte lovor, klinčiće i muškatni oraščić. Dinstajte dok povrće ne omekša. Potom dodajte meso, zalijte vinom i prošekom, dodajte koncentrat razvodnjen u malo vode. Dinstajte dok alkohol ne ispari, te dodajte vodu ili mesni temeljac i kuhajte tri sata poklopljeno na laganoj vatri. Povremeno podlijevajte temeljcem ili vodom i provjerite da ne bude kiselo. Začinite po ukusu, možete i dodati tekućine od paca. Kad je meso kuhano, izvadite ga na dasku i režite na fete debljine jednog prsta. Sve povrće osim lovora i klinčića izmiksajte štapnim mikserom. Zatim meso vratite u toć. Ako je previše gusto, dodajte malo tekućine i probajte okuse. Dodajte namočene šljive i poklopljeno kuhajte još 30 minuta. Umak mora biti gust, a okus uravnotežen. Vrijeme kuhanja nemojte strogo shvatiti, neko meso je potrebno dulje kuhati.
Servirajte uz domaće njoke.
SUHI HVARSKI KOLAČ
– 600 g brašna
– 200 g maslaca
– 250 g šećera (možete i smanjiti ako volite manje slatko)
– 2 jaja
– 4 žlice mlijeka
– 1 vanilija šećer
– 1 prašak za pecivo
– korica limuna i naranče
NADJEV:
– 350 g krupno rezanih oraha
– marmelada po želji
Od navedenih sastojaka umijesite glatko tijesto, podijelite ga na šest jednakih dijelova, svaki dio razvaljajte na pobrašnjenoj podlozi u kvadratni oblik, premažite marmeladom (oko 2 žlice za svaki dio) i pospite krupno rezanim orasima. Savijte u roladu.
Roladice posložite u škrovadu obloženu papirom za pečenje i pecite 20 minuta na 200 stupnjeva. Jako je bitno da se ne prepeku. Vrele ih izrežite i pospite šećerom u prahu.
KREŠENTI
– 350 g glatkog brašna
– 200 g masti ili maslaca
– 150 g šećera
– 1 jaje
– 2 žumanjka
– korica limuna
– prstohvat soli
– 2 vanilija šećera
– 2 žlice ruma
– 150 g mljevenih badema ili oraha
– 2 bjelanjka
ZA SPAJANJE
– 100 g čokolade za kuhanje
– 40 g maslaca
Izmiješajte mast, šećer, vanilija šećer, jaje, žumanjke i koricu limuna, dodajte brašno i rum, te zamijesite tijesto i ostavite u hladnjaku barem jedan sat. Od tijesta oblikujte kuglice veličine trešnje. Umočite ih u bjelanjak, zatim ih uvaljajte u bademe ili orahe. Složite ih u lim obložen papirom za pečenje i pecite 20 minuta na 180 stupnjeva.
Na pari otopite čokoladu s maslacem i spojite ispečene kuglice.
Pratite Stil na Instagramu i Facebooku!