Znate ono pitanje – kad biste na pusti otok mogli ponijeti jednu stvar, koja bi to bila?
Nema dvojbe. Koliko god dan bio dosadan bez Netflixa, život neobičan bez uvida u društvene mreže, a jutarnje kave nezamislive bez scrollanja po portalima, odgovor nije mobitel. Nije čak ni kava.
Na pusti otok bismo ponijeli kremu za sunčanje sa SPF-om.
Karikiramo, ali nismo baš toliko daleko od istine. Zaštićeni od sunca, uostalom, možemo uživati u onim stvarima koje su nam prijeko potrebne, a bez mobitela se potencijalno i udaljiti od onih koje nam, koliko god zgodne i korisne, često narušavaju duševni mir. Kao da 2020. nije bila dovoljno teška, prva polovina aktualne nam godine ničim nas nije pomazila. Dapače.
No ususret ljetu, kojemu se ipak tradicionalno radujemo, nije zgorega podsjetiti se na važnost SPF-a. Kako odabrati najbolji faktor za svoju kožu, koliko on visok treba biti i zašto puder sa zaštitnim faktorom nije dovoljan za svakodnevne aktivnosti, pitali smo dermatologinju Doru Madiracu Glasović, koja radi kao specijalist dermatovenerolog u Klinici za kožne i spolne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu.
Rođena Splićanka majka je dvoje djece, Antona (tri godine) i Doris (15 mjeseci), a njezino područje djelovanja su dječja, estetska dermatologija i dermatološka onkologija.
Za početak nam je rekla nešto o važnosti SPF-a, ono što baš svatko, bez obzira na godine, spol i druge karakteristike, mora znati. A naročito oni kojima je preplanuli ten nezaobilazan ljetni "dodatak"...
– Koža je naš najveći organ i pruža zaštitu od brojnih vanjskih štetnih čimbenika, pa tako i od UV zračenja. Preplanuli ten je zapravo fiziološka obrambena reakcija organizma i nikako ga ne možemo nazvati zdravim. Učestalo izlaganje suncu, osobito u djetinjstvu, ima negativan učinak na naše stanice i uzrokuje preuranjeno starenje kože, pojavu hiperpigmentacija, bora, premalignih promjena i malignih tumora kože. Važno je naglasiti da čak i jedno izlaganje suncu s pojavom opeklina i mjehura u djetinjstvu i adolescenciji udvostručuje rizik za nastanak melanoma tijekom života – upozorava dermatologinja.
Zaštitni faktor je, prema tome, prijeko potreban. No kako ga odabrati? I kako uopće razlikovati one koji su u ponudi na tržištu?
– Sredstva za zaštitu od sunca sadrže aktivne sastojke koji različitim mehanizmima blokiraju štetno UV zračenje. Pritom mineralni filtri, poput cinkova i titanijeva oksida, stvaraju fizičku barijeru na koži i reflektiraju UV zračenje. Imaju gušću teksturu, teže se razmazuju i nekada ostavljaju bijeli trag. Prednost ovih filtara je što ne uzrokuju iritacije i reakcije preosjetljivosti, te su pogodni za osjetljivu kožu djece i odraslih.
Za razliku od mineralnih, kemijski filtri, njih preko 30, "upijaju" UV zračenje, odnosno kemijskom reakcijom pretvaraju u toplinu i na taj način deaktiviraju. Lakše se razmazuju na koži, ugodniji su za svakodnevnu primjenu i lakše se kombiniraju u različitim formulacijama za specifične potrebe kože. Nedostatak je što mogu uzrokovati alergijske reakcije i iritaciju te se ne preporučuju djeci, osobama s osjetljivom kožom, fotodermatozama ili preosjetljivošću na neki od filtara.
Moram naglasiti da prave alergijske reakcije na pojedine kemijske filtre rijetko viđamo. Svi navedeni filtri nemaju štetno djelovanje i sigurni su za korištenje, stoga izbor ovisi o osobnim preferencijama i specifičnim potrebama kože. Najbolji SPF pripravak je onaj kojim ćete biti zadovoljni i svakodnevno ga nanositi tijekom cijele godine – kaže nam Madiraca Glasović.
Trebaju li svi koristiti faktor 50?
– Odabir odgovarajućeg faktora ovisi o tipu kože i načinu na koji reagira na sunce, vremenu provedenom na otvorenom, individualnim karakteristikama i stanju kože. Osobama svijetle puti i očiju koje uvijek zadobiju sunčane opekline preporučujemo korištenje zaštitnog faktora 50+, dok je osobama tamnije puti, kose i očiju dovoljan faktor 30. Kvalitetno fotoprotektovno sredstvo trebalo bi sadržavati ujednačenu UVA i UVB zaštitu, te biti otporno ili vrlo otporno na vodu.
Ipak, idealno sredstvo za zaštitu od sunca koje pruža stopostotnu zaštitu od UV zračenja ne postoji, stoga je potrebno prakticirati i druge metode fotoprotekcije, poput nošenja naočala koje sadrže UV filtre, šešira širokog oboda, prekriti što veću površinu tijela odjećom, poželjno onom koja štiti od UV zračenja (UPF) – savjetuje stručnjakinja.
Kako možemo znati da smo nanijeli dovoljno SPF-a na lice?
– Istraživanja su pokazala da tek 20 – 40 posto ljudi nanosi dovoljnu količinu fotozaštitnog sredstva. Kako bismo postigli razinu zaštite koja je navedena na proizvodu, potrebno je nanijeti 2 g kreme po centimetru kože, odnosno 6 čajnih žličica ili punu čašicu za rakiju na cijelo tijelo, dok je za lice i vrat potrebno oko 1/2 čajne žličice ili dvije dužine prsta. I ne zaboravite uši, vrat, usne i stopala!
Pritom se, objašnjava nam Madiraca Glasović, radi o zaštiti koju bismo si trebali osigurati na dnevnoj bazi. No ono što mnoge zanima, naročito u pandemijskim uvjetima rada od kuće, jest treba li nanositi baš toliku količinu ako planiramo dan provesti u zatvorenom prostoru.
No i tu postoje 'cake'...
– Prozorsko staklo ne štiti od UVA zraka koje prodiru duboko u kožu i oštećuju DNK, te su odgovorne za fotostarenje, pojavu hiperpigmentacija i tumora kože. Ako veći dio dana boravite u zatvorenom prostoru gdje niste izravno ili refleksijom izloženi UV zračenju, ne znojite se i mehanički ne uklanjate SPF kremu s lica (rukama, ručnikom), dovoljno je ujutro nanijeti preporučenu količinu kreme s visokim zaštitnim faktorom i obnoviti je nakon nekoliko sati.
Što je sa šminkom? Je li dovoljan puder sa SPF-om?
– Puderi i tonirane kreme sa zaštitnim faktorom ne pružaju dovoljnu zaštitu od UV zračenja jer je potrebno nanijeti puno više proizvoda od količine koju inače nanosimo, što je uglavnom estetski neprihvatljivo. Pretpostavite kako biste izgledali kada biste nanijeli pola žličice pudera sa SPF-om u debelom sloju na lice i vrat... – kaže naša sugovornica.
A kad smo već kod make-upa, zanimalo nas je nanosi li se SPF na lice zadnji. Odnosno zadnji prije make-upa?
– Preporuka je da je SPF uvijek završni korak jutarnje rutine. Većina krema za zaštitu od sunca ima hidratantnu podlogu i formulirane su za različite tipove kože, pa nanošenje dnevne hidratantne kreme bez SPF-a nije potrebno. Umjesto toga, prije nanošenja kreme s visokim SPF-om (30 ili 50) za hidrataciju možete nanijeti serum s hijaluronskom kiselinom i antioksidansima. Make-up je potrebno nanijeti nakon što se proizvod sa SPF-om potpuno upio i obvezno izbjegavati trljanje!
U doba kada društvenim mrežama, TikTokom i Instagramom naročito kruže videa u kojima korisnici proizvode svoje pripravke za zaštitu od sunca kod kuće, u kućnoj radinosti, upitali smo struku što misli o tome. Je li to uopće pouzdano?
– Smatram da je taj trend iznimno opasan. Na tržištu postoje brojna ulja za koja se navodi da sadrže prirodne UV filtere te se mogu kombinirati u mješavinama iz kućne radinosti, no ne postoje standardizirane metode koje bi dokazale o kojoj se razini fotoprotekcije radi, te je rizik od nastanka opeklina visok. Također, neka ulja u kombinaciji sa sunčevom svjetlosti mogu izazvati fototoksične reakcije, te mogu iritirati kožu ili uzrokovati kontaktnu senzibilizaciju – upozorava stručnjakinja.
Koliko puta u danu treba obnavljati SPF?
– Učestalost primjene sredstva sa zaštitnim faktorom ovisi o izloženosti UV zračenju tijekom dana. Ako boravite na otvorenom, potrebno je fotoprotektivno sredstvo obnavljati u dovoljnoj količini svaka dva sata i nakon kupanja, brisanja ručnikom ili pojačanog znojenja.
Koliko su učinkoviti balzami za usne koji štite od sunčevih zraka i jesu li uopće potrebni?
– Svakako, pri nanošenju fotoprotektivnih sredstava ne smijemo zaboraviti ni na naše usne! Tu je koža tanka, osjetljiva i podložna štetnom učinku UV zračenja, preuranjenom starenju, premalignim i malignim promjenama kože. Balzami za usne s visokim SPF faktorom svakako su učinkovita zaštita – kaže nam Glasović.
Koje su najčešće zablude s kojima ste se u svojoj praksi susretali kad je u pitanju SPF?
– Oblačno je pa ne mogu izgorjeti/ SPF treba koristiti samo ljeti
Oblaci propuštaju više od 80 posto štetnog UV zračenja, te je fotoprotekciju potrebno koristiti svakodnevno, bez obzira na sezonu.
– Kremu sa SPF-om nije potrebno obnavljati.
Fotoprotektivno sredstvo potrebno je obnavljati u dovoljnoj količini svaka dva sata i nakon kupanja, brisanja ručnikom ili pojačanog znojenja.
– SPF kremu nanosim samo na madeže
Smatra se da najmaligniji tumor kože, melanom, u 70 posto slučajeva nastaje de novo, tj. na nepromijenjenoj koži, te je fotozaštitno sredstvo potrebno nanijeti na sve izložene dijelove tijela u dovoljnoj količini.
– Kreme za sunce su kancerogene
Do sada nije dokazana potencijalna štetnost za zdravlje o kojoj se često piše, a pravilnom fotozaštitom preveniramo nastanak zloćudnih tumora kože!
– Pri izlaganju suncu dovoljno je nanijeti SPF kremu
Fotoprotektivno sredstvo samo je jedna od metoda zaštite od sunca. Odgovorno ponašanje na suncu podrazumijeva izbjegavanje izravnog izlaganje u vrijeme kada je UV zračenje najintenzivnije (10 – 16 h), uz adekvatnu odjeću, poželjno onu koja štiti od UV zračenja (UPF), šešir širokog oboda i sunčane naočale.
Ne zaboravite, izgorjeti se može kada je oblačno, u hladu, parku ili u gradu, a ne samo na plaži. Zaštitite najmlađe od štetnih učinaka UV zračenja, nikada nije rano za fotoprotekciju!
Pratite Stil i na Instagramu!