Je li napokon došlo do zasićenja tržišta? Pada broj kupljenih stanova, a mnogi su u čudu i zbog kretanja cijena kvadrata

U Hrvatskoj je priuštivost stanova ove godine na najnižim razinama u posljednjih šest godina. Zašto takav pad kupljenih stanova u Zagrebu i u cijeloj Hrvatskoj, objasnio je Filip Brkan, vlasnik agencije za nekretnine Imperium immobiliare.

Analizirajući podatke e-nekretnina, informacijskog sustava tržišta nekretnina za koje je nadležno Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, vlasnik agencije za nekretnine Imperium immobiliare Filip Brkan ustanovio je kako vlada negativan trend. U Zagrebu i u Hrvatskoj kupuje se manje stanova nego u godinama do sad, i to poprilično manje.

Ove godine u prvom je tromjesečju u Hrvatskoj prodano 3.357 stanova. U istom razdoblju prošle godine prodano je 5730 stanova. Time je zabilježen pad od čak 41 posto, rekao je Brkan za Večernji list. U Zagrebu je taj postotak nešto blaži, 28 posto. Drugim riječima, u prva tri mjeseca prodano je 1711 stanova, dok je u istom razdoblju lani prodano njih 2370, piše Forbes.

U 2022. u istom je razdoblju prodano 2207 stanova, 2021. godine 2692, a 2020. godine bilo je 2411 transakcija. 

Bozidar Vukicevic/Cropix

Brkan je analizirao prodaju od 2017. godine, tada je ona bila u uzletu, krenulo je APN-ovo subvencioniranje stambenih kredita. Takvi su trendovi prevladavali do 2019. godine, no 2020. godine kreće pandemija koronavirusa i tržište pada za šest posto. Godinu nakon toga transakcije na tržištu nekretnina bile su u porastu 12 posto, no 2022. godina ponovno donosi pad od 18 posto.

Utjecaj na takva gibanja imale su ekonomske nesigurnosti nakon prvog udara pandemije, rata u u Ukrajini, povećavanja kamatnih stopa s ciljem obuzdavanja inflacije. Sve to imalo je utjecaj na rast troškova stambenih kredita, što je i kulminiralo ove godine.

“Najveći izazov trenutačno predstavlja nagli pad broja transakcija u 2024. godini koji je prouzročen ponajviše rastom kamatnih stopa, ukidanjem subvencije kredita APN te općenito otporom kupaca”, objasnio je Brkan zašto je zabilježen tako veliki pad broja transakcija u ovoj godini. 

Uz negativan trend, primijetio je i nešto pozitivno – cijene nekretnina su usporile rast. Nakon velikog skoka prosječne cijene kvadrata s 1.947 eura u 2022. na 2.315 eura lani, ove su godine porasle za svega tri posto, na 2.375 eura.

Vojko Basic/Cropix

“Ako od postotka rasta od tri posto oduzmemo stopu inflacije koja je trenutačno u Hrvatskoj 4,7 posto, možemo doći do zaključka da se prvi put nakon dugo vremena u Zagrebu, uz pad broja transakcija, događa i pad cijena nekretnina koji je trenutačno na razini od -1,7 posto”, istaknuo je Brkan, piše Forbes.