Svinjetina, nekoć jedno od najdostupnijih i najčešće kupovanih vrsta mesa u Hrvatskoj, posljednjih je godina postala tema brojnih rasprava. Kupci sve češće primjećuju više cijene u trgovinama, dok proizvođači upozoravaju da rast cijena na policama ne znači i bolju zaradu na farmama. U trenutku kada je osnovana Hrvatska sektorska organizacija za svinjsko meso, ponovno se otvorilo ključno pitanje hrvatskog svinjogojstva, a to je kako osigurati stabilnu proizvodnju, prihvatljive cijene za potrošače i opstanak domaćih svinjogojaca.
Nova sektorska organizacija trebala bi povezati sve sudionike lanca proizvodnje – od uzgajivača svinja, klaoničke industrije i prerađivača do trgovaca. Cilj je bolje planiranje proizvodnje, jačanje domaće ponude i smanjenje ovisnosti o uvozu.
No građane najviše zanima ono što vide svaki dan, cijena mesa na polici.
Svinjski but, jedan od najtraženijih komada mesa u hrvatskim kućanstvima, nije obuhvaćen Vladinom odlukom o ograničenim cijenama. Njegova cijena formira se prema tržišnim uvjetima i ovisi o trgovini, podrijetlu mesa i akcijama. U povoljnijim ponudama može se pronaći za oko tri eura po kilogramu, dok se redovna cijena najčešće kreće između četiri i pet eura za kilogram. U mesnicama i kod domaćih proizvođača cijena može biti i viša, posebno kada je riječ o kvalitetnijem ili posebno obrađenom mesu.
Svinjska plećka, također jedan od najtraženijih komada za pečenja, gulaše i svakodnevnu kuhinju, nije na popisu proizvoda kojima je Vlada ograničila cijenu. Njezina se cijena najčešće kreće oko pet do osam eura po kilogramu, ovisno o tržišnoj ponudi.
Posebna situacija je sa svinjskim vratom bez kosti. Taj je proizvod obuhvaćen Vladinom odlukom o ograničavanju cijena, pa postoji najviša dopuštena maloprodajna cijena od oko 5,49 eura po kilogramu. Isto vrijedi i za upakirano svinjsko mljeveno meso, čija je najviša dopuštena cijena oko 4,11 eura po kilogramu.
Važno je naglasiti da se ograničavanje cijena ne odnosi na svu svinjetinu. But, plećka, kotleti, file i brojni drugi proizvodi ostaju pod utjecajem tržišta, pa njihove cijene mogu značajno varirati.
Kotleti se u trgovinama najčešće kreću između šest i deset eura po kilogramu, dok cijena carskog mesa, rebara i sličnih proizvoda uglavnom iznosi između pet i devet eura po kilogramu. Premium proizvodi i meso iz manjih domaćih proizvodnji mogu biti i skuplji.
Razlika između cijene koju plaća kupac i cijene koju dobiva proizvođač jedna je od najvećih tema u sektoru. Svinjogojci upozoravaju da visoke cijene mesa ne znače automatski veliku zaradu na farmama. Na njihovu proizvodnju snažno utječu cijene stočne hrane, energenata, veterinarskih troškova, rada i ulaganja u moderne objekte i biosigurnost.
Hrvatsko svinjogojstvo posljednjih godina suočeno je s brojnim izazovima. Domaća proizvodnja nije dovoljna za potrebe tržišta, a proizvođači se moraju natjecati s uvoznim mesom iz drugih europskih zemalja. Dodatni pritisak stvaraju tržišne oscilacije i rizici bolesti poput afričke svinjske kuge.
U idućim tjednima ne očekuje se veći pad cijena svinjetine. Vjerojatniji scenarij je zadržavanje sadašnjih razina, uz moguće akcije trgovaca i manje promjene ovisno o ponudi, potražnji i kretanju cijena na europskom tržištu.
Osnivanje Hrvatske sektorske organizacije za svinjsko meso dolazi u trenutku kada je sektoru potrebna bolja koordinacija. Proizvođači žele sigurnije tržište, trgovci stabilnu opskrbu, a potrošači prihvatljive cijene i kvalitetno domaće meso.
Budućnost hrvatske svinjetine ovisit će o tome hoće li se uspjeti smanjiti jaz između farme i police. Jer današnji problem nije samo pitanje koliko košta kilogram mesa, nego i pitanje može li domaći proizvođač dugoročno opstati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....