Dok hrvatski ratari upozoravaju da ovogodišnji rod pšenice prodaju po otkupnim cijenama koje su i do 30 posto niže nego u ostatku Europske unije, potrošači se suočavaju s potpuno suprotnom slikom na policama trgovina. Hrvatska je, naime, među državama Europske unije s najvišim cijenama kruha i pekarskih proizvoda, što ponovno otvara pitanje tko u lancu proizvodnje i prodaje ostvaruje najveću zaradu.
Logika proizvođača je jednostavna – ako je domaća pšenica čak trećinu jeftinija od europske, zašto kruh, brašno i peciva nisu barem približno toliko jeftiniji? Umjesto toga, građani za osnovne pekarske proizvode plaćaju među najvišim cijenama u Europskoj uniji.
Na alarmantno stanje u domaćem ratarstvu upozoreno je i na radnom sastanku Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te predstavnika otkupljivača žitarica, održanom u Osijeku. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Hrvatske gospodarske komore (HGK) te Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), a glavna tema bile su niske otkupne cijene ovogodišnjeg roda i dugoročna održivost domaće proizvodnje.
Sudionici su zaključili da je stanje u ratarstvu alarmantno i neodrživo te da su potrebna hitna, ali prije svega dugoročna strateška rješenja koja će povećati konkurentnost domaćih proizvođača i zaštititi primarnu poljoprivrednu proizvodnju.
Iz HPK ističu kako su ponuđene otkupne cijene na domaćem tržištu čak 30 posto niže od cijena na pariškoj robnoj burzi MATIF, zbog čega je Hrvatska, prema njihovim analizama, pri samom dnu Europske unije po visini otkupnih cijena žitarica.
Kako bi potkrijepili tvrdnje o neodrživosti proizvodnje, predstavnici HPK prezentirali su kalkulaciju proizvodnje pšenice koju je izradio Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek. Analiza pokazuje da proizvođači pri sadašnjim otkupnim cijenama ostvaruju gubitak od 30 do 40 eura po hektaru.
Predsjednik Hrvatskog agronomskog društva Josip Haramija iznio je još pesimističnije procjene. Prema izračunima te strukovne organizacije, stvarni gubitak doseže čak 75 eura po hektaru, što, upozorio je, domaću proizvodnju dovodi na rub potpune ekonomske neodrživosti.
S druge strane, predstavnici otkupljivača poručili su kako zbog poslovne tajne i zakonskih ograničenja ne mogu javno iznositi detaljne kalkulacije troškova otkupa, skladištenja i izvoza. Naglasili su da se cijene formiraju tržišno te da svaki otkupljivač samostalno određuje svoju otkupnu politiku.
Istodobno, i Ministarstvo poljoprivrede i predstavnici proizvođača složili su se kako država ne može administrativno određivati otkupne cijene jer bi to bilo protivno pravilima slobodnog tržišta.
Unatoč različitim pogledima na formiranje cijena, svi sudionici sastanka složili su se oko jednog – bez snažnijeg udruživanja proizvođača, većih ulaganja u skladišne i prerađivačke kapacitete te otvaranja novih izvoznih tržišta domaće ratarstvo teško može postati održivo.
HPK zato od Ministarstva traži veća ulaganja u silose i preradbene kapacitete kako bi proizvođači mogli pričekati povoljnije tržišne uvjete umjesto da žitarice prodaju odmah nakon žetve po najnižim cijenama. Istodobno traže i snažniji angažman gospodarske diplomacije u pronalasku novih izvoznih tržišta.
-Ova krizna situacija u ratarstvu zahtijeva hitnu i konkretnu akciju struke. Hrvatska poljoprivredna komora u roku od 30 dana predstavit će cjelovit paket mjera za revitalizaciju ratarske proizvodnje u Hrvatskoj, najavio je predsjednik HPK Željko Mihelić.
No, dok proizvođači upozoravaju da prodaju pšenicu ispod ekonomski održive cijene, a država ističe da ne može intervenirati na tržištu, ostaje otvoreno pitanje koje sve češće postavljaju i ratari i potrošači - ako je osnovna sirovina među najjeftinijima u Europskoj uniji, zašto su kruh, brašno i peciva među najskupljima? Upravo taj raskorak između niskih otkupnih cijena i visokih maloprodajnih cijena postaje jedno od ključnih pitanja domaćeg prehrambenog lanca i pokazuje da problem očito nije samo u cijeni pšenice, nego u raspodjeli vrijednosti od njive do police trgovine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....