StoryEditorOCM

Suradnja koja vraća život na otok: Valamar i WWF Adria potaknuli razvoj održivog ribarstva na Visu

Piše Anamaria Mikulić
1. kolovoza 2024. - 09:00

Ljeti se život na otoku doima idiličnim, no svaki otočanin potvrdit će vam da je svakodnevica na škoju ispunjena brojnim izazovima. Prilike za zapošljavanje vrlo su ograničene, a ako planirate živjeti od svog rada susrest ćete se s nizom prepreka. 

Troškovi transporta i vrijeme potrebno da vaš proizvod stigne do krajnjeg kupca zahtijevaju izuzetnu snalažljivost, upornost i prilagodljivost. Usprkos navedenom, interes za povratak korijenima i nastavljanje obiteljske tradicije na jednom od naših otoka veći je nego ikada prije. U Komiži, kao i na cijelome otoku Visu, tradicija ribarenja seže stoljećima unatrag, a i danas mnogi mladi imaju želju postati ribarima. Sada je to i moguće zahvaljujući uspješnoj suradnji Ribarske zadruge Komiža s Valamarom, vodećom turističkom kompanijom u Hrvatskoj, i WWF Adrijom, svjetskom organizacijom za zaštitu prirode.

– Tradicija bavljenja ribarenjem u mojoj obitelji seže kroz generacije, uključujući mojeg djeda i oca, a ja sam se nakon završenog studija ekonomije vratio na Vis i nastavio se baviti ovom djelatnošću koja je simbol Komiže i zalog održivosti za buduće generacije. Iako je ribarenje teško, mnogi mladi ljudi, poput mene, vide u njemu budućnost i svjesni su ljepote koju taj posao istovremeno pruža. Ribarstvo je više od posla, to je ujedno ljubav prema moru i povezanosti s prirodom koju nudi život u Komiži – istaknuo je Dino Božanić, predstavnik Ribarske zadruge Komiža.

Suradnja kakvu trebamo

Valamar već godinama dobavlja preko 75% hrane i pića od lokalnih dobavljača i to velikom većinom od lokalne sirovine.  Tako podržava razvoj domaće poljoprivrede i lokalnih zajednica te podržava dobre prakse biološke i ekonomske održivosti.  Uz to, Valamar je 2022. godine u partnerstvu s WWF Adrijom počeo provoditi analizu održivosti morskih proizvoda u ponudi hotela, ljetovališta i kampova i napravio akcijski plan povećanja udjela održivih morskih proizvoda do 2026. godine.

WWF Adria prepoznala je oblik održivog ribarenja kakvim se bave ribari iz Ribarske zadruge Komiža i inicirala je suradnju s Valamarom te na taj način potvrdila da je organizacija za očuvanje prirode koja pomaže ribarima u rješavanju njihovih problema, a sve u cilju dugoročne strategije očuvanja mora. Naime, ribari iz Ribarske zadruge Komiža koriste brodove do 12 metara dužine te alate koji su selektivni i nisu povlačni pa ne ugrožavaju riblji fond i staništa, kao ni morsko dno, što njihov ulov čini održivim i prema strogim kriterijima WWF-a, svjetske organizacije za zaštitu prirode.

Ovakav je način ribarenja tradicionalan u Komiži te je dugoročno dobar za ljude koji žive od ribarstva i za prirodu pa osim izravnog pozitivnog utjecaja na lokalnu ekonomiju, suradnja Valamara s komiškim ribarima doprinosi zaštiti Jadranskog mora. Kao već formirana zadruga, RZ Komiža Valamaru je mogla ponuditi dovoljne količine održivog oslića za uspostavu suradnje već ove ljetne sezone, a komiškim su ribarima pružene mogućnosti za siguran cjelogodišnji posao i dodatni razvoj ribarske djelatnosti.

Gosti Valamara oduševljeni su ponudom kvalitetne domaće ribe iz održivog ribolova. Domaći oslić cjenovno je skuplji, ali Valamar je bio spreman platiti više kako bi gostima ponudio najbolje, i kako bi motivirao ostale domaće ribare da se orijentiraju na održive prakse izlova iz Jadrana. Zbog ove uspješne priče, Valamar planira proširenje suradnje s domaćim ribarima i jačanje održivosti nabave  s ostalim dobavljačima. 

– Suradnjom Valamara i WWF Adrije s Ribarskom zadrugom Komiža omogućena je dugoročna održivost poslovanja ribara u Komiži, što je privuklo nove članove u Zadrugu. Dok gosti Valamara uživaju u kvalitetnoj domaćoj ribi ulovljenoj na održiv način, doprinosimo gospodarstvu male otočne zajednice i očuvanju bioraznolikosti Jadranskog mora. Vjerujem da će ovaj primjer potaknuti i druge u hrvatskom turizmu i ugostiteljstvu da se snažnije opredijele za lokalne i održive proizvode – pojasnila je Valamarove namjere Ivana Budin Arhanić, članica Uprave domaće turističke kompanije.

Nove mogućnosti

Do suradnje s Valamarom, Ribarska zadruga Komiža prodavala je isključivo svježu ribu. Kako bi realizirala suradnju s Valamarom i odgovorila na potrebe, bilo je potrebno pronaći način da se svježe ulovljeni oslić filetira i smrzava. Na ovaj se način na tržište može plasirati proizvod više dodane vrijednosti, ostvariti bolja prodajna cijena te steći veća konkurentnost na tržištu. Ove se sezone taj dio posla odvija kod jednog od partnera RZ Komiža, no zbog uspješne suradnje s Valamarom trenutno postoji velik potencijal i inicijativa za pokretanje pogona za filetiranje i ulaganje u komore za smrzavanje na otoku Visu.

-Smatramo da ne trebamo posebno objašnjavati značaj realizacije ovog razvojnog projekata za život na otoku jer je već i ova postojeća suradnja privukla nove ribare u zadrugu. Izrazito korektan pristup i velika podrška ribarima, posebice u smislu dogovorene otkupne cijene oslića te cjelogodišnja suradnja, omogućili su kontinuitet posla i sigurnost – naglasio je Božanić.

Otvaranje novog pogona stvorilo bi uvjete za zapošljavanje drugih profila radnika, cjelogodišnji rad i ekonomsku stabilnost. Navedeno bi značajno utjecalo na povećanu atraktivnosti života i doprinijelo zadržavanju domaćih ljudi, a vjerojatno i povratku mladih na otok Vis. Ova suradnja najbolji je primjer drugim ribarima da održivo ribarstvo ne predstavlja ograničenja u obavljanju djelatnosti te da se ovakvim izlovom istodobno može osigurati održiva budućnost za ribu i ribare.

– Pozdravljamo inicijativu Valamara koja je pokazala da postoji način da sve strane budu zadovoljene – gospodarstvo, lokalno stanovništvo i okoliš. Održivi ribolov jedini je način da zaštitimo bioraznolikost mora, a da itko ne ostane zakinut. Valamar je pionir u ovakvom načinu poslovanja i drago nam je da smo zajedno našli novi put koji ne gleda kratkoročni profit, već dugoročno poslovanje i održivost – dodao je Božanić.

Za zdravi Jadran

Svojim djelovanjem u području očuvanja bioraznolikosti mora, WWF Adria usmjerena je na poticanje pozitivnih promjena u čitavom spektru opskrbnog lanca proizvoda iz ribarstva. S tim ciljem okuplja sve dionike koji surađuju na zajedničkoj viziji zdravog Jadrana kako bi se ključne vrste vratile na razinu koja je zdrava za društvo, okoliš i gospodarstvo. U okviru predstavljene suradnje s Valamarom i ribarskom zadrugom Komiža, WWF Adria osigurala je stručnu podršku i savjetovanje kroz cijeli proces.

– Ponosni smo na suradnju s Valamarom kojom su već u prvoj godini ostvareni tako ambiciozni ciljevi, čime dokazujemo da održivo poslovanje može i mora biti profitabilno. Ribarska zadruga Komiža na osnovu ove suradnje privukla je nove mlade ribare, pokrenula postupak novih zapošljavanja i usmjerila svoj razvoj ka stjecanju statusa organizacije proizvođača. Glavni interes WWF-a je očuvanje prirode, ali na tome ne možemo raditi na štetu ljudi. Zato želimo da ribari koji žive od mora, postanu čuvari mora čuvajući ovaj izvor života za sve buduće generacije – izjavio je Fabijan Peronja, menadžer projekata za održivu plavu ekonomiju u WWF Adriji.

Lider u održivom poslovanju

Iako se u današnjem društvu često potežu pitanja o negativnom utjecaju turizma na kvalitetu života lokalnog stanovništva, predstavljena priča primjer je dobre prakse odgovornog i održivog turizma i budi vjeru u bolje sutra. Održivo poslovanje ključ je uspjeha koji vodi ka sinergiji lokalnih zajednica i turističkog poslovanja. 

Održivim i inovativnim načinom upravljanja odmorišnim turizmom stvaraju se nove vrijednosti za goste, zaposlenike, dioničare i lokalne zajednice. Najbolji primjer provođenja ideje u djelo je Valamar, koji kao vodeća turistička kompanija u Hrvatskoj upravlja s 36 hotela i ljetovališta te 15 kamping ljetovališta s dnevnim kapacitetom od 58.000 gostiju, u top turističkim destinacijama: u Poreču, Rapcu, na otocima Krku, Rabu i Hvaru, u Makarskoj, Dubrovniku i Obertauernu u Austriji.

Suradnja Valamara, WWF Adrije i RZ Komiža za očuvanje Jadranskog mora i poticanja održivog ribarstva prva je takve vrste u turističkom sektoru u Hrvatskoj, a nadamo se da će se ovaj iskorak motivirati što više tvrtki da krenu na put prema održivom poslovanju. Prema analizi Bloomberg Adrije Valamar je ostvario najbolju ESG ocjenu u Hrvatskoj za 2023. godinu, a nagrađen je i srebrnom medaljom EcoVadisa, globalne agencije za ocjenjivanje širokog spektra održivosti poslovanja. Time je Valamar postao prva i jedina hrvatska turistička kompanija čije su održive prakse prepoznate na svjetskoj razini.

Iz strategije poslovnog razvoja Valamara do 2026. godine vidljivo je da je u fokusu kompanije odmorišni turizam koji je dobar za destinacije, djelatnike, goste i lokalne zajednice, uz brigu o stvaranju nove vrijednosti za investitore. Iz Valamara poručuju da će nastaviti s ulaganjima u održivi turizam i društveno odgovorno poslovanje, u obnovljive zelene izvore energije, upravljanje otpadom, lokalnu hranu i održivost u lancu opskrbe. Ovakvim pristupom Valamar planira do 2026. godine Valamar dosegnuti zlatnu razinu ESG rejtinga i time učvrstiti poziciju lidera u razvoju održivog turizma u Hrvatskoj.

Neka od brojnih ESG postignuća Valamara u 2023. godini

  •  13,5 milijuna eura uloženih u destinacije i društveni učinak, odnosno u projekte koji izravno doprinose razvoju destinacija i kvaliteti života lokalnih zajednica
  • 100% električne energije iz obnovljivih izvora
  • 72% smanjena emisija CO2 po zauzetoj smještajnoj jedinici u odnosu na baznu 2015. godinu
  • 78% hrane i pića od domaćih proizvođača
  • Partnerstvo sa Svjetskom organizacijom za zaštitu prirode (WWF) u segmentu nabave održivih proizvoda te zaštiti Jadranskog mora i očuvanja bioraznolikosti
  • Kompostirano je 347 tona biootpada
  • Sedmu godinu za redom Valamar je proglašen najpoželjnijim poslodavcem u turizmu i ugostiteljstvu u Hrvatskoj
  • Valamar je zajedno s gostima u 2023. godini posadio više od 9000 novih stabala, a u sezoni 2024. nastavlja s inicijativom u okviru koje planira zasaditi 10.000 novih stabala diljem Hrvatske.
  • U 2023. godini zaposleno je više od 8000 zaposlenika, među kojima je njih čak 83% domicilno

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. prosinac 2024 16:04