Veliku kupovinu zlata najavile su središnje banke Poljske, Mađarske i Srbije, ali ne i Hrvatska narodna banka, objasnili su i zašto

Hrvatski građani uvelike su prodavali obiteljsko zlato i srebro unazad nekoliko godina, pa i desetljeća, uslijed kriza i neimaštine, no sad se, s druge strane, mnogi od njih pojavljuju i kao kupci tzv. investicijskog zlata, pogotovo u uvjetima iznimno niskih, nultih, pa i realno negativnih kamatnih stopa uslijed inflacije.

Traži se trajna vrijednost, čuvar vrijednosti u koju bi se pohranio višak likvidnosti, a sve se više u tom smislu, uz nekretnine koje tradicionalno naši ljudi vole i preferiraju, pojavljuje zlato. No, zlato ne kupuju samo građani i privatni investitori.

I dio središnjih banaka, koje ionako čuvaju i gomilaju velike količine zlata u svojim rezervama, najavile su da će to i dalje činiti, odnosno da će uz zlatne pričuve koje već posjeduju, i dodatno u dogledno vrij...