Roditelji im dogovorili brak u Indiji, završilo nasiljem u Makarskoj. Između četiri zida žena je doživljavala horor...

Na godinu dana zatvora s rokom kušnje od tri godine osuđen je nepravomoćno na splitskom Općinskom sudu 34-godišnji konobar iz Indije i to zbog nasilja nad svojom partnericom u intimnoj vezi, a koja je veza, po njegovim riječima, rezultat dogovora njihovih roditelja. 

Prema presudi, Indijac porijeklom iz sela u indijskoj saveznoj državi Haryana, osuđen je jer je u stanu na području Makarske od 30. svibnja 2025. do 22. travnja 2026. godine, a "u nakani da kod svoje partnerice izazove uznemirenost i strah za njezinu sigurnost te povrijedi njezino dostojanstvo, učestalo joj upućivao pogrdne riječi i psovke". Osim toga ju je, po presudi, dva puta mjesečno udarao po tijelu, zabranjivao joj je da koristi svoj mobitel, zaključavao ju je u stanu u kojem zajedno borave.

Sve je kulminiralo 22. travnja ove godine oko 8:30 sati kada je bio izrevoltiran što ona ne želi otići živjeti i raditi s njim u Zagreb te ju je gurao, udarao šakama i šamarao po licu, izgrebao ju je noktima po licu, vratu i rukama, te ju je hvatao za vrat i davio. 

U svojoj je obrani sve priznao kazavši kako u Hrvatskoj radi zadnje tri godine, a trenutno je zaposlen u jednom restoranu na obali.

Pred sucem Marijom Franetovićem je govorio kako bi njih dvoje trebali stupiti u brak koji je dogovoren putem njihovih roditelja te da je on zaposlen, ali već mjesecima nije primio plaću pa je odlučio preseliti se u Zagreb gdje bi preko svoje rodbine našao posao koji se plaća. 

No, njegova se partnerica nije s tim složila i htjela je da ostanu na makarskom području, uvjerena da će naći posao preko sezone. Kazao je da su se zato posvađali pa se ona počela neprimjereno i agresivno ponašati pa je on izašao iz stana i zaključao je unutra kako bi se primirila i kako ne bi uplakana išla u javnost pa im stvorila probleme ako bi je netko vidio i nazvao policiju.

Što se tiče ozljeda, kazao je, to je ona sama sebi napravila, a on je nije udario. Također je, dok su se svađali oko odlaska u Zagreb, po njegovim riječima, rekla da će umrijeti. Svađe su počele, ustvrdio je, mjesec dana prije jer je bio nezadovoljan što ne dobiva plaću na poslu, a ona je imala neprimjerene reakcije.

Njegova partnerica, pak, u svom je iskazu navela da je u rujnu prošle godine došla u Hrvatsku i da njezin momak u početku veze nije bio agresivan, no nakon tri mjeseca počeo je govoriti ružne riječi i psovati je, zaključavao ju u stan, zabranjivao joj korištenje mobitela, otprilike dva puta mjesečno bi ju udarao po tijelu.

- Želio je da zajedno odemo živjeti i raditi u Zagreb, s čime se nisam složila pa je bio ljut i zbog toga me je gurao, udarao šakama i šamarao po licu, grebao noktima po licu, vratu i rukama, hvatao za vrat i davio. Osjećala sam se jako loše i bojala sam se, isto kao i ranije kada bi on prema meni loše postupao. Nakon ovog zadnjeg događaja prijavila sam ga policiji. Želim da bude što dalje od mene, ali opraštam mu, ne želim da bude u zatvoru i nisam zainteresirana za nastavak kaznenog postupka - rekla je žrtva koja je, nakon ovog zadnjeg događaja, prekinula ljubavnu vezu. 

Inače, prema informacijama koje se mogu naći na internetu, negdje oko 70 do 90 posto brakova u Indiji i dalje je na neki način dogovoren, odnosno obitelji imaju vrlo važnu ulogu u planiranju braka. No, razlikuju se dogovoreni brak u kojem obitelji ili posrednici pronađu potencijalnog partnera, ali mladenci često imaju pravo upoznati se i, ako im se druga osoba ne sviđa, odbiti brak, te prisilni brak u kojem osoba nema stvarnu mogućnost odbiti stupanje u takvu zajednicu, no to je protuzakonito. 

U mnogim obiteljima roditelji imaju važnu ulogu u pronalasku partnera, ali konačnu odluku sve češće donose sami budući supružnici, osobito u urbanim i obrazovanijim sredinama. Prema nekim istraživanjima, stope razvoda među dogovorenim brakovima su dosta manje nego u mnogim zapadnim zemljama, ali to ne znači nužno da su brakovi sretniji. Na brojnost razvoda dogovorenih brakova utječe više faktora poput društvenog pritiska, ekonomske ovisnosti, dostupnosti pravne zaštite i podrške.