Unatoč nastojanjima policije da upozna što više građana s opasnostima koje vrebaju na internetu, i dalje postoji dio građana koji upozorenja nisu shvatili ozbiljno i nisu prije svega sebi osvijestili, da se lakomislenim odavanjem svojih osobnih podataka mogu naći u vrlo neugodnim situacijama i pretrpjeti značajne financijske gubitke. Ipak, splitska policija ne odustaje od svoje misije: podizanja razine svijesti šire javnosti o mogućim opasnostima i rizicima korištenja Interneta i društvenih mreža.
Zato su objavili da, uz pomoć studenata iz udruge DUMP, od prije nekoliko dana građani mogu kviz znanja "SafetyNet - Bitka za sigurnost" instalirati kao aplikaciju iz Trgovine Play, tj. dostupna je na Play Store, a čeka se i odobrenje za App Store. Prethodno se aplikacija nalazila na službenim web stranicama velikog broja osnonvih i srednjih škola Splitsko-dalmatinske županije.
Aplikacija nije samo za djecu i mlade, već u njoj postoji i kutak za roditelje koji sadrži veliki broj informacija o preventivnim projektima policije, o štetnim pojavnostima, o načinima zaštite djece kako na Internetu, ali i u realnom životu. Namjera nam je da korisne informacije budu lako dostupne djeci i roditeljima. Skeniranjem QR koda s fotografije možete lako preuzeti aplikaciju, informirati se o načinima zaštite djece na Internetu, iskušati svoja znanja u kvizu, ali i saznati veliki broj korisnih informacija kako zaštiti djecu u različitim rizičnim situacijama.
Od ukupnog broja od evidentiranih 213 računalnih prijevara u prošloj godini, najveći broj kaznenih prijava (njih čak 67) podnijele su osobe koje su oglasile prodaju nekih predmeta na internetskim oglašivačima (najčešće Njuškalo, Marketplace i Indeks) a koje su tako postale meta pfishing napada cyber kriminalaca koji su im u konačnici počistili bankovne račune.
Naime, na njihove oglase vrlo brzo nakon objavljivanja, javili bi se cyber kriminalci i poslali im link SMS-om ili email-om navodeći ih da na stranici koju otvara taj link trebaju upisati svoje podatke (osobne podatke ali i podatke o bankovnoj kartici uključujući i tajne podatke o broju kartice, datumu valjanosti i CVC broj) da bi im oni izvršili uplatu. Nakon što žrtve upišu tražene podatke, počinitelji ih ponovno putem SMS ili email-a traže potvrdu navodnog plaćanja, to jest da putem mobilnih aplikacija za internetsko bankarstvo autoriziraju transakciju. Naime, kad su se cyber kriminalci dokopali podataka za pristup Internet bankarstvu odn. kartičnih podataka potrebnih za kupovinu putem interneta koje je žrtva unijela na stranicu na koju je došla preko linka (najčešće lažna stranica DPD-a, GLS-a, HP-a i slično), odmah su preko interneta pristupili tim aplikacijama i zadali transakcije maksimalnog iznosa na „svoje“ račune te im je još samo nedostajalo da žrtva potvrdi transakcije preko svoje mobilne aplikacije.