Svjetski poznati forenzički patolog za Slobodnu objašnjava što je najčešći uzrok smrti kod policijskih uhićenja ili pritvora. I ne, nije u pitanju gušenje kao u slučaju Georgea Floyda...

stdClass Object ( [id] => 1212391 [title] => Svjetski poznati forenzički patolog za Slobodnu objašnjava što je najčešći uzrok smrti kod policijskih uhićenja ili pritvora. I ne, nije u pitanju gušenje kao u slučaju Georgea Floyda... [alias] => americki-forenzicki-patolog-za-slobodnu-objasnjava-sto-je-najcesci-uzrok-smrti-tijekom-policijskih-uhicenja-ili-pritvora-i-ne-nije-u-pitanju-gusnje-kao-u-slucaju-georgea-floyda [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Smrt, odnosno ubojstvo Georgea Floyda, 46-godišnjaka crne boje kože, koji je ubijen krajem svibnja 2020. godine nakon intervencije policije u Minneapolisu, tijekom koje mu je policajac Derek Chauvin gotovo devet minuta koljenom pritiskao vrat dok je ovaj ležao potbruške vezan lisičinama vičući da ne može disati, samo je jedna od više stotina smrti koje se dogode godišnje u SAD-u tijekom policijskih intervencija.

U posljednjih nekoliko godina Floydova smrt je sigurno bila medijski najrazvikanija jer je iznova upozorila na problem rasizma u SAD-u te je izazvala masovne demonstracije i borbu za ravnopravnost crnačkog stanovništva.

Nepotrebna brutalnost policije zbog krivotvorene novčanice od 20 dolara dovela je i do velikih rasprava o tome što je bio uzrok smrti. Službena obdukcija utvrdila je da je Floyd preminuo zbog nedostatka kisika koji je doveo do zastoja rada srca, dok je neovisna obdukcija koju je naručila žrtvina obitelj navela da je uzrok smrti gušenje od stalnog pritiska na vrat žrtve. Kako bilo, prema objema, radi se o ubojstvu zbog kojeg je policajac Chauvin nedavno osuđen na 22 i pol godine zatvora, a sudi se i trojici njegovih kolega koji su sudjelovali u intervenciji. Jedan od njih prije nekoliko dana osuđen je na dvije i pol godine zatvora.

---

---

Splitski slučaj

U Hrvatskoj nema puno takvih slučajeva, barem ne javnosti poznatih. Ipak, prisjećamo se splitskog slučaja smrti u lipnju 2018. godine, kada je tijekom policijske intervencije preminuo Jerko Boban (44), o čemu je Slobodna Dalmacija detaljno izvijestila. Utvrđeno je da je jedan policajac, nakon što je ovaj uhićen pri pokušaju bijega, koljenima pritiskao donji dio Bobanovih leđa dok ga je drugi držao za noge, a kad je Boban počeo zapomagati da se guši, policajac nije odmah prestao koljenom pritiskati njegova leđa smatrajući da to ne ugrožava Bobanov život. No, čovjek je ubrzo umro. Službena je obdukcija utvrdila da je uzrok smrti miješano trovanje jer je Boban konzumirao kokain, no njegova je majka tražila drugu obdukciju te je u Zagrebu utvrđeno da je uzrok smrti pritisak na prsni koš u kombinaciji s trovanjem kokainom. Splitski ŽDO provodio je istragu zbog ubojstva, no to su naposljetku isključili te je predmet trenutno u istrazi na ODO-u zbog sumnje da je policijska intervencija iz nehaja prouzročila Bobanovu smrt.

Jedan od onih koji proučava uzroke zbog kojih u policijskim postupanjima dolazi do smrti uhićenika i koji smatra da se u tim slučajevima, iako se to “na prvu” tako ne čini, ustvari radi o srčanim udarima, jest prof. dr. Victor W. Weedn, forenzički patolog i glavni medicinski istražitelj američke države Maryland, svojedobno predsjednik Američke akademije za forenzičke znanosti i čelni čovjek Studija forenzičkih znanosti na američkom sveučilištu “George Washington”. Istražitelja Weedna smo zatekli nedavno u Dubrovniku, gdje je bio gost predavač na 12. ISABS Konferenciji forenzike i antropološke genetike te je održao zanimljivo predavanje na temu “Srčani udar kao uzrok smrti kod uhićenja”.

- Nisu sve smrti tijekom policijskih uhićenja ili tijekom pritvora tipa “George Floyd”. Pretpostavljam da je većina smrti tijekom policijskog obuzdavanja uhićenika koji se tada nalaze u potrbušnom položaju posljedica srčanog zastoja pri obuzdavanju, a ne da je posljedica gušenja ili stanja izazvanog stresom. Čak i u našim, forenzično-patološkim krugovima nema dovoljno znanja o smrtima uzrokovanim srčanim zastojem prilikom uhićenja - govori nam prof. Weedn.

Pojašnjava da se danas u SAD-u, kad je u pitanju ova problematika, spominju dva pojma - tzv. ekstatični delirij i tzv. pozicijsko gušenje. Prvi pojam upotrijebljen je još krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Miamiju, kada se govorilo da do takvog stanja delirija dolazi zbog konzumacije kokaina te se opisivalo osobe koje bi se vrlo bizarno ponašale, pokazivale bi nadljudsku snagu, jako bi se znojili i bilo bi potrebno više policajaca da ih svlada, a onda bi odjednom umrli.

---

---

U Seattleu je, pak, dr. Don Reay od kraja 1960-ih proučavao smrti u pritvoru te je pisao u eksperimentalnoj studiji o štetnim fiziološkim učincima kada je osoba pognuta i svezana, odnosno kad su joj ruke lisičinama vezane iza leđa i privezane za lisičine na nogama sa savijenim koljenima. Početkom 1990-ih izvijestio je o tri slučaja smrti od pozicijske asfiksije (oblik gušenja koji se događa kad nečiji položaj sprječava osobu da pravilno diše, a može biti slučajan ili pak posljedica primjene policijske tehnike svladavanja uhićenika).

Nakon što je sredinom 1990-ih pokrenuta tužba protiv okruga San Diego zbog smrti Daniela Pricea u pritvoru, okrug je s oko 30 tisuća dolara financirao eksperimentalnu studiju koja je uključivala mlade policijske vježbenike kojima su, dok su bili u potrbušnom položaju, stavljali određene težine na leđa. Naposljetku je objavljeno da je u tom položaju učinak za disanje subjekta klinički beznačajan i da je položaj u kojem uhićenik leži potrbuške, a policajac ga pritišće nekakvom silom, ustvari siguran položaj.

Pitanje krivnje policije

- Zajednici forenzičkih patologa je neugodno nazvati situaciju delirijem, ali i gušenjem izazvanim obuzdavanjem pa se zato umjesto toga ide na to da je uzrok smrti u ovakvim slučajevima izazvan nekom vrstom stresa koja budi nekakve srčane zastoje i onda ljudi umiru. Tada izgleda kao da smrt nije krivnja policije, jest da su oni uključeni u događaj, ali to je posljedica stresa i zdravstvenog stanja. No, ako to nazovete gušenjem izazvanim obuzdavanjem, tada je očito da je čovjek ubijen od strane policije. Obitelji žrtava, naravno, žele da se to zove gušenje izazvano obuzdavanjem, a policija želi da se to naziva ekstatičnim delirijem. U slučaju Georgea Floyda svi su vidjeli koljeno policajca na njegovu vratu, a vjerujem da je uzrok smrti srčani udar zbog nedostatka kisika jer je, ne zaboravimo, njegovo lice bilo pritisnuo prema tlu devet minuta, a on je, mislim, čak 18 puta rekao da ne može disati - kaže medicinski istražitelj Weedn.

---

---

Pojašnjava kako je tijelo u ovakvim situacijama izloženo raznim utjecajima poput tjeskobe, stresa, uzbuđenja, fizičke borbe i moguće utjecaja opijata, što dovodi do metaboličke acidoze (stanje prekomjerne kiselosti krvi) i zahtijeva značajnu hiperventilaciju (prekomjerno, odnosno forsirano i ubrzano udisanje i izdisanje zraka koje dovodi do smanjenja parcijalnog tlaka i koncentracije ugljičnog dioksida u krvi). U potrbušnom položaju, ako ono duže traje, može doći do otežanog izdisanja zraka, odnosno ugljičnog dioksida te onda njegova koncentracija u krvi raste, što naposljetku dovodi do zastoja rada srca.

- Pretpostavlja se nekoliko uzroka smrti za uznemirene subjekte koji su podlegli nakon susreta s policijom, osobito kada su bili vezani u ležećem položaju. Velik dio literature usredotočen je na uzbuđeni delirij ili asfiksiju zbog sputavanja kao uzrok ovih smrti, a često se imputira stres s pozadinskim srčanim problemima. Istraživao sam s kolegama dva slučaja koji pokazuju kakva je opasnost od sputavanja. Prvi slučaj je uključivao pretilog 51-godišnjeg muškarca, koji je uzimao PCP i kokain i halucinirao. Ruke su mu bile vezane lisičinama na leđima, a noge lancima dok je ležao na zemlji. Osoblje hitne medicinske pomoći postavilo ga je potrbuške i pričvrstilo ga na ručna nosila, koja su potom postavljena na nosila na kotačićima i postavljeni su daljnji pojasevi. Borio se protiv stezanja, ali je onda pao u nesvijest dok su ga ukrcavali u vozilo hitne pomoći. U vozilu hitne pomoći vraćen je na leđa. Ležao je tako 10 minuta. Njegov početni EKG ritam bio je bradikardija, ali kasnije se nije osjetio karotidni puls, a zatim je došlo do gubitka električne aktivnosti (asistolija). U bolnicu je stigao u stanju električne aktivnosti bez pulsa, ali je uspješno reanimiran. Utvrđeno je da je razina CO2 u krvi bila izrazito povišena. Umro je od moždane smrti tri i pol dana nakon uhićenja. Obdukcijom su utvrđene samo manje vanjske ozljede. Internističkim pregledom utvrđeno je povećanje srca iako je u bolnici prije smrti utvrđeno da ima normalan ehokardiografski rad srca - kazuje naš sugovornik.

Što se tiče drugog slučaja koji su proučavali, radilo se također o debljem 41-godišnjem muškarcu koji je bio pod utjecajem amfetamina i metamfetamina, a kojeg je policija vidjela kako hoda cestom na kojoj je bio značajan promet i pri tome je vikao i svađao se s imaginarnom osobom. Poslušao je policiju kada mu je rečeno da sjedne na pločnik i tada su mu stavili lisičine. Rekao je da je uzimao metamfetamin. Dok je čekao hitnu pomoć, postao je nemiran, teško je disao, obilno se znojio i nastavio je svađati se s nepostojećim protivnikom. Odjednom je naglo ustao, a kad su mu policajci rekli da sjedne, nije ih poslušao, već je izgledalo kao da će pobjeći. Trojica policajaca odmah su ga zgrabila i spustila na tlo, gdje je on nastavio opirati se mlatarajući i udarajući nogama. Bio je u ležećem položaju na tlu punom šljunka, s licem i ramenima na susjednom betonskom pločniku. Kad je počeo strugati lice o šljunak, policajci su stavili ručnik ispod lica i podigli ga. U jednom trenutku dva puta je tihim glasom izgovorio: “Ne mogu disati, ne mogu disati.” Tada je došla i hitna pomoć.

---

---

Daska smrti

- Dok su ga policajci još držali ležeći, bolničari su naredili da mu se na leđa stavi kruta daska za kralježnicu i da na nju sjedne policajac. Najmanje pet policajaca gurnulo se na dasku i jedan policajac, težak oko 86 kilograma s kompletnom taktičkom opremom, sjeo je na vrh daske, dok su ostali skidali lisičine i vezivali zapešća i gležnjeve za dasku na njegovim leđima. Prije nego što mu je daska postavljena na leđa, ispitanik je već bio sputan u ležećem položaju otprilike desetak minuta. Daska mu je bila na leđima dok je bio u ležećem položaju otprilike tri, četiri minute, a policajac je sjedio na njoj nešto više od minute. Zadnji je zvuk ispustio devet sekundi nakon što je policajac sjeo na dasku. Kada su ga konačno okrenuli u ležeći položaj na leđa, nakon 14 minuta došlo je do srčanog zastoja. Proglašen je mrtvim otprilike 12 minuta nakon što je doveden u bolnicu. Obdukcijom su utvrđene višestruke lakše ozljede i velika potkožna kontuzija na leđima, a i njemu je srce bilo povećano s hipertrofijom lijeve klijetke i abnormalnim suženjem stijenke od 80 posto desne koronarne arterije - veli nam dr. Weedn.

U svom nedavno objavljenom radu o ovoj temi zaključuje da “budući da velika većina smrtnih slučajeva povezanih s atraumatskim zastojem uključuje obuzdavanje u ležećem položaju i prati električnu aktivnost bez pulsa ili asistoliju, srčani zastoj zbog sputavanja može objasniti mnoge, ako ne i većinu, smrti povezanih s uhićenjima”.

Victor W. Weedn (sasvim lijevo) u društvu kriminaliste MUP-a, prof Dragana Primorca, i Henry Leeja, najpoznatijeg
svjetskog forenzičara

Vladimir Urukalo/ ) [4] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/07/26/22848320.jpg [title] => Fethi Belaid/Afp ) [5] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/07/26/22901980.jpg [title] => Alain Pitton/Nurphoto Via Afp ) [6] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/07/26/22901982.jpg [title] => Sameer Al-doumy/Afp ) [7] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/07/26/22901984.jpg [title] => Anne-christine Poujoulat/Afp ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Smrt, odnosno ubojstvo Georgea Floyda, 46-godišnjaka crne boje kože, koji je ubijen krajem svibnja 2020. godine nakon intervencije policije u Minneapolisu, tijekom koje mu je policajac Derek Chauvin gotovo devet minuta koljenom pritiskao vrat dok je ovaj ležao potbruške vezan lisičinama vičući da ne može disati, samo je jedna od više stotina smrti koje se dogode godišnje u SAD-u tijekom policijskih intervencija.

U posljednjih nekoliko godina Floydova smrt je sigurno bila medijski najrazvikanija jer je iznova upozorila na problem rasizma u SAD-u te je izazvala masovne demonstracije i borbu za ravnopravnost crnačkog stanovništva.

Nepotrebna brutalnost policije zbog krivotvorene novčanice od 20 dolara dovela je i do velikih rasprava o tome što je bio uzrok smrti. Službena obdukcija utvrdila je da je Floyd preminuo zbog nedostatka kisika koji je doveo do zastoja rada srca, dok je neovisna obdukcija koju je naručila žrtvina obitelj navela da je uzrok smrti gušenje od stalnog pritiska na vrat žrtve. Kako bilo, prema objema, radi se o ubojstvu zbog kojeg je policajac Chauvin nedavno osuđen na 22 i pol godine zatvora, a sudi se i trojici njegovih kolega koji su sudjelovali u intervenciji. Jedan od njih prije nekoliko dana osuđen je na dvije i pol godine zatvora.

---

---

Splitski slučaj

U Hrvatskoj nema puno takvih slučajeva, barem ne javnosti poznatih. Ipak, prisjećamo se splitskog slučaja smrti u lipnju 2018. godine, kada je tijekom policijske intervencije preminuo Jerko Boban (44), o čemu je Slobodna Dalmacija detaljno izvijestila. Utvrđeno je da je jedan policajac, nakon što je ovaj uhićen pri pokušaju bijega, koljenima pritiskao donji dio Bobanovih leđa dok ga je drugi držao za noge, a kad je Boban počeo zapomagati da se guši, policajac nije odmah prestao koljenom pritiskati njegova leđa smatrajući da to ne ugrožava Bobanov život. No, čovjek je ubrzo umro. Službena je obdukcija utvrdila da je uzrok smrti miješano trovanje jer je Boban konzumirao kokain, no njegova je majka tražila drugu obdukciju te je u Zagrebu utvrđeno da je uzrok smrti pritisak na prsni koš u kombinaciji s trovanjem kokainom. Splitski ŽDO provodio je istragu zbog ubojstva, no to su naposljetku isključili te je predmet trenutno u istrazi na ODO-u zbog sumnje da je policijska intervencija iz nehaja prouzročila Bobanovu smrt.

Jedan od onih koji proučava uzroke zbog kojih u policijskim postupanjima dolazi do smrti uhićenika i koji smatra da se u tim slučajevima, iako se to “na prvu” tako ne čini, ustvari radi o srčanim udarima, jest prof. dr. Victor W. Weedn, forenzički patolog i glavni medicinski istražitelj američke države Maryland, svojedobno predsjednik Američke akademije za forenzičke znanosti i čelni čovjek Studija forenzičkih znanosti na američkom sveučilištu “George Washington”. Istražitelja Weedna smo zatekli nedavno u Dubrovniku, gdje je bio gost predavač na 12. ISABS Konferenciji forenzike i antropološke genetike te je održao zanimljivo predavanje na temu “Srčani udar kao uzrok smrti kod uhićenja”.

- Nisu sve smrti tijekom policijskih uhićenja ili tijekom pritvora tipa “George Floyd”. Pretpostavljam da je većina smrti tijekom policijskog obuzdavanja uhićenika koji se tada nalaze u potrbušnom položaju posljedica srčanog zastoja pri obuzdavanju, a ne da je posljedica gušenja ili stanja izazvanog stresom. Čak i u našim, forenzično-patološkim krugovima nema dovoljno znanja o smrtima uzrokovanim srčanim zastojem prilikom uhićenja - govori nam prof. Weedn.

Pojašnjava da se danas u SAD-u, kad je u pitanju ova problematika, spominju dva pojma - tzv. ekstatični delirij i tzv. pozicijsko gušenje. Prvi pojam upotrijebljen je još krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Miamiju, kada se govorilo da do takvog stanja delirija dolazi zbog konzumacije kokaina te se opisivalo osobe koje bi se vrlo bizarno ponašale, pokazivale bi nadljudsku snagu, jako bi se znojili i bilo bi potrebno više policajaca da ih svlada, a onda bi odjednom umrli.

---

---

U Seattleu je, pak, dr. Don Reay od kraja 1960-ih proučavao smrti u pritvoru te je pisao u eksperimentalnoj studiji o štetnim fiziološkim učincima kada je osoba pognuta i svezana, odnosno kad su joj ruke lisičinama vezane iza leđa i privezane za lisičine na nogama sa savijenim koljenima. Početkom 1990-ih izvijestio je o tri slučaja smrti od pozicijske asfiksije (oblik gušenja koji se događa kad nečiji položaj sprječava osobu da pravilno diše, a može biti slučajan ili pak posljedica primjene policijske tehnike svladavanja uhićenika).

Nakon što je sredinom 1990-ih pokrenuta tužba protiv okruga San Diego zbog smrti Daniela Pricea u pritvoru, okrug je s oko 30 tisuća dolara financirao eksperimentalnu studiju koja je uključivala mlade policijske vježbenike kojima su, dok su bili u potrbušnom položaju, stavljali određene težine na leđa. Naposljetku je objavljeno da je u tom položaju učinak za disanje subjekta klinički beznačajan i da je položaj u kojem uhićenik leži potrbuške, a policajac ga pritišće nekakvom silom, ustvari siguran položaj.

Pitanje krivnje policije

- Zajednici forenzičkih patologa je neugodno nazvati situaciju delirijem, ali i gušenjem izazvanim obuzdavanjem pa se zato umjesto toga ide na to da je uzrok smrti u ovakvim slučajevima izazvan nekom vrstom stresa koja budi nekakve srčane zastoje i onda ljudi umiru. Tada izgleda kao da smrt nije krivnja policije, jest da su oni uključeni u događaj, ali to je posljedica stresa i zdravstvenog stanja. No, ako to nazovete gušenjem izazvanim obuzdavanjem, tada je očito da je čovjek ubijen od strane policije. Obitelji žrtava, naravno, žele da se to zove gušenje izazvano obuzdavanjem, a policija želi da se to naziva ekstatičnim delirijem. U slučaju Georgea Floyda svi su vidjeli koljeno policajca na njegovu vratu, a vjerujem da je uzrok smrti srčani udar zbog nedostatka kisika jer je, ne zaboravimo, njegovo lice bilo pritisnuo prema tlu devet minuta, a on je, mislim, čak 18 puta rekao da ne može disati - kaže medicinski istražitelj Weedn.

---

---

Pojašnjava kako je tijelo u ovakvim situacijama izloženo raznim utjecajima poput tjeskobe, stresa, uzbuđenja, fizičke borbe i moguće utjecaja opijata, što dovodi do metaboličke acidoze (stanje prekomjerne kiselosti krvi) i zahtijeva značajnu hiperventilaciju (prekomjerno, odnosno forsirano i ubrzano udisanje i izdisanje zraka koje dovodi do smanjenja parcijalnog tlaka i koncentracije ugljičnog dioksida u krvi). U potrbušnom položaju, ako ono duže traje, može doći do otežanog izdisanja zraka, odnosno ugljičnog dioksida te onda njegova koncentracija u krvi raste, što naposljetku dovodi do zastoja rada srca.

- Pretpostavlja se nekoliko uzroka smrti za uznemirene subjekte koji su podlegli nakon susreta s policijom, osobito kada su bili vezani u ležećem položaju. Velik dio literature usredotočen je na uzbuđeni delirij ili asfiksiju zbog sputavanja kao uzrok ovih smrti, a često se imputira stres s pozadinskim srčanim problemima. Istraživao sam s kolegama dva slučaja koji pokazuju kakva je opasnost od sputavanja. Prvi slučaj je uključivao pretilog 51-godišnjeg muškarca, koji je uzimao PCP i kokain i halucinirao. Ruke su mu bile vezane lisičinama na leđima, a noge lancima dok je ležao na zemlji. Osoblje hitne medicinske pomoći postavilo ga je potrbuške i pričvrstilo ga na ručna nosila, koja su potom postavljena na nosila na kotačićima i postavljeni su daljnji pojasevi. Borio se protiv stezanja, ali je onda pao u nesvijest dok su ga ukrcavali u vozilo hitne pomoći. U vozilu hitne pomoći vraćen je na leđa. Ležao je tako 10 minuta. Njegov početni EKG ritam bio je bradikardija, ali kasnije se nije osjetio karotidni puls, a zatim je došlo do gubitka električne aktivnosti (asistolija). U bolnicu je stigao u stanju električne aktivnosti bez pulsa, ali je uspješno reanimiran. Utvrđeno je da je razina CO2 u krvi bila izrazito povišena. Umro je od moždane smrti tri i pol dana nakon uhićenja. Obdukcijom su utvrđene samo manje vanjske ozljede. Internističkim pregledom utvrđeno je povećanje srca iako je u bolnici prije smrti utvrđeno da ima normalan ehokardiografski rad srca - kazuje naš sugovornik.

Što se tiče drugog slučaja koji su proučavali, radilo se također o debljem 41-godišnjem muškarcu koji je bio pod utjecajem amfetamina i metamfetamina, a kojeg je policija vidjela kako hoda cestom na kojoj je bio značajan promet i pri tome je vikao i svađao se s imaginarnom osobom. Poslušao je policiju kada mu je rečeno da sjedne na pločnik i tada su mu stavili lisičine. Rekao je da je uzimao metamfetamin. Dok je čekao hitnu pomoć, postao je nemiran, teško je disao, obilno se znojio i nastavio je svađati se s nepostojećim protivnikom. Odjednom je naglo ustao, a kad su mu policajci rekli da sjedne, nije ih poslušao, već je izgledalo kao da će pobjeći. Trojica policajaca odmah su ga zgrabila i spustila na tlo, gdje je on nastavio opirati se mlatarajući i udarajući nogama. Bio je u ležećem položaju na tlu punom šljunka, s licem i ramenima na susjednom betonskom pločniku. Kad je počeo strugati lice o šljunak, policajci su stavili ručnik ispod lica i podigli ga. U jednom trenutku dva puta je tihim glasom izgovorio: “Ne mogu disati, ne mogu disati.” Tada je došla i hitna pomoć.

---

---

Daska smrti

- Dok su ga policajci još držali ležeći, bolničari su naredili da mu se na leđa stavi kruta daska za kralježnicu i da na nju sjedne policajac. Najmanje pet policajaca gurnulo se na dasku i jedan policajac, težak oko 86 kilograma s kompletnom taktičkom opremom, sjeo je na vrh daske, dok su ostali skidali lisičine i vezivali zapešća i gležnjeve za dasku na njegovim leđima. Prije nego što mu je daska postavljena na leđa, ispitanik je već bio sputan u ležećem položaju otprilike desetak minuta. Daska mu je bila na leđima dok je bio u ležećem položaju otprilike tri, četiri minute, a policajac je sjedio na njoj nešto više od minute. Zadnji je zvuk ispustio devet sekundi nakon što je policajac sjeo na dasku. Kada su ga konačno okrenuli u ležeći položaj na leđa, nakon 14 minuta došlo je do srčanog zastoja. Proglašen je mrtvim otprilike 12 minuta nakon što je doveden u bolnicu. Obdukcijom su utvrđene višestruke lakše ozljede i velika potkožna kontuzija na leđima, a i njemu je srce bilo povećano s hipertrofijom lijeve klijetke i abnormalnim suženjem stijenke od 80 posto desne koronarne arterije - veli nam dr. Weedn.

U svom nedavno objavljenom radu o ovoj temi zaključuje da “budući da velika većina smrtnih slučajeva povezanih s atraumatskim zastojem uključuje obuzdavanje u ležećem položaju i prati električnu aktivnost bez pulsa ili asistoliju, srčani zastoj zbog sputavanja može objasniti mnoge, ako ne i većinu, smrti povezanih s uhićenjima”.

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

Sameer Al-doumy/Afp

Kerem Yucel/Afp

Brandon Bell/Afp

Vladimir Urukalo/
Victor W. Weedn (sasvim lijevo) u društvu kriminaliste MUP-a, prof Dragana Primorca, i Henry Leeja, najpoznatijeg
svjetskog forenzičara

Fethi Belaid/Afp

Alain Pitton/Nurphoto Via Afp

Sameer Al-doumy/Afp

Anne-christine Poujoulat/Afp

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/americki-forenzicki-patolog-za-slobodnu-objasnjava-sto-je-najcesci-uzrok-smrti-tijekom-policijskih-uhicenja-ili-pritvora-i-ne-nije-u-pitanju-gusnje-kao-u-slucaju-georgea-floyda-1212391 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=ae8651d6bbf4dc7c133e93bcf339a001ac024c10 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Svjetski+poznati+forenzi%C4%8Dki+patolog+za+Slobodnu+obja%C5%A1njava+%C5%A1to+je+naj%C4%8De%C5%A1%C4%87i+uzrok+smrti+kod+policijskih+uhi%C4%87enja+ili+pritvora.+I+ne%2C+nije+u+pitanju+gu%C5%A1enje+kao+u+slu%C4%8Daju+Georgea+Floyda...&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Famericki-forenzicki-patolog-za-slobodnu-objasnjava-sto-je-najcesci-uzrok-smrti-tijekom-policijskih-uhicenja-ili-pritvora-i-ne-nije-u-pitanju-gusnje-kao-u-slucaju-georgea-floyda-1212391 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Famericki-forenzicki-patolog-za-slobodnu-objasnjava-sto-je-najcesci-uzrok-smrti-tijekom-policijskih-uhicenja-ili-pritvora-i-ne-nije-u-pitanju-gusnje-kao-u-slucaju-georgea-floyda-1212391 )

Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Nisu sve smrti tijekom policijskih uhićenja ili pritvora tipa ‘George Floyd’. Pretpostavljam da je većina smrti tijekom policijskog obuzdavanja uhićenika koji se tada nalaze u potrbušnom položaju posljedica upravo srčanog zastoja pri obuzdavanju, a ne gušenja ili stanja izazvanog stresom - kaže prof. Victor W. Weedn, forenzički patolog i glavni medicinski istražitelj američke države Maryland, koji proučava uzroke zbog kojih u policijskim postupanjima dolazi do smrti uhićenika [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Victor W. Weedn [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) )

15. svibanj 2024 23:29

Splitski slučaj

Pitanje krivnje policije

Daska smrti

Splitski slučaj

Pitanje krivnje policije

Daska smrti

Svjetski poznati forenzički patolog za Slobodnu objašnjava što je najčešći uzrok smrti kod policijskih uhićenja ili pritvora. I ne, nije u pitanju gušenje kao u slučaju Georgea Floyda...

Showbiz srčani zastoj Missica iz Venezuele preminula poslije operacije lica, imala je samo 24 godine Pročitaj više

Svijet PRIČE IZ AMERIKE (2) Kako je pokret BLM ‘ubio‘ policijski rasizam. ‘Da bijelci stvaraju buku, policija bi odmah došla. A Afroamerikanci?‘ Pročitaj više