Nakon mnogima teško podnošljive vrućine posljednjih dana, tjedana, pa i mjeseci, vjerojatno je većini "normalna" spoznaja da je ne samo ovo ljeto bilo jedno od najtoplijih, nego i prvih osam mjeseci u godini, a ni dugoročne prognoze ne bi smjele biti veliko iznenađenje, piše meteorolog Zoran Vakula za HRT.
U očekivanju službenih analiza klimatologa DHMZ-a, već sada se može zaključiti – na temelju praćenja podataka na mrežnim stranicama DHMZ-a i u aplikaciji HRT Meteo – da je srednja mjesečna temperatura zraka u kolovozu u Hrvatskoj bila znatno iznad prosječne iz posljednjeg klimatološkog razdoblja od 1991. do 2020. godine, piše Vakula.
Štoviše, zbog odstupanja od prosjeka, uglavnom od 3 °C do čak 5 °C, kolovoz je u većini mjesta bio čak i rekordno topao!
Od najvećih hrvatskih gradova jedna od iznimki je Rijeka, gdje je ovogodišnji kolovoz drugi u nizu najtoplijih – poslije onoga 2024. godine.
Iznimki je bilo i u ukupnoj mjesečnoj količini oborina. Dok je u većini Hrvatske kolovoz bio razmjerno suh, ponegdje čak i blizu rekorda – primjerice u Lastovu i Makarskoj, gdje se "skupio" samo decilitar oborina – mjestimice je na sjevernom Jadranu, primjerice u Poreču i Rabu, kolovoz bio razmjerno kišovit, uz i više od 100 litara kiše po četvornome metru!
Uobičajeno nejednolik raspored oborina, pogotovo ljeti, uočava se i u analizi cijelog razdoblja od 1. lipnja do 31. kolovoza. U većini Hrvatske ukupna sezonska količina oborina bila je manja od prosječne, ali lokalno je bila i viša, primjerice u Splitu, i to ponajviše zbog kišovitog srpnja, piše Zoran Vakula za HRT.
Rekordne 2003. i 2024. godine
Istodobno je u Splitu srednja ljetna temperatura zraka treća u nizu najtoplijih, odmah poslije one iz 2003. godine te do ove, posvuda rekordne 2024., dok je u Osijeku i Zagrebu ovogodišnje ljeto bilo drugo najtoplije, a nove rekordne sezonske vrijednosti zabilježene su na Zavižanu, te u Gospiću, Rijeci, Splitu, Dubrovniku i još ponegdje. Odstupanje od prosjeka bilo je uglavnom od 2 °C do 3 °C!
Ništa neobično, sjetimo li se iznimnosti vrlo toplog, pa i ekstremno toplog lipnja s mnogobrojnim temperaturnim rekordima. Poneki se dogodio i u toplom i vrlo toplom srpnju, a i u kolovozu smo imali čak i neke nove apsolutne rekorde.
Pri vrhu popisa najtoplijih nalazi se i dosadašnji dio godine – razdoblje od 1. siječnja do 31. kolovoza. Srećom, prema preliminarnoj analizi nije bilo rekordno toplo, kao 2024. godine, nego uglavnom odmah poslije rekordnog, a treće najtoplije u Zagrebu i Osijeku, vjerojatno i još mjestimice, gdje je toplije od siječnja do kolovoza bilo i 2007. godine.
Naravno, ukupna količina oborina i na godišnjoj je razini nejednoliko raspoređena – u mnogim mjestima oko prosječnih vrijednosti, ali uz lokalna odstupanja. U Osijeku je, primjerice, do sada izmjereno oko 25 posto manje oborina od klimatološkog srednjaka, a na splitskom Marjanu 20 posto više u usporedbi s prosjekom za tu meteorološku postaju.
Ostvare li se već dugo postojane prognoze, srednja temperatura zraka jeseni i zime vjerojatno će nastaviti niz sezona barem malo toplijih od prosječnih. Štoviše, povećana je vjerojatnost i znatnijeg odstupanja, osobito zimi. Naravno, to ne isključuje i povremena hladnija razdoblja, ali ona vjerojatno neće biti tako intenzivna kao ona toplija.
Pritom je sljedećih šest mjeseci umjerena do velika vjerojatnost da će se u većini Hrvatske barem malo ublažiti dosadašnja suša.
No, sudeći prema kratkoročnim prognozama, za sljedeća tri dana, pa ni prema srednjoročnima, za sljedećih 10 dana, znatnije ublažavanje suše još se neće dogoditi. A hoće li i, ako da, kada – može se redovito pratiti na mrežnim stranicama DHMZ-a i HRT-a te u aplikaciji HRT Meteo, piše HRT.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....