StoryEditor
HrvatskaPOTPREDSJEDNICA EK

Dubravka Šuica: 21 milijardu eura za oporavak Hrvatske može povući samo dokazana i sposobna vlast

3. srpnja 2020. - 14:54
EK

Sredinom lipnja Europska komisija donijela je prvo izvješće o utjecaju demografskih promjena u europskim regijama, od duljeg očekivanog životnog vijeka do niže stope nataliteta, starenja društva i sve veće urbanizacije.

Tim povodom potpredsjednica Europske komisije zadužena za demokraciju i demografiju, Dubravka Šuica, odgovorila je na pitanja o značenju tog izvješća i demografskim trendovima.

Što europske institucije, kao i države članice, moraju učiniti kako bi se ublažio utjecaj demografskih trendova na živote građana? Činjenica je da Europa stari, a koronavirus je posebno opasan za ljude starije životne dobi.

– Cilj izvješća o utjecaju demografskih trendova bio je upravo skrenuti pozornost na promjene koje demografija donosi, ne kako bismo te trendove promijenili, usporili ili ubrzali, već kako bismo im se prilagodili. Ono upozorava na posljedice starenja stanovništva, kao što ste to i sami istaknuli. No, i taj trend ima vrlo pozitivnu stranu. Jesmo stariji, ali živimo duže, kvalitetnije i većinom zdravije.

Moje izvješće poziva upravo na to da osmislimo drukčiji pristup, koji bi se prilagodio tom trendu, u kojem starost više ne ide na teret društvu, u kojem su usluge prilagođene novim potrebama. Trebamo se pripremiti za tu situaciju, redefinirati što uopće starost znači, sam pojam starosti. To su sve pitanja na koja trebamo danas odgovoriti da bismo bili spremni na bolje sutra. A to je ujedno i dodana vrijednost mojeg izvješća, jer o demografiji moramo voditi računa po pitanju svih politika Europske unije.

Izazovi tržišta rada

Izvješće je već moralo biti objavljeno?

– Izvješće sam inicijalno trebala predstaviti u travnju, u najakutnijoj fazi pandemije, no odlučili smo pričekati upravo kako bismo vidjeli mogući utjecaj virusa na identificirane demografske trendove. No, vrlo brzo se pokazalo da je demografija ta koja utječe na virus, a ne obrnuto.

Naime, nije svejedno imate li starije ili mlađe stanovništvo, živite li sami ili u obitelji koja broji više generacija na istome mjestu. Pandemija je potvrdila jasnu korelaciju između demografskih trendova i širenja virusa te uspostave mjera izlaska iz krize i bržeg oporavka.

Procjenjuje se kako će 30,3 posto stanovništva do 2070. biti starije od 65 godina, a njih 13, 2 posto imat će više od 80 godina. Također, smanjuje se udio europskog stanovništva u svijetu te će do 2070. godine činiti manje od 4 posto svjetskog stanovništva. Kako će se to odraziti na tržište rada i gospodarstvo?

– To je upravo cilj izvješća, prilagoditi se novim trendovima, pa tako i tržište rada prilagoditi novim realnostima te se osigurati već danas od negativnih posljedica na gospodarstvo. Ponovno se vraćam na pandemiju... Najveći problem suživota s virusom su mogući vrhunci preopterećenosti zdravstvenih sustava, koje moramo izbjeći kako bismo kvalitetnu skrb osigurali svima. Isto je i sa starenjem.

Probleme ćemo izbjeći ako utjecaje znamo i ako smo spremni i sposobni tržište rada popuniti na način da iskoristimo sve potencijale koje imamo, npr. većim sudjelovanjem žena, osoba s invaliditetom, starijeg stanovništva, pa i uvođenjem umjetne inteligencije. Jedino tako osigurat ćemo produktivnost koja nam je potrebna te kvalitetu života koju želimo za europske građane.

Što se proporcija tiče, bit će nas proporcionalno manje, ali već sad radimo na drukčijem, održivom gospodarstvu, i time se na globalnoj razini namećemo kao predvodnici ekološke i digitalne transformacije. Stoga sam uvjerena da Europa, iako će brojčano biti manja, neće zaostajati u svom utjecaju.

Problem iseljavanja

Što je izvješće pokazalo za hrvatske regije, pogotove one koje se najviše suočavaju s iseljavanjem?

– Cilj izvješća nije bio, u ovoj fazi, ići u detaljne analize stanja regija na razini država članica, već izdvojiti demografske trendove na razini Europske unije te analizirati njihove moguće učinke na europskoj, a ne nacionalnoj ili regionalnoj razini. Smanjenje lokalnog stanovništva često – kad govorimo o manjim sredinama – za sobom nosi smanjenje usluga, zatvaranje poštanskog ureda, škole, butige ili športskog kluba.

Sve to se možda događa sporo, ali ima negativne posljedice na gospodarski razvoj tog kraja, jer se ulaganja preusmjeravaju drugdje. To dovodi do začaranog kruga, gdje iseljavanje jednih iz želje za boljim ili uspješnijim životom negdje drugdje dovodi da egzistencijalne potrebe iseljavanja drugih, zbog nepostojanja osnovnih uvjeta za moderan život.

Izvješće je pokazalo da Hrvatska nije jedina koja se suočava s tim problemom. On je prisutan svugdje. Nekad se radi o iseljavanju iz jedne države članice u drugu, ali često se radi o iseljavanju iz manjih sredina prema glavnim gradovima unutar države, što onda vodi do prenapučenosti urbanih sredina, što također nije rješenje za uravnoteženi život.

Kako mlade ljude potaknuti da ostanu doma i u svojim sredinama doprinose razvoju društva, a ne odlaze zbog egzistencijalnih potreba?

– Moramo raditi na pametnim regionalnim specijalizacijama te na održivosti i atraktivnosti lokalnih sredina, ne kako bismo mlade, perspektivne ljude spriječili da svoje potencijale ostvare drugdje – to je prednost koju nam članstvo u Uniji pruža – već da znaju da sve mogućnosti za profesionalno i privatno ostvarenje imaju i doma, te da im odlazak bude samo opcija, ali nikako i egzistencijalna potreba.

Zelena knjiga o starenju

Najavljujete i 'Zelenu knjigu o starenju' i 'Dugoročnu strategiju za ruralna područja'. Što bi ti dokumenti trebali sadržavati?

– "Zelena knjiga o starenju" potaknut će razmišljanje i konzultacije o posljedicama starenja stanovništva, a moguće mjere uslijedit će nakon izrade "Green papera". Što se ruralnih područja tiče, priroda dokumenta potpuno je drukčija. Cilj je ruralna i periurbana područja učiniti dinamičnima i atraktivnima s boljom povezanošću koja će ih približiti ne samo urbanim sredinama, već svijetu, te omogućiti razvoj poduzetništva, zahvaljujući, među ostalim, i digitalnim tehnologijama.

Strategiji će prethoditi niz konzultacija, a uvjerena sam da ovdje, uz pomoć novog "Green deala" te boljeg iskorištavanja novca iz fondova 2021. - 2027. možemo ta područja pretvoriti u atraktivna mjesta zdravijeg, kvalitetnijeg i uravnoteženijeg života

Koliko je Hrvatska spremna za korištenje novca iz Fonda za oporavak? Koje uvjete države članice moraju ispuniti kako bi mogle koristiti taj novac za oporavak od posljedica korona-krize?

– Jedini uvjet je nacionalni program reformi i oporavka koji će biti u skladu s digitalnim i klimatskim prioritetima. Aktualna hrvatska Vlada pokazala je da je spremna i sposobna povlačiti sredstva, o čemu govori činjenica da je s devet posto ugovorenih sredstava 2015. danas na 95 posto ugovorenih sredstava, od čega je već 36 posto isplaćeno, uključujući i meni posebno dragi pelješki most.

Važno je napomenuti da se radi o dva financijska paketa. Prvi je "Next Generation EU" iz kojeg bi Hrvatska mogla povući 10 milijardi eura do 2024., a drugi je nova sedmogodišnja omotnica koja po aktualnim projekcijama iznosi 11,4 milijarde eura.

Dakle, radi se o više od 21 milijardu eura u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju, što bi bio golem dobitak za oporavak Hrvatske, ali to može samo napraviti dokazana i sposobna vlast. I upravo okončano hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a kvalificirano je kao uspješno, na čemu su premijeru Andreju Plenkoviću čestitali svi europski lideri, a svjesni ste da se ono događalo u okolnostima koje su bez presedana u povijesti Europske unije.

Izdvojeno

09. kolovoz 2020 09:20