Evo gdje je u Europi kruh najjeftiniji, a gdje najskuplji. Hrvati se ne mogu nadati nižim cijenama, ali...

Usporedbom cijene kruha u raznim europskim zemljama dobiveni su zanimljivi podaci. Najskuplji kruh jedu Skandinavci, a najjeftiniji Ukrajinci i Rusi. Hrvatska je na sredini europske ljestvice, no mnogi se i dalje pitaju: plaćamo li kruh previše?

Otkupna cijena pšenice tijekom godina jedva da se mijenjala, no kruh je višestruko skuplji. Ne iznenađuje stoga što ratari najavljuju da će ove jeseni zasijati još manje površine pšenice., piše HRT.

- Nama je cijena primarne pšenice toliko pala prema dole, izjednačeno sa 25 godina prije, a kruh je otišao 10 puta gore. Očito se tu nešto dogodilo. Dakle, svi ovi u lancu od brašna nadalje imaju nekakve troškove koji su porasli, jesu li doista toliko porasli, mi ne znamo, kaže Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore.

Kruh je precijenjen, reći će i kupci.

- Za mene je! Ja sam umirovljenik, mirovinu koju imam, trebaš preživjeti. A i inače je kruh dosta skup, kaže Marija Narančić iz Piškorevaca.

Ove godine požnjevena je pšenica s otprilike 138 tisuća hektara. Procjenjuje se da je proizvedeno između 850 i 900 tisuća tona. 

Površine manje nego lani, no urod bolji. Polovina će završiti u izvozu. No cijena pšenice i cijena kruha dvije su različite priče. 

- O cijenama kruha i finalnih proizvoda teško je govoriti. Jer uvijek postoje i različite marže i postoji, na kraju krajeva, proizvodnja, postoje drugi troškovi, kaže Igor Mikulić (Hrvatska gospodarska komora).

Potrošačima bi trebao ići u prilog pad cijene pšenice na burzama. No oni koji kruh proizvode reći će da cijena nikad nije dovoljno visoka. U samim ulaznim troškovima, osim sirovine, kažu, treba uzeti u obzir i cijenu rada, ali i drugo. 

- Pa evo, režije, margarin, mesne sirovine, ulje... Otprilike 20 do 30 % je sve otišlo gore, kaže Tomislav Satler, vlasnik pekarskog obrta iz Osijeka.

I turizam je jedan od razloga viših cijena kruha i drugih pekarskih proizvoda.   

- Možemo to protumačiti velikom potražnjom usred turističke sezone, odnosno ponuda i potražnja je takva da zapravo takve cijene visoke i opstaju. Ono što smo vidjeli, Eurostat je procijenio da su cijene domaćeg kruha negdje oko 15 % više od prosjeka EU-a, kaže Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.

Ivana Nobilo/Cropix/Ilustracija

No ne može se očekivati da će kruh pojeftiniti sa završetkom turističke sezone. Jedino to da njegova cijena neće dalje rasti.

Blažić: Cijene kruha ne ovise samo o cijeni žitarica

O cijeni kruha u središnjem HTV-ovom Dnevniku govorila je savjetnica za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić.

- Cijene žitarica su značajno pale od 2022., ali kad pogledamo u odnosu na prošlu godinu, to je porast cijena oko 5 do 7 posto, ovisi kako koja vrsta. S druge strane, cijene kruha su na godišnjoj razini sada rasle oko 2 posto. Znači, taj porast, kao i svaka druga hrana, zapravo pomalo usporava, rekla je Blažić.

Dodala je da cijene kruha ne ovise samo o cijeni žitarica.

- Žitarice čine kao sirovina nekih 20 posto, čak i manje od 20 posto u sastavu, kalkulaciji kruha, tako da na cijene utječu mnogobrojni drugi faktori, tu su i ostale sirovine, tu je energija i tu je radna snaga. Znamo da danas cijena radne snage značajno raste, visoki su nam troškovi logistike, rekla je Blažić.

Rekla je i da imamo jako visoku potrošnju kruha te da to nema veze s turističkom sezonom.

- Taj nivo ponude i potražnje uvijek utječe na cijene, rekla je Blažić.

- S druge strane, trošimo sve više i više nekih specijalnih vrsta kruha (...) i to jako utječe na tu prosječnu cijenu, dodala je.

Blažić je među ostalim rekla da ove godine nismo imali gotovo nikakav rast cijene voća, dok je cijena povrća čak pala. Rekla je i da su cijene na pojedinim obalnim tržnicama i dvostruko više nego na kontinentu.