Hoće li Hajduk napokon postati prvak? Što će biti s cijenama turističkog smještaja? Slijedi li pad cijena nekretnina?

Novinari Jutarnjeg lista različitih specijalnosti i ove su godine prognozirali ishode najvažnijih političkih, društvenih, ekonomskih i sportskih događaja te procesa koji će obilježiti godinu koja je upravo započela.

Pri tom treba naglasiti da su od ukupno 34 prognoze za prošlu, 2023. godinu, novinarke i novinari Jutarnjeg točno predvidjeli ishode u 28 slučaja. Dakle, sa zavidnom preciznošću od 82,3 posto.

Osim što su pogodili da će zbog prespore poslijeizborne obnove ministar graditeljstva Ivan Paladina biti prvi koji će u 2023. izletjeti iz Plenkovićeva tima, pogodili su i puno hrabriju prognozu - da se Plenkovićev kabinet više neće osipati zbog novih optužnica ili uhićenja HDZ-ovih ministara. I doista, nakon Paladine iz Banskih dvora izletjeli su još i ministar obrane Mario Banožić te ministar gospodarstva Davor Filipović: prvi zbog izazivanja prometne nesreće, a drugi zbog šurovanja s oporbenim Mostom.

Točno su predvidjeli i da Mate Rimac na zemljištu pored zagrebačkog studentskog doma Stjepan Radić neće sagraditi Centar za punjenje i održavanje famoznih robotaksija, da će zagrebački gradonačelnik uprskati obećanje o gradnji 50 podzemnih spremnika u centru grada, kao i da će turski "sultan" Recep Tayyip Erdoğan još jednom pobijediti na izborima i ostati na vlasti.

Evo i predviđanja Jutarnjeg lista za 2024. godinu:

1. Hoće li Andrej Plenković deblokirati Markov trg?

NEĆE. Prepreke postavljene na Markovu trgu kojima se običnim građanima priječi približavanje zgradi Vlade i Sabora, premijeru Andreju Plenkoviću simboliziraju ekstremizam kojemu je, tvrdi, kontinuirano izložen. To što metalne prepreke nisu nikakva zaštita jer ih se može probiti čak i Mini Morrisom, što bi efikasnija zaštita bile policijske ophodnje u civilu, bolji sustav dojave i videonadzora, kao i unutarnja zaštita zgrade Vlade - za Plenkovića nema veze. Dojam da je ugrožen važniji je od slobodnog kretanja građana jednim gradskim trgom. (Ivanka Toma)

2. Hoće li do kraja mandata još netko izletjeti iz Vlade?

NEĆE. Premijer Andrej Plenković ekspresno je riješio smjenu Davora Filipovića zbog korupcijske afere s njegovim posebnim savjetnikom jer je procijenio da je skandal toliko težak da bi i njemu samom štetio u osvit novih izbora. Odmah je instalirao i novog ministra i čini se da - osim ako pravosudna tijela ne pokrenu neke akcije - više neće biti smjena do završetka mandata ove Vlade. Omiljenu ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek, opterećenu aferom Geodezija, neće žrtvovati. (Goran Penić)

3. Hoće li Andrej Plenković otići na neku poziciju u Bruxellesu?

NEĆE. Hrvatski premijer ima određeni utjecaj u briselskim strukturama, no obrani li još jedan, ukupno treći mandat na izborima, on će ostati na čelu nove Vlade. Pozicija premijera garantira mu i mjesto u Europskom vijeću, obilne količine novca iz Europske unije i dalje će stizati u Hrvatsku, a treći mandat onda bi mogao završiti i uvođenjem Hrvatske u OECD. Osim toga, pitanje je i hoće li Europski pučani i dalje biti toliko jaki nakon izbora za Europski parlament i hoće li moći birati najvažnije političke funkcije EU. (Goran Penić)

4. Hoće li se Zoran Milanović još jednom kandidirati za predsjednika RH?

HOĆE. Nema naznaka da je Milanoviću dosadilo u rezidenciji na Pantovčaku pa s velikom sigurnošću prognoziramo kako će se upustiti u bitku za drugi (po Ustavu i zadnji mogući) predsjednički mandat. U tom smislu Milanović zasad nema većih razloga za brigu jer na obzoru još uvijek nema opasnog protukandidata. Najjačeg bi mogla (trebala?) izbaciti najveća stranka, ali dojma smo kako će šef HDZ-a u tu utrku poslati nekog "zeca" pošto iz međusobnog "neprijateljstva" političku korist zasad crpe i Plenković i Milanović. (Marko Špoljar)

5. Hoće li Peđa Grbin ostati na čelu SDP-a?

NEĆE. Nakon parlamentarnih izbora održavaju se izbori u SDP-u, a ako SDP ne uspije formirati iduću Vladu, stranka će birati novog predsjednika. Peđa Grbin je i sam rekao da će se povući s čela SDP-a ako na izborima ne pobjedi Andreja Plenkovića i njegov HDZ. Koliko su male šanse da stranke ljevice osvoje dovoljno zastupnika da imaju većinu u Saboru i formiraju iduću vladu, toliko su velike da će u SDP-u izabrati novog šefa stranke. (Ivanka Toma)

6. Hoće li na parlamentarnim izborima Domovinski pokret pobijediti svoje najveće rivale na desnici i osvojiti više saborskih mandata od Mosta?

HOĆE. Iako je na prošlim izborima Škorom predvođena "domovinska" koalicija lako pobijedila Most (16:8 u mandatima), stvari su se u međuvremenu primijenile pa je Most u anketama bio u prednosti sve do početka zime. Sad su te dvije stranke izjednačene. Iako Most ima jača imena, a njihovi lideri daleko više političkog talenta, DP u izobilju ima ono čega Most nema - novca. I upravo bi ta financijska moć DP-ovih sponzora mogla odlučiti pobjednika velikog dvoboja na desnici. Prognoziramo da će DP na kraju osvojiti više mandata od Mosta. (Marko Špoljar)

7. Hoće li novi glavni državni odvjetnik doći izvan DORH-a?

NEĆE. Vladajući HDZ bi sigurno želio imenovati nekoga izvan kuće u koga bi imali povjerenja, no dovođenje na čelo institucije koja se bavi kaznenim progonom osobe izvan DORH-a moglo bi se doživjeti kao još jedno političko kadroviranje i kontrola institucije koja je presudna za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Budući da će se imenovanje nasljednika Zlate Hrvoj Šipek poklopiti s predizbornom kampanjom, HDZ će pokušati izbjeći negativne političke bodove. (Ivanka Toma)

8. Hoće li doći do dogovora o novom načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga?

HOĆE. 29. veljače bit će posljednji radni dan admirala Roberta Hranja kao načelnika Glavnog stožera i do tada se Andrej Plenković i Zoran Milanović moraju dogovoriti o novom načelniku. Zapravo ne moraju, ali zaista bi bilo neodgovorno da vojska članice NATO-a ima privremenog zapovjednika samo zato što se dva ovna na brvnu ne mogu dogovoriti. Bit će sigurno puno natezanja i nagovaranja kako bi pao dogovor, ali on će se zasigurno postići u predviđenom roku. (Krešimir Žabec)

9. Hoće li će pasti dogovor o imenovanju ravnatelja SOA-e?

HOĆE. Dva mjeseca nakon odabira novog načelnika Glavnog stožera, državni vrh mora supotpisati i imenovanje ravnatelja SOA-e. Sadašnjem ravnatelju mandat istječe u svibnju, a u ovom bi slučaju dogovor predsjednika i premijera mogao biti lakši i brže postignut. Naime, nema ograničenja koliko puta ista osoba može biti imenovana šefom Obavještajne agencije. Daniel Markić sada privodi svoj drugi mandat kraju, a oba "brda" zadovoljna su njegovim radom i mogla bi se brzo dogovoriti oko njegova ponovna imenovanja. Jedino je nepoznato želi li to i Markić. (Krešimir Žabec)

10. Hoće li Francuzi početi graditi novi Maksimir?

NEĆE. Iako je vrlo izgledno da će francuski građevinski div Bouygues dobiti posao izgradnje novog Maksimira, nije izvjesno da će radovi krenuti ove godine. Naime, nakon rješavanja imovinsko-pravnih zavrzlama s Crkvom, Grad Zagreb će prvo napraviti studiju što se uopće smije tamo graditi od komercijalnih sadržaja, potom će raspisati međunarodni arhitektonski natječaj, a tek onda natječaj za izvođača radova, što vrlo vjerojatno znači da 2024. neće krenuti bageri rušiti stari i graditi novi Maksimir. (Goran Penić)

11. Hoće li početi gradnja nove zagrebačke gradske knjižice na lokaciji Paromlin?

NEĆE. Iako se čini kako je sve spremno, a gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević još je u travnju rekao kako će gradnja velebne gradske knjižnice i pratećeg društveno-kulturnog centra započeti do kraja 2023. - to se, očekivano, nije dogodilo. Njegov zamjenik nedavno je išao "popraviti" tu izjavu obećavši da će radovi na Paromlinu započeti "početkom godine", a mi poučeni dinamikom (ne)ispunjavanja predizbornih obećanja prognoziramo kako radovi na Paromlinu neće početi ni u 2024. godini. (Marko Špoljar)

12. Hoće li Možemo! riješiti problem smeća u Zagrebu 2024.?

NEĆE. Gradonačelnik Tomašević svoju je kampanju gradio na obećanju o saniranju Jakuševca, a činjenica je da malo što može napraviti prije gradnje novog postrojenja u Resniku. Inače, plan za gradnju Centra za gospodarenje otpadom u Resniku nastao je puno prije Tomaševića, 2018. za vrijeme Bandića i uz podršku HDZ-a. Tomašević je priznao da će do kraja njegova mandata jedva biti riješena projektna dokumentacija za izgradnju CGO-a u Resniku vrijednog 140 milijuna eura. Dakle, zatvaranje smetlišta Jakuševec daleka je budućnost. (Filip Pavić)

13. Hoće li Rafalei doletjeti u predviđenom roku?

HOĆE. U travnju i svibnju trebali bi stići prvi od 12 aviona F3-R. Tako tvrdi ministar obrane, a za vjerovati je da će tako i biti. Kako je riječ o jednom od najvećih predizbornih aduta HDZ-a, Andrej Plenković jednostavno neće dopustiti da taj adut propadne i da se trijumf pretvori u sramotu. Prema prijašnjim najavama prvo bi trebala doletjeti četiri aviona, a nakon toga svakog mjeseca barem po jedan. Prema najavi ministra Anušića, na kraju godine svih 12 Rafalea trebalo bi biti u Hrvatskoj. (Krešimir Žabec)

14. Hoće li Hrvatska graditi nove kampove za ilegalne migrante?

HOĆE. Ove godine očekuje se novi enormni broj ilegalnih migranata koji će željeti bolji život pronaći u EU. U tome ih neće spriječiti ni novi Pakt o migracijama koji je nedavno dogovoren na razini Unije. Stoga se može očekivati da će Hrvatska biti zapljusnuta velikim brojem ilegalnih migranata koje više neće moći benevolentno propuštati u Sloveniju. Isto tako, postojeće lokacije za njihov smještaj, uključujući i tek sagrađeni kamp u Dugom Dolu, neće biti dovoljni. Stoga je realno za očekivati gradnju još jednog, ako ne više novih kampova. (Krešimir Žabec)

15. Hoće li Ivica Todorić dobiti novu optužnicu?

HOĆE. Nakon debakla s vještačenjem u takozvanom slučaju "veliki Agrokor", DORH si neće dozvoliti još jedan fijasko. Moguće je da se i sama optužnica za ovaj slučaj razdvoji tako da se podignu zasebne optužnice za djela koja je jednostavnije dokazivati. Očekuje se i podizanje optužnice za takozvani slučaj Mjenice gdje je Todorić preko dobavljača financirao Agrokor. Također je moguće podizanje optužnice radi sumnji u nelegalno financiranje Agrokora preko investicijskog fonda Nexus. (Ivanka Toma)

16. Hoće li bivši premijer Ivo Sanader ponovno šetati zagrebačkom špicom?

HOĆE. Za slučajeve Fimi-Media, Planinska i Ina-MOL dobio je 18 godina i 8 mjeseci zatvora, a kako je već po raznim osnovama u zatvoru proveo više od osam godina, bliži se trenutak kada će Sanader moći zatražiti uvjetni otpust. Pa iako se to neće dogoditi do konca 2024., ove bismo godine bivšeg premijera ipak mogli sresti na zagrebačkoj špici. Naime, nedavno je iz Remetinca premješten u Lipovicu gdje je režim malo opušteniji. Među ostalim, Sanader će moći tražiti i vikend-izlaske. (Marko Špoljar)

17. Hoće li, nakon 15 godina najava, konačno stupiti na snagu zakon koji osobama s invaliditetom jamči osobne asistente?

HOĆE. Ministar Marin Piletić tvrdoglavo odbija priznati da je Zakon krajnje manjkav, a u nekim dijelovima i nakazan, te inzistira na njemu u postojećem obliku, zbog čega se već sada najavljuju prosvjedi. Zakon je već dva puta otkazivan jer administracija nije napravila nužne pripreme, a gotovo je sigurno da neće stupiti na snagu ni predviđenog 1. ožujka. Piletić tvrdi da će osobnog asistenta moći dobiti 15.000 osoba, no ne odgovara kako će do 1. ožujka 15.000 osoba s invaliditetom pribaviti potrebne nalaze i vještačenja ni gdje će na tržištu rada naći 15.000 osoba koje će za plaću značajno manju od prosječne željeti raditi kao osobni asistenti. (Kristina Turčin)

18. Hoće li Hrvatska postati četvrta država EU u kojoj će femicid, odnosno teško ubojstvo žene, biti posebno kazneno djelo?

HOĆE. I to najvjerojatnije još prije parlamentarnih izbora. Unatoč jakom protivljenju pravosudne zajednice, Plenković je - osobito nakon porazne ocjene koju je RH dobila za provedbu Istanbulske konvencije - odlučio poslati jasnu poruku da se ne libi biti među pionirima EU kad je riječ o zakonodavnom okviru borbe protiv nasilja nad ženama. Izmijenjeni Kazneni zakon planirao je donijeti prije Nove godine, no prva predložena definicija u predloženim izmjenama bila je preopćenita. Sada se brusi nova definicija. (Kristina Turčin)

19. Hoće li konačno biti završena pruga Dugo Selo - Križevci?

NEĆE. Ni osam godina nakon potpisivanja ugovora o gradnji, pruga neće biti dovršena i puštena promet. Tako će se gradnja pruge dužine 38,2 kilometara produljiti u devetu godinu od potpisivanja ugovora. Prema dostupnim podacima, dosad je završeno oko 80 posto radova no tek predstoji gradnja novog kolodvora Dugo Selo te elektrifikacija pruge. U svakom slučaju, više sreće u 2025. godine kada će biti završena pruga Križevci - Koprivnica - granica s Mađarskom, čija je gradnja započela četiri godine kasnije. (Krešimir Žabec)

20. Hoćemo li se voziti autocestom do Siska?

NEĆEMO. Posljednja dionica (od Lekenika do Siska) autoceste Zagreb - Sisak bit će završena ove godine, ali neće biti otvorena za promet. Naime, još uvijek nije započela gradnja spojne ceste koja od autoceste vodi u grad Sisak. Riječ je o cesti dugačkoj 2,1 kilometar za koju je odabran izvođač, ali nije uveden u posao jer su mjesecima propadali pokušaji ishođenja građevinske dozvole. Rok za gradnju te "cestice" je 18 mjeseci pa nema šanse da posljednja dionica autoceste bude puštena u promet. (Krešimir Žabec)

21. Hoće li do kraja godine biti dovršena pruga Križevci - Koprivnica - državna granica?

NEĆE. Predviđeni rok za njen dovršetak bio je kraj 2023. godine. Kraj svih građevinskih radova očekuje se krajem ove godine, ali ne i ugradnja elektro-sigurnosnih sustava. Očekuje se da bi ova dionica dugačka 42,6 kilometara trebala bi završena do polovice 2025. godine. Kašnjenje od godinu i pol dana uzrokovano je posljedicama pandemije, ali i nepredviđenim situacijama tijekom same gradnje. Gradnja ove pruge započela je 2020., a rok za završetak bio je 42 mjeseca, odnosno kraj 2023. godine. (Krešimir Žabec)

22. Hoće li rasti cijene turističkog smještaja?

HOĆE. Ali znatno manje nego u 2023. godini. Lani su hotelijeri u prosjeku digli cijene oko 12 posto, a kako se mnogima u sezoni dogodilo da su ih morali spuštati zbog slabijeg interesa gostiju, procjenjuje se da će ova godina biti konzervativnija u odnosu na prošlu. Isto se procjenjuje i za privatni smještaj, koji je lani dosegnuo plafon po pitanju cijena. (Dora Koretić)

23. Hoće li u 2024. biti otvorenja novih hotela poznatih svjetskih brendova?

HOĆE. Radovi su već krenuli na nekoliko njih, a od važnijih treba istaknuti otvorenje Accorovog premium brenda, hotela Pullman u Zagrebu u sklopu poslovnog kompleksa City Island Zagreb. Na otoku Cresu u prvoj polovici 2024. vrata otvara hotel Mariott, a Opatija dobiva Hilton, točnije Keight Hotel Opatija, Curio Collection by Hilton. Tvrtka Valamar Riviera u 2024. također počinje s radovima na dosad najskupljoj investiciji - izgradnji zone Pical, no kompleks neće biti otvoren prije 2025. godine. (Dora Koretić)

24. Hoće li Rimac pokazati prototip robotaksija u 2024.?

NEĆE. Nedavno su iz P3M-a, startupa za razvoj robotaksija osnivača Mate Rimca, Adriana Mudrija i Marka Pejkovića, objavili da će prve prototipove robotaksija početi slagati početkom 2024., a 60 ih dovršiti do 2025. godine. Međutim, hoće li ih parkirati ispred pogona, pozvati medije, pustiti novinare da sjednu unutra, naprave đir? Teško. Cijeli projekt debelo kasni, baš kao i financijska izvješća Rimčevih tvrtki, pa se s oprezom može pretpostaviti da će kasniti i prototipovi. Rimac, čini se, ništa ne stiže na vrijeme. (Filip Pavić)

25. Hoće li cijene nekretnina početi padati?

HOĆE. Tako barem govore procjene među kojima je i ona HNB-a. Kao u većem broju zemalja eurozone, broj transakcija počeo je padati i u Hrvatskoj, što se smatra najavom pada cijena. Podaci Porezne uprave pokazuju da je broj prodanih kuća i stanova ove godine smanjen za oko 7 posto. Unatoč padu broja transakcija, u Hrvatskoj još uvijek nije prisutan pad cijena nekretnina kao u drugim zemljama, "ali ima naznaka da se to događa". Kako se tržište ohladilo, oni koji žele prodati nekretninu, primorani su ići s nižim cijenama. (Marina Klepo)

26. Hoće li doći do poskupljenja struje i plina u 2024.?

HOĆE. Iako postoji mogućnost da Vlada i nakon 1. travnja primjenjuje energetski paket pomoći građanima i dijelu poduzetništva koji podrazumijeva regulaciju cijena, teško je održiv postojeći model u kojem plaćamo jednu od najnižih cijena struje i plina u Europskoj uniji. Cijene energije za građane, male i srednje tvrtke morat će barem donekle pratiti tržišne cijene, tako da je najrealnije poskupljenje, ali po jednoznamenkastoj, a ne stopi rasta većoj od deset ili 12 posto. (Vedran Marjanović)

27. Hoće li Vlada nastaviti regulirati cijene goriva u 2024.?

HOĆE. Nijedna država u okruženju i šire nije se odrekla reguliranja cijena goriva u prošloj godini, ne samo zbog utjecaja tih cijena na životni standard, inflaciju i cijene usluga, već i zbog jasnog uvida da su burzovne cijene benzina i dizela podložne manipulacijama. Nejasno je zašto bi građani plaćali cijenu nečijih manipulacija ponudom sirove nafte i naftnih derivata na tržištu, a još manje je jasno zašto bi se država odrekla kakvog-takvog utjecaja na cijene. (Vedran Marjanović)

28. Hoće li Pavao Vujnovac dovršiti akviziciju Fortenova grupe?

HOĆE. Svima koji su uključeni u vlasnička preslagivanja u Fortenova grupi, a nisu pod sankcijama, u interesu je da Pavao Vujnovac što prije dovrši ponudu za preuzimanje onih vlasničkih udjela bivšeg Agrokora koje još nema pod kontrolom. U interesu im je, ne samo zbog unovčenja imovine za koju još nisu sigurni treba li im, nego i zbog razduživanja Fortenove grupe. Ako se proces promjene vlasništva u toj kompaniji oduži, u opasnosti je i njezina likvidnost. (Vedran Marjanović)

29. Hoće li država ubrzati pokušaje da od MOL-a otkupi većinski udio u Ini?

NEĆE. Nakon gubitka međunarodne arbitraže s MOL-om i posljedičnih savjeta domaćih pravnih stručnjaka da odustane od daljnjih sličnih pokušaja, proklamirana Vladina politika vraćanja Ine pod "hrvatsku kontrolu" i prošlu je godinu "odradila" bez opipljivog učinka. Nije izgledno da će se išta po tom pitanju poduzeti u 2024., prije svega zbog predstojećih parlamentarnih izbora, ali i stalnih promjena u resornome Ministarstvu gospodarstvu koje je zaduženo za iznalaženje modela "otkupa" Ine od MOL-a. (Vedran Marjanović)

30. Hoće li Hrvatska povećati udio "obnovljivaca" u proizvodnji struje?

HOĆE. Procjene su gospodarsko-interesnog udruženja "OiE Hrvatska" da će sunčane i vjetroelektrane ove godine, porastom novih proizvodnih kapaciteta, premašiti proizvodnju nuklearne elektrane Krško iz koje Hrvatska godišnje osigurava oko 15 posto svojih potreba za električnom energijom. Kada se vjetroparkovima i solarima dodaju hidroelektrane, iz kojih se godišnje pribavlja između 25 i 30 posto potreba za strujom, ovisno o hidrološkim prilikama, udio "obnovljivaca" u energetskom miksu mogao bi prebaciti 50 posto. (Vedran Marjanović)

31. Hoće li Infobip na burzu u 2024.?

NEĆE. Infobip planira izaći na burzu, ali ne nužno u 2024. godini. Osnovni plan bio je da se tvrtka pripremi za burzu u New Yorku od kraja 2023. godine. Transformacija Infobipa prema kompaniji koja bi mogla zadovoljiti kriterije izlistavanja na burzi već je dobrim dijelom obavljena, ali to ne znači da će prvi hrvatski "jednorog" to provesti ove godine. S obzirom na trenutno stanje na tržištu, izvjesnije je da će ići u novu rundu financiranja mimo burze i nakon toga ciljati IPO u New Yorku. (Bernard Ivezić)

32. Hoće li umjetna inteligencija konačno postati samodostatna?

NEĆE. Sav progres u polju umjetne inteligencije, o kojim se ove godine na veliko i dramatično pisalo, vezan je isključivo uz razvoj tehnologije koja kopira ljudske obrasce ponašanja, no sama nije sposobna niti za najmanju improvizaciju. "Umjetna inteligencija zapravo ne postoji jer taj sustav u sebi nema ništa inteligentno ni kreativno. Ona je poput kutije najboljeg alata na svijetu. Ali i dalje nije ništa više od alata", tvrdi francuski inženjer s prebivalištem u Silicijskoj dolini Luc Julia, jedan od pionira umjetne inteligencije. (Luka Fišić)

33. Hoće li biti donesen Zakon o stranim radnicima?

HOĆE. Stranci-radnici u Hrvatskoj nerijetko žive u nehumanim uvjetima, gdje njih desetak biva nagurano u minijaturne sobice. Uvjete dostojne življenja trebao bi im osigurati Zakon o stranim radnicima, koji bi trebao funkcionirati donekle slično kao Zakon o sezonskom radu. MUP ga je najavio još za kraj jeseni, a njime se navodno zakonski namjerava propisati da ako poslodavac osigurava stranom radniku smještaj, to mora biti jasno navedeno u ugovoru o radu koji s njime sklapa. (Luka Fišić)

34. Hoće li na čelo zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti doći kustos iz znamenite njujorške MOMA-e?

NEĆE. U ožujku 2022. na čelo MSU-a stupila je Slovenka impozantne međunarodne karijere, Zdenka Badovinac. Prije par mjeseci, a privatni su razlozi u pitanju, Badovinac je odstupila. Raspisan je novi natječaj, javile su se dvije djelatnice muzeja - Vesna Meštrić i Leila Topić, te Christian Rattemeyer, koji je radio i kao kustos u znamenitoj njujorškoj MOMA-i. Naše je predviđanje da će pobijediti, unatoč Rattemeyerovu životopisu, Vesna Meštrić, koja je i prošli put, prije javljanja Badovinac, slovila za favoritkinju. (Patricia Kiš Terbovc)

35. Hoće li do kraja godine svoja vrata za posjetitelje otvoriti Umjetnički paviljon ili Mimara?

NEĆE. U potresu u Zagrebu stradali su mnogi muzeji i galerije, i još se obnavljaju, tako da je izlagački prostor u glavnom gradu poprilično sužen. Nedavno smo pisali kako je Muzej za umjetnost i obrt za obnovu dobio čak 47 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Njihov je rok kraj lipnja 2026. godine. Naša su predviđanja da se, osim MUO, u 2024. neće otvoriti niti Umjetnički paviljon, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, niti Muzej Mimara. Dakle, izložbena scena bit će i dalje osiromašena. (Patricia Kiš Terbovc)

36. Hoće li do kraja godine završiti rat u Ukrajini?

NEĆE. Rat će se produljiti i tijekom 2024., a smislenih mirovnih pregovora neće biti. Putin je opet rekao kako se tzv. specijalna vojna operacija nastavlja do ispunjenja njenih uvjeta - instaliranje kolaboracionističke vlasti. S obzirom na to ni Kijev neće pristati na pregovore. Obje strane žele pregovore samo pod njihovim uvjetima. Putin će čekati rezultate američkih izbora, odnosno eventualni povratak Trumpa na vlast te će onda odlučiti isplate li mu se pregovori. Nada se da će Trump ostaviti Kijev na cjedilu. (Vlado Vurušić)

37. Hoće li Vladimir Putin produljiti svoju vladavinu najvećom zemljom na svijetu sve do kraja desetljeća?

HOĆE. Vladimir Putin u ožujku treba obaviti formalnost - premoćno osvojiti peti predsjednički mandat i osigurati sebi još šest godina vlasti. U pobjedi ga može spriječiti samo "uplitanje više zdravstvene sile". Nakon pobjede još će više izolirati Rusiju (pogotovo od Europe) te nastaviti s agresivnom (i vanjskom i unutarnjom) te se definitivno potvrditi kao diktator. Teško je očekivati bilo kakvo iskazivanje većeg nezadovoljstva u ruskom društvu. Rat bi mogao jače utjecati na unutarnju politiku eventualno tek 2025. godine. (Vlado Vurušić)

38. Hoće li Europski parlament skrenuti udesno nakon Europskih izbora 2024.?

HOĆE. Politička konstelacija u Europi i dalje je "mješovita". Velika je vjerojatnost da će sljedeća Europska komisija odražavati istu proeuropsku većinu desnog centra, socijaldemokrate, liberale i zelene. Štoviše, 27 šefova vlada koji sjede za stolom Europskog vijeća i koji će sljedećeg ljeta imati posljednju riječ o imenovanjima lidera EU - različitih su političkih "boja". Od pet najvećih zemalja - Njemačke, Francuske, Italije, Španjolske i Poljske - dvije (Njemačku i Španjolsku) vode socijalisti, dvije (Francusku i Poljsku) liberali i samo jednu (Italiju) tvrda desnica. (Karla Juničić)

39. Hoće li se ime Donalda Trumpa uopće naći na glasačkim listićima na predsjedničkim izborima u SAD-u ?

HOĆE. Pitanje na koje će Vrhovni sud SAD-a narednih tjedana trebati dati odgovor jest može li jedna savezna država, Colorado, diskvalificirati vodećeg kandidata iz izborne utrke (najviši sud te države presudio je da se Trump ne može kandidirati na izborima zbog svoje uloge u napadu na Kapitol u siječnju 2021.). Pravni stručnjaci, naime, nisu suglasni oko toga odnosi li se amandman na koji se poziva sud u Coloradu i na ured predsjednika, zbog čega ih većina očekuje da bi Vrhovni sud - i to jednoglasno - mogao presuditi u korist Trumpa. (Tea Trubić Macan)

40. Hoće li Hajduk u svibnju postati hrvatski prvak nakon 19 godina?

HOĆE. Trenutačna prednost je sedam bodova, a ako Dinamo pobijedi u obje zaostale utakmice, razlika će biti samo jedan. Sigurno je da će nastavak prvenstva biti napet, ali Splićani će sačuvati prednost. Imaju bolju atmosferu, svlačionica slijedi Karoglana, a on je pronašao način da se pobjeđuje i kada Livaja nije strijelac ili asistent. Dinamovo ozračje je suprotno jer klub prolazi kroz katarzu na "političkom" planu. Na terenu, pak, Jakirović već mjesecima ne pronalazi način kako da "modri" igraju dovoljno dobro za prestizanje Hajduka. (Hrvoje Slišković)

41. Hoće li Hrvatska igrati u finalu Europskog nogometnog prvenstva?

NEĆE. Uz podršku brojnih navijača "vatreni" će tražiti pobjedu u svakoj utakmici na prvenstvu u Njemačkoj kako bi se Luka Modrić na najljepši način - zlatom - oprostio od igranja za Hrvatsku. No bojimo se da se to neće dogoditi. Reprezentacija neće biti toliko snažna kao prije godinu i pol, a europsko prvenstvo je, za Hrvatsku, uvijek teže nego svjetsko. Iako je Hrvatska lani igrala finale Lige nacija, na posljednjem Euru pobijedili su nas i Engleska i Španjolska. (Hrvoje Slišković)

42. Hoće li Hrvati osvojiti rekordni broj medalja na Olimpijskim igrama u Parizu?

NEĆE. Sport nam je, generalno gledano, u rezultatskoj silaznoj putanju. Što se tiče Igara ovoga ljeta, u ovome trenutku niti jedna reprezentacija u igrama s loptom nije izborila plasman u Pariz. A ako se i netko od njih plasira, jedini s kakvom-takvom šansom za osvajanje medalje su vaterpolisti. Za ostala odličja ponovno ćemo ovisiti o pojedinačnim sportovima. Za postavljanje novog rekorda potrebno je osvojiti 11 medalja jer je dosadašnji najbolji učinak 10 odličja iz Rija 2016. godine. S pet zlatnih odličja tada smo bili 17. sila na ljestvici medalja. (Hrvoje Slišković)

43. Hoće li po mnogima najbolji košarkaš na svijetu Nikola Jokić i njegovi Denver Nuggetsi ponoviti lanjski uspjeh i okititi se još jednom NBA titulom?

NEĆE. Nakon što su Jokić i njegovi drugari lanjsku sezonu završili spektakularnom dominacijom - u cijelom doigravanju, uključujući i finalnu seriju protiv Miami Heata, izgubili su samo četiri utakmice - mnogi eksperti Nuggetse drže glavnim favoritima i za osvajanje ovogodišnje titule. Slično misle i vodeće američke kladionice koje samo Boston Celticsima daju (mrvicu) veće šanse za osvajanje prvenstva. Lako za Celticse, mogli bi Nuggetsi svoj put završiti i prije velikog finala. Jer na Zapadu ih čekaju Clippersi, Timberwolvesi, Sunsi... (Marko Špoljar)

44. Hoće li novi "Joker" biti svjetski film godine?

HOĆE. Prvi je "Joker" 2019. godine stajao 70 milijuna dolara a zaradio 1,1 milijardu i jedanaest nominacija za Oscara. Osvojio je i Zlatnog Lava u Veneciji, a glumcu Joaquinu Phoenixu donio zlatnog kipića. Dvojka s Lady Gagom izlazi u listopadu, a autor je isti: Tod Phillips. Može li "Folie a Deux" postati najisplativiji film godine i ponoviti efekt Barbenheimera? U inače mršavoj godini - sigurno!, kaže se u prognozi Jutarnjeg lista. (Tomislav Novak)

45. Hoće li Lepa Brena nadmašiti Aleksandru Prijović po broju uzastopnih zagrebačkih koncerata?

HOĆE. Jednoj od najvećih zvijezda bivše Jugoslavije uspjelo je ono što nikome do sada nije - u samo jednom danu rasprodala je zagrebačku Arenu, točno godinu dana unaprijed. Drugi koncert otišao je u samo dva dana, a već je najavila i treći za prosinac 2024. godine. S obzirom na to da je omiljena među svim generacijama te se njezini bezvremenski hitovi i danas pjevaju, a Brena već četiri desetljeća ne silazi s regionalnog vrha, predviđamo da će svrgnuti ‘snahu‘ Aleksandru Prijović s "arenaškog" trona. Može Brena i šest... (Duška Jurić)