StoryEditorOCM
Hrvatska‘ući u mozak‘

Hrvatski znanstvenici skeptični oko Muskovog pothvata: ‘Čip u mozgu može se hakirati! I što onda?!‘

Piše Ivica Marković
5. veljače 2024. - 12:59
Gordan Akrap: Riječ je o vrlo skupoj tehnologiji, ali i vrlo osjetljivoj i podložnoj raznim oblicima napadaBožidar Vukičević/CROPIXBozidar Vukicevic/Cropix/Cropix

Kao što smo već pisali prije nekoliko dana, tvrtka za medicinsku tehnologiju Elona Muska "Neuralink" prvi je put ugradila moždani implantat u čovjeka. Pacijent o kojemu se za sada ništa ne zna dobro se, prema riječima Elona Muska, oporavlja nakon zahvata.

"Početni rezultati pokazuju obećavajuću detekciju neuronskih šiljaka", objavio je Musk. Implantat tvrtke "Neuralink" osmišljen je kako bi ljudima omogućio da svojim mislima upravljaju pametnim telefonom, kao i drugom tehnologijom.

O ovom slučaju već smo razgovarali s poznatim hrvatskim neurokirurgom izv. prof. dr. sc. Darkom Chudyjem iz KB-a Dubrava, kojeg smo, među ostalim, upitali zadire li se u ovom slučaju u medicinsku etiku-

– Ovdje počinje i završava kamen spoticanja, jer dok se ovakva saznanja koriste u liječenju bolesnih ljudi, to je dobro. No kada se ovakve stvari počnu primjenjivati za poboljšanje nekih spoznajnih funkcija ili pamćenja kod zdravih ljudi, tada počinju mnogobrojni etički i drugi problemi.

Najgori scenarij

Svakako treba naglasiti da je najgori mogući scenarij da se ovo što rade Muskovi stručnjaci koristi u vojne svrhe, primjerice u "očitavanje misli" pilota ili vojnika koji upravljaju raketnim sustavima ili dronovima i slično. U takvom scenariju zaista će se trebati zapitati je li naša vrsta Homo sapiens (razuman čovjek) ispravno nazvana – rekao je tada za naše novine izv. prof. dr. sc. Darko Chudy.

U ovoj cijeloj priči oko ugradnje čipova u ljudski mozak ne treba smetnuti s uma da je s druge strane elektroda, mikroprocesor, odnosno superprocesor, i gotovo sve ovisi o tome za što je on programiran.

– Valja vidjeti za što je superprocesor programiran, odnosno najvažnije je utvrditi što se njime može postići. Je li u pitanju liječenje ljudi, ako je za to programiran, ili je programiran za neke druge svrhe kao što su izvještajno-sigurnosne, vojne, odnosno obrambene ili napadne, političke, društvene, manipulativne...

Korištenje tih procesora je neograničeno i vrlo je bitno zašto jedan tako programiran čip ugrađujete u glavu neke osobe, odnosno u njezin mozak – kazuje dr. sc. Gordan Akrap, pomoćnik rektora sa Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman".

Kako napominje Akrap, riječ je o vrlo skupoj tehnologiji, ali i vrlo osjetljivoj tehnologiji koja je podložna raznim oblicima napada.

– Recimo da neka vojska ugradi takve ili slične čipove u 100 tisuća vojnika i programira te čipove da tim vojnicima daju osjećaj nepobjedivosti, snage, nadmoći... I takve ih pusti u bitku. Međutim, svaki takav sustav je osjetljiv na digitalne protumjere emitiranja signala u svrhu elektroničkog ratovanja.

I što se onda može dogoditi? Može se dogoditi da protivnik uz pomoć elektroničkog djelovanja jednostavno "pokosi" tih vaših 100 tisuća vojnika ili da im "uđe u mozak" i promijeni im svrhu, odnosno djelovanje, pa od njih "napravi" svoje vojnike koji će napasti vas koji ste ih prvi programirali. Dakle, sustav se može hakirati i preuzeti upravljanje tim vojnicima – govori Akrap.

Ovakve ili slične primjere smo ne tako davno gledali u SF filmovima, a evo danas su nam pred vratima, odnosno postali su stvarnost.

Beskrupulozni ljudi

– To je ista stvar kao s dronovima, koje se također može preuzeti uz pomoć hakiranja. Bilo je podosta slučajeva preuzimanja dronova, a možda je najpoznatiji onaj kada su Iranci hakiranjem preuzeli američki dron, "zarobili ga" i po njemu počeli izrađivati svoje dronove.

Možete vi ovakve sustave, odnosno čipove, ugrađivati recimo u mozak agenta, koji bi trebao otići na neki važan sastanak. No tada bi taj agent morao proći vrata za detektiranje metala i svaki takav sustav bi u njegovu mozgu prepoznao strano tijelo – kaže Akrap.

Naš sugovornik smatra da se radi o ozbiljnim pitanjima koja se umnogome kose s etikom i moralom.

– No, kao što znamo, ima beskrupuloznih ljudi koji ne prezaju ni od čega i ne drže ni do etike ni do morala. Razvoj tehnologija ne može se zaustaviti, samo se ljude koji takve stvari žele iskoristi u negativne svrhe treba na vrijeme prepoznati. Najbolji primjer i jedan od prvih primjera umjetne inteligencije je Google, koji obrađuje ogromnu količinu podataka i zna sve o osobi koja pretražuje preko Goooglea – govori Akrap.

Akrap kaže da će možda u budućnosti netko i sam htjeti da mu se u mozak ugradi neki čip.

– Recimo, neki znanstvenik, koji će uz pomoć čipa željeti poboljšati svoje kognitivne sposobnosti, koji recimo zbog svojih istraživanja neće htjeti dnevno spavati šest sati, već će reći da mu je dovoljno dva sata i da mu tako podese čip. Tu bi se moglo raditi o digitalnom i kognitivnom dopingu uz kojeg će on htjeti da mu mozak brže i bolje radi. Budućnost je odavno postala sadašnjost – kazuje dr. sc. Gordan Akrap.

image

Akademik Ivica Kostović: Ovakvi pothvati imaju smisla kod pacijenata koji su oboljeli od tetraplegijeDragan Matić/CROPIX

Dragan Matic/Cropix

O Muskovu pothvatu zamoljeli smo i mišljenje akademika Ivice Kostovića, najpoznatijega hrvatskog neuroznanstvenika.

– Prije svega moram istaknuti da se kompjutori već koriste za podešavanje slušnih aparata, tako da ovaj Muskov čip "priključen" na kompjutor koji sve to kontrolira nije ništa novo. Jedino što je novo jest to da je Muskov tim ugradio bežični čip povezan s velikim brojem elektroda i mogućnošću upravljanja preko nekog računala ili pametnog mobitela.

Ovakvi pothvati imaju smisla kod pacijenata koji su oboljeli od tetraplegije, i to ako se ugrade ubrzo nakon ozljede i ako nisu prekinuta sva vlakna, odnosno putevi koji od mozga vode do živčanih stanica koje u kralježničnoj moždini upravljaju mišićima – istaknuo je akademik Kostović.

Muska tjera profit

Ovakve ugradnje u mozak imale bi efekt samo kad bi se ugrađivale u blizini nakupina živčanih stanica (jezgara), gdje je velika gustoća neuronskih veza.

– Tu se dalje postavlja i pitanje kod kojih bolesti, kojih indikacija, ugrađivati te čipove i tu je izv. prof. dr. sc. Chudy u pravu kada govori o etičkim i moralnim problemima. Ne smijemo smetnuti s uma da je vrlo bitno kako bi se dalje ponašala takva osoba kojoj bi čip bio ugrađen – kazuje akademik Kostović.

U slučaju ugradnje čipa u moždano stablo ili hypothalamus može doći do smrtnog ishoda, ističe akademik Kostović.

– Inače, što znači Muskovih tisuću elektroda prema 80 milijardi neurona, od kojih svaki ima oko 10.000 sinapsa, a komuniciraju kemijskim putem, dakle potpuno drugim mehanizmom nego čipovi u računalu. Muska tjera profit, ali da pola sata razgovara sa svakim dobrim neuroznanstvenikom, dao bi izjavu samom sebi, kao ja sada za Slobodnu Dalmaciju – zaključio je akademik Ivica Kostović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. studeni 2024 22:25