Kupiti nekretninu za najveći dio stanovnika Hrvatske je maštanje o luksuzu ma koliko to stanovanje elementarno bilo, a pogotovo kad je riječ o nešto širem stambenom gabaritu. Cijene nekretnina već dulje vrijeme divljaju i daleko su izvan dosega čovjeka s prosječnom hrvatskom plaćom.
O toj su temi za HRT govorili Lana Mihaljinec Knežević, članica predsjedništva poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, i Branko Papeš, stručnjak za nekretnine i vlasnik agencije.
Mihaljinec Knežević je rekla kako je na našoj obali izuzetno velik postotak kupovanja nekretnina stranih kupaca. "Hrvatska je atraktivna turistička destinacija i stranci kupuju ovdje nekretnine kao investiciju. Jedan je od razloga što mogu ostvarivati velike prihode kroz turistički najam koji je nisko oporezovan", govori.
Dodaje kako to stvara velike probleme gradovima po moru koji su i sveučilišni. Kako kaže, nepriuštivost je sve veći problem, posebno lokalnog stanovništva. "Sve je više mladih koji si ne mogu priuštiti nekretninu", rekla je. Ističe kako je velika potražnja za stanovima, a ponude nema dovoljno. "Građaninu s prosječnim primanjima se nema što ponuditi", naglašava.
"Problem je što građani i mediji ne rade segmentaciju između rabljenih stanova i novogradnje. Visoke cijene u novogradnji povukle su cijene u rabljenim stanovima. Sada imamo situaciju da prodavatelji rabljenih stanova imaju visoka očekivanja. No, rast cijena se usporio", govori Mihaljinec Knežević.
Papeš ističe kako je postojalo tržište prije i poslije covida. "Prije covida udio stranaca u kupnji nekretnine je bio u Hrvatskoj oko 20 posto, a sada je 40 posto", kazao je.
Dodaje kako Hrvatska spada među 30 posto najskupljih lokacija u EU, no kako kaže, priuštivost nije znatno drugačija od ostatka Europe. "Najskuplji grad za kupnju nekretnine u Hrvatskoj je Zadar. Morate izdvojiti 17.9 godina svih prihoda kako biste mogli kupiti prosječnu nekretninu, u Dubrovniku je to 16.9, a Zagreb je na 15.1 godini. No i u Münchenu se mora raditi 15 godina da si priuštite stan od 100 kvadrata, a u Rimu 15.7 godina. Najskuplji su Milano 19.6 i Beograd 19.4", istaknuo je.
"Mihaljinec Knežević je kazala kako je naše tržište nekretnina fenomen i ono se često ne ponaša u skladu s makroekonomskim faktorima. Visoka stopa vlasništva je nasljeđe otkupa stanarskog prava", govori.
Papeš smatra kako bi država trebala zaštititi od dizanja cijena nekretnina, a Mihaljinec Knežević se nadovezala i dodala kako Hrvatska uopće nema stambenu politiku.
Na pitanje zašto stranci kupuju nekretnine u Hrvatskoj Papeš je rekao kako je na prvom mjestu sigurnost, zatim kvaliteta života, blizina europskih destinacija. "Mi smo za strance koji kupuju nekretnine best buy destinacija", kaže.
Papeš govori kako je rađena analiza. "Uzet je u obzir prosječan stan u Rijeci od 50 kvadrata, u 2004. godini mogao se kupiti za 65 tisuća eura, a danas taj isti stan vrijedi oko 170 tisuća eura. To je rast vrijednosti od 165 posto, a ako se isti stavio u najam, moglo se zaraditi još 112 tisuća eura", rekao je za HRT.