Stambena problematika ponovno je u fokusu, i to zbog novih zakona. Zakon o upravljanju i održavanju zgrada prošao je ocjenu ustavnosti, a što donosi i na što posebno treba upozoriti stanare u zgradama, za N1 je govorio Tin Bašić s portala ZGRADOnačelnik.hr.
On kaže da urediti područje stanovanja nije lak posao te da to nikada nije bilo uređeno kako treba: "Novi zakon je prošao ocjenu ustavnosti i bilo je jako puno točaka koje su ustavni suci morali proći, i sada je to to. Najveći je problem taj što se moramo prilagoditi novom sustavu i životu u zgradi. Moramo shvatiti da nismo jedini u toj zgradi i svoje odnose urediti najbolje moguće, imati kompromisna rješenja."
Dodaje da se zakonom želi promijeniti način razmišljanja u zajednici.
Komentirao je i zašto je zakon išao na ocjenu ustavnosti:
"Tražila se ocjena kućnog reda, sankcioniranja u kućnom redu, ustavnost dozvole dvotrećinskom većinom za kratkoročni najam, ocjena ustavnosti zabrane postavljanje klima-uređaja na fasadama."
Kućni red
Bašić navodi da sama objava kućnog reda kao pravilnika ne znači ništa: "Zakon jasno kaže da je sankcioniranje za nepridržavanje kućnog reda moguće isključivo pod uvjetom ako je sankcioniranje i nepridržavanje uvedeno u međuvlasnički ugovor zgrade. Ljudi se moraju pokrenuti, do kraja godine sve zgrade u Hrvatskoj moraju prilagoditi međuvlasničke ugovore novim zakonskim propisima, to znači – ugovor o upravljanju i međuvlasnički ugovor.
Sadašnji su svi na snazi do 31. 12. 2026., tamo gdje postoje, a 1. 1. 2027. oni više ne vrijede. Progresivni i napredni upravitelji već su krenuli s time. Imamo puno slučajeva gdje su dostavili nove prijedloge međuvlasničkih ugovora zgradama."
Međuvlasnički ugovor
"Svaka zgrada koja ima četiri stana (dijela) definirana je kao zgrada, zajednica suvlasnika, i mora imati međuvlasnički ugovor. Bilo bi dobro i da zgrade koje imaju tri stana imaju uređene svoje odnose, ali njima nije nužno da imaju ugovore usklađene s ovim zakonom, mogu imati stare.
Koliko je važan Ustav Republike Hrvatske, toliko je važan međuvlasnički ugovor u zgradi, to je ustav zgrade, temeljni dokument koji definira sve odnose u zgradi, procedure, što je sve zajedničko u zgradi. To su stvari koje moramo napraviti ako želimo da nam zgrade budu održavane kako treba.
To je ključan dokument za funkcioniranje zgrade u budućnosti. Pozivam sve predstavnike suvlasnika, suvlasnike, upravitelje, pravnike, sve koji su involvirani u ovim temama, da temeljito pročitaju svoje međuvlasničke ugovore koje su dobili od svojih upravitelja ili ih žele sami napraviti, da ne bi za nekoliko mjeseci, godina došli do problema i rekli da nešto nemaju definirano u međuvlasničkom ugovoru. Javlja nam se stotine zgrada gdje se pojavio problem u zgradi. Naše prvo pitanje bude: Što piše u međuvlasničkom ugovoru?"
Veliki izazovi
Što ako se stanari ne mogu dogovoriti oko međuvlasničkog ugovora?
"Dogodit će se veliki izazovi, to je osnova za naplatu pričuve, osnova kojom se imenuje predstavnik suvlasnika. Ako nemamo međuvlasnički ugovor 1. siječnja 2027., mi nemamo ništa, osnovu za naplatu pričuve. Imamo problem da zgrade koje to nemaju netko mora prijaviti i da se ta zgrada stavi pod prinudnu upravu.
Onda Zagreb, Split, Đakovo... nameću zgradi prinudnog upravitelja i taj upravitelj upravlja novcem zgrade, osnovnim stvarima, dok se suvlasnici zgrade ne dogovore. Postoji velika opasnost da 1. 1. dobar dio zgrada neće imati međuvlasnički ugovor, upravljanje, i morat će pod prinudnu upravu. To se ne događa samo od sebe, netko to mora prijaviti. Apeliram na sve da počnu s pisanjem i ‘peglanjem‘ međuvlasničkog ugovora. Napravite ugovor kako treba, to je temeljni akt za donošenje svih ugovora i načina funkcioniranja jedne zgrade", rekao je Bašić.
Dodaje da je upravitelj zgrade nužan dati pravno mišljenje i znanje: "Upravitelji su krenuli s pripremom ugovora, u nekim su zgradama već i potpisani. Nemojmo raditi copy-paste rješenja, vrlo brzo ćete imati problema, sigurno, pitanje je samo kada. Međuvlasnički ugovor je temelj da nemamo kaos, da ne moramo ići na sudove. Nema potrebe ići na sud, pripremimo se unaprijed i definirajmo odnose unaprijed."
Koliko zgrada zna da imaju obvezu godišnjeg pregleda?
"Desetogodišnji pregledi su obveza već godinama i bili su definirani Zakonom o gradnji, vrlo je malo ljudi to znalo i radilo. To je pregled kad inženjer građevinarstva izrađuje projekt kompletne analize konstrukcije zgrade, kao kad idete na liječnički sistematski pregled.
Godišnji pregled zgrade mora se obaviti jednom godišnje, upravitelj zgrade to mora organizirati, nije nužna stručnost. Može se dogoditi situacija da će od silne nebrige imati ogroman popis onoga što treba popraviti. Svi taj pregled moramo napraviti. Iznimno je važan jer uređuje smjer održavanja zgrade u tekućoj i idućoj godini", tvrdi Bašić.
Odgovorio je na pitanje koliko je zgrada do sada dobilo OIB:
"U Registru upravitelja imamo 440 upravitelja, nisu svi klasični upravitelji. Njih 440 je u Registru deponiralo 60.500 ugovora. Do sada je izdano 17.000 OIB-a i 3800 ih je u postupku, nešto više od 20.000 OIB-a u ovom trenutku. Trebali bismo ih imati oko 60.000. Mi ne znamo koliko zgrada imamo u Hrvatskoj."
"OIB je prvi administrativni uvjet zgradi ako se želi javiti na bilo koji javni poziv. Ako nemate OIB, ne možete se prijaviti", istaknuo je i podsjetio na to da treba zatražiti OIB.
Dodao je da je 31. kolovoza ove godine zadnji rok za prijave, prenosi N1.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....