StoryEditorOCM
HrvatskaPRVI DAN

Kreće štrajk 4000 medicinskih radnika, u devet bolnica moglo bi biti otkazano 2800 pregleda. Evo tko sve štrajka

Piše Ivana Krnić/JL
11. studenog 2024. - 08:12

Početak štrajka oko četiri tisuće radioloških tehnologa, laboranata, vozača saniteta i farmaceutskih tehničara u bolnicama diljem Hrvatske kreće danas: pacijenti naručeni na postupke i zahvate koji ovise o ovim zdravstvenim radnicima bit će odgođeni jer će se tijekom štrajka obavljati samo hitni i postupci čijim bi se nepružanjem izravno ugrozili život i zdravlje, piše Jutarnji list. 

Organizator štrajka, Sindikat Zajedno, najavio je da se neće primati ni onkološki pacijenti koji su za danas imali zakazano zračenje, pretrage na CT-u, PET CT-u, magnetskoj rezonanci, rendgenu... Sanitet, najavljuju, neće prevoziti pacijente, izuzev onih koji idu na dijalizu, bolničke ljekarne neće izdavati materijale, a laboranti će odrađivati samo hitne pretrage.

No, pravi obim štrajka u 54 bolnice, za koje Sindikat tvrdi da u njemu sudjeluju, znat će se tek kraje dana, kad se bude vidjelo koliko mu je djelatnika doista pristupilo u svakoj od njih. U štrajku ne sudjeluju liječnici, nego radiološki tehnolozi, laboranti, vozači saniteta i farmaceutski tehničari, tako da svi pacijenti koji za sutra imaju zakazan pregled kod liječnika mogu očekivati normalan prijem.

Liječnici ne štrajkaju

- Liječnici i sestre nisu u štrajku, tako da neće biti nikakvog kaosa. Ako štrajkaši doista odbiju zračiti onkološke pacijente, to je za svaku osudu. Uzmite u obzir i to da je štrajk najavilo samo sedam posto zaposlenih, od čega ni jedan liječnik, kao nositelj djelatnosti - smatra ravnatelj jednog zagrebačkog KBC-a. Čelni ljudi dijela bolnica tijekom vikenda sastajali su se sa štrajkaškim odborima kako bi dogovorili da pacijenti budu zakinuti u najmanjoj mogućoj mjeri.

Iz Sindikata Zajedno tvrde da će više bolnica biti potpuno paralizirano jer je odaziv spomenutih struka u njima stopostotan. No, nije takva situacija u svim bolnicama, tvrde zdravstvene vlasti.

- Pacijenti mogu biti mirni. U dogovoru s ravnateljima zdravstvenih usluga osigurat će se nesmetano pružanje potrebne zdravstvene usluge - poručio je ministar zdravstva Vili Beroš i dodao da je uvijek spreman na razgovor, ali ne i na ucjene, te najavljuje da će Ministarstvo iskoristiti sve pravne instrumente kako bi zaštitilo prava pacijenata.

S druge strane, Krunoslav Kušec, predsjednik Sindikata, rekao je kako su na štrajk primorani te da će štrajkati do ispunjenja zahtjeva.

- Nisu nas ozbiljno shvatili, nisu nam izašli ususret i ovo je rezultat jer mi smo našim plaćama poniženi. Žao nam je pacijenata, ali nemamo izbora. Svjesni smo da će se liste čekanja povećati, a koliko, to ovisi isključivo o Ministarstvu zdravstva i Viliju Berošu - smatra Kušec.

Pacijenti na mukama

Od trenutka kada je Sindikat najavio štrajk, Udruga za promicanje prava pacijenata zatrpana je pozivima i mailovima. Svi imaju isto pitanje: "Što će biti s mojim terminom?"

- Ljudi su razočarani jer u trenu kada imamo velike probleme, što zbog hakerskog napada na bolnicu na Rebru, gdje su izgubljeni broji nalazi, što zbog lista čekanja koje su ionako preduge, počinje štrajk koji će se prelomiti isključivo na leđima pacijenata - govori nam Jasna Karačić, predsjednica Udruge.

Napominje da Sindikat podržavaju u smislu povećanja materijalnih prava te da im je jasno da su ti djelatnici zakinuti, ali štrajk, smatra, nije rješenje.

- Odbijanje zračenja onkoloških bolesnika u najmanju ruku je nehumano jer smatram da to direktno utječe na njihovo zdravlje i život i, osim što je moralno upitno, vjerujem i da je zakonski nedopustivo - pojasnio je Karačić. Liste čekanja, dodaje, evidentno će narasti, što također može biti kobno za neke pacijente jer neće na vrijeme otkriti bolest.

- Najava štrajka u petak je zasigurno smišljena s razlogom, kako se bolnice ne bi stigle pripremiti, što će izazvati dodatni kaos. Nadalje, naši pacijenti koji su naručeni za danas izvan su sebe jer ne znaju trebaju li doći na pregled ili ne, odnosno hoće li se raditi pretrage ili ne - rekao je Karačić i zaključio da je velik broj pacijenata koji putuju iz drugih mjesta i gradova na kontrole, a oni će, prema svemu sudeći, kad dođu u bolnicu "poljubiti vrata".

Kako bismo saznali koliko se radioloških pretraga obavlja redovnim radnim danom, koliko je od njih hitnih, a koliko nije, i kolike su liste čekanja, poslali smo upite na više bolnica. Odgovorilo nam je njih devet: tri klinička bolnička centra, jedna klinička bolnica i pet općih bolnica.

Milijuni radioloških pretraga godišnje

Samo u tih devet bolnica tijekom 2023. godine odradilo se gotovo milijun i pol radioloških pretraga. Najviše ih je, očekivano, odradio KBC Zagreb, 324.308, od čega je hitnih bilo 81.077, a nehitnih 243.231. Jednostavnom matematikom dolazimo da toga da ta bolnica dnevno odradi 676 nehitnih radioloških pretraga - u bolnici tvrde da te vrste pretraga rade svaki dan, pa i nedjeljom i blagdanom.

Dakle, ako se danas u KBC-u Zagreb štrajku pridruže svi radiološki tehnolozi, neće se odraditi 676 nehitnih CT-a, MR-a, PET CT-a, ultrazvuka i rendgena. A za taj jedan dan lista čekanja će se dvostruko produžiti jer se ne gubi samo današnji dan, nego se sve pomiče za još jedan dan - onaj tijekom kojeg će se nadoknađivati neobavljene pretrage. U brojevima, prvi dan štrajka samo u KBC-u Zagreb produžit će listu čekanja za 1350 pretraga. U KBC-u Osijek to će biti 1250 pretraga, KBC-u Rijeka njih 1100, a u KB-u Dubrava 656 pretraga - pod uvjetom da te bolnice imaju stopostotni odaziv zaposlenih u profesijama koje su u štrajku.

Spomenutih devet bolnica trebalo bi odraditi 2862 nehitne radiološke pretrage, a koliko će ih doista biti neprovedenih, znat će se tek naknadno.

Radiološke pretrage itekako su bitne u dijagnostici i liječenju te za njih i bez štrajka postoje vrlo ozbiljne liste čekanja: u OB-u Šibenik na MR orbita čeka se 166 dana, na MR mozga s angiografijom 163 dana, a na MR zdjelice 153 dana.

U KBC-u Osijek najdulje se čeka na MR lokomotornog sustava, oko 220 dana. U KBC-u Zagreb na magnetsku rezonancu čeka se oko 240 dana, a na CT dva mjeseca.

Ultrazvuk dojke u KB-u Dubrava čeka se 370 dana, dakle više od jedne godine, koliko se čeka i doplerski UZV u OŽB-u Čakovec.

Rak rana - liste čekanja

Iz bolnica koje smo kontaktirali rekli su nam da je povećanje lista čekanja logična posljedica jer će se u slučaju štrajka obrađivati samo hitni pacijenti.

No, kako smo upite slali u trenutku u kojem štrajk još nije bio službeno potvrđen, ravnatelji nisu znali koliki će biti odaziv u njihovim bolnicama.

Dva dana prije najave iz KBC-a Osijek poslali su nam odgovor, no bili su uvjereni da do štrajka neće doći.

- Na državnom nivou upoznati smo s najavom štrajka radioloških tehnologa, no na Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Osijek nema štrajkaških aktivnosti - rekli su i zaključili da "štrajka neće biti, a samim time ni utjecaja na liste čekanja".

Sindikat Zajedno odlučio se na štrajk nakon neuspjelog pokušaja mirenja s Ministarstvom zdravstva. Glavni je razlog to što smatraju da im je osnovna plaća od 1300 eura premala. Također, tvrde da su novim Uredbama o koeficijentima zakinuti jer su im plaće porasle od 30 do 80 eura dok su drugima u sustavu povišice bile znatno više.

Osim izmjene uredbe o koeficijentima, Sindikat Zajedno traži i povećanje osnovice za najmanje 20 posto te tvrdi da ispod toga neće ići jer je trenutna osnovica 947 eura. Štrajk će, prema najavama, trajati do ispunjenja zahtjeva.

Samo 9 bolnica godišnje odradi milijun i pol radioloških pretraga

KBC RIJEKA

290.706 dijagnostičkih pretraga na radiologiji godišnje

87 211 hitne i hitnije

203.495 nehitnih

565 nehitnih dnevno

radiološke liste čekanja unutar propisanih 270 dana

OB ŠIBENIK

109.608 dijagnostičkih pretraga na radiologiji godišnje

28.498 hitne

81.110 nehitnih

225 nehitnih dnevno

Najdulju listu čekanja su:

MR orbita 166 dana

MR mozga s angiografijom mozga 163 dana

MR zdjelice 153 dana

KBC OSIJEK

250.000 dijagnostičkih pretraga na radiologiji godišnje

25.000 hitne

225.000 nehitnih

625 nehitnih dnevno

Najdulju listu čekanja su:

MR oko 200 dana

CT oko 180 dana.

MR lokomotornog sustava, oko 220 dana.

KBC ZAGREB

324.308 dijagnostičkih pretraga na radiologiji godišnje

81.077 hitne

243.231 nehitnih

676 nehitnih dnevno

Najdulju listu čekanja su:

MR oko 240 dana

CT oko 60 dana

OŽB VUKOVAR

68.539 dijagnostičkih pretraga na radiologiji godišnje

17.481 hitne

51.117 nehitnih

57 nehitnih dnevno

Prosječne liste čekanja su:

MR 180 dana

CT 210 dana

KB DUBRAVA

196.800 dijagnostičkih pretraga na radiologiji godišnje

78.720 hitne

118.080 nehitnih

328 nehitnih dnevno

Prosječne liste čekanja su:

MR 28 DO 200 dana

CT 26 do 204 dana

Najdulje čekanje:

UZV dojke 370 dana

OB GOSPIĆ

35.000 dijagnostičkih pretraga na radiologiji godišnje

2450 hitne

32.550 nehitnih

90 nehitnih dnevno

Najdulje čekanje:

MR 4-5 mjeseci

OŽB ČAKOVEC

86.588 dijagnostičkih pretraga na radiologiji godišnje

21.647 hitne

64.941 nehitnih

180 nehitnih dnevno

Najdulje čekanje:

doplerski UZV 12 mjeseci

UZV abdomena 7 mjeseci

MR snimanja 7 mjeseci

OB VIROVITICA

72.931 dijagnostičkih pretraga na radiologiji godišnje

25.525 hitne

47.406 nehitnih

131 nehitnih dnevno

Najdulje čekanje:

UZV dopler krvnih žila ekstremiteta 220

Prosječno čekanje:

UZV 4.5 mjeseci

MR 5.5 mjeseci

Štrajk je 2013.godine trajao dva mjeseca i utrostručio liste čekanja

Najveći štrajk u povijesti Hrvatske dogodio se 2013.godine, trajao je punih 58 dana, a ukinula ga je Vlada odlukom o uvođenju radne obveze.
Nezadovoljni svojim pozicijama dva od tada tri sindikata u zdravstvu, Hrvatski liječnički sindikat (HLS) i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestra i tehničara prekinuli su raditi sve osim hitnih procedura 18.rujan 2023.godine. Medicinske sestre i tehničari su se već nakon devet dana dogovorili s tadašnjim ministrom zdravstva, Rajkom Ostojićem, no liječnici su ostali ustrajni te su štrajkali još 50 dana, sve dok nisu bili prisiljeni radnom obvezom da se vrate na posao.
Zbog štrajka su se u svega dva mjeseca liste čekanja u većini bolnica utrostručile, ali unatoč tome liječnici su inzistirali da im se vrate prava iz kolektivnog ugovora koji su bili potpisali 2010. godine, s ministrom prije Ostojića, Darkom Milinovićem. Naime, taj kolektivni ugovor je tri mjeseca prije početka štrajka proglašen ništetnim. Liječnici su se, osim za kolektivni ugovor, štrajkom borili i za materijalna prava, te su isticali kao svoje zahtjeve da im se dežurstva, pripravnost i prekovremeni rad plaća, obračunavaju u skladu s hrvatskim zakonima i europskom praksom.
Iako su ostali sindikati iz zdravstva (Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara) potpisali novi kolektivni ugovor, Hrvatski liječnički sindikat, tada je odbio Ostojića jer im je ponuđena cijena rada liječnika bila nedostatna.
Tijekom dvomjesečnog štrajka Vladin je pregovarački tim održao 28 radnih sastanaka sa sva tri sindikata o novom kolektivnom ugovoru. Najvažnija pitanja bila su dežurstava, pripravnosti i prekovremeni rad.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. prosinac 2024 20:55