Nikolina Brnjac: Na temeljima održivog turizma povezat ćemo zelenu i plavu Hrvatsku. A posebno me veseli što je Hrvatska top 5 zemalja s najkvalitetnijom vodom za kupanje

stdClass Object ( [id] => 1204611 [title] => Nikolina Brnjac: Na temeljima održivog turizma povezat ćemo zelenu i plavu Hrvatsku. A posebno me veseli što je Hrvatska top 5 zemalja s najkvalitetnijom vodom za kupanje [alias] => nikolina-brnjac-na-temeljima-odrzivog-turizma-povezat-cemo-zelenu-i-plavu-hrvatsku-a-posebno-me-veseli-sto-je-hrvatska-top-5-zemalja-s-najkvalitetnijom-vodom-za-kupanje [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Vrijeme masovnog turizma je iza nas. Pokušava se biti originalan, traže se tržišne niše, a ekološki ili održivi turizam jedna je od njih. Ne treba objašnjavati zašto je Hrvatska kao destinacija predisponirana upravo za takav oblik turizma. O toj temi razgovaramo s ministricom turizma i sporta Nikolinom Brnjac.

Na koje sve načine Ministarstvo turizma i sporta podupire one koji se u Hrvatskoj bave održivim turizmom? Isplati li se investirati u takve projekte s obzirom na to da su oni zajtjevniji i skuplji od onih koji ne zadovoljavaju najviše ekološke standarde?

– Svi naši strateški ciljevi za predstojeće razdoblje imaju osnovno polazište upravo u održivosti kao temeljnom imperativu današnjice. U svjetskim trendovima mijenja se percepcija turizma i on više nije isključivo ekonomska kategorija, a glavni cilj nije samo povećanje turističkog prometa, nego i njegova kvaliteta.

Novija istraživanja o stavovima Europljana pokazala su kako je čak 82 posto suvremenih turista spremno mijenjati navike da bi putovali održivije. Sve su to pokazatelji da je ovakav oblik ulaganja itekako isplativ, a bit će još isplativiji u budućnosti.

Prijateljska dobrodošlica

Kako bismo omogućili podršku upravo takvim projektima, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurali smo 2,2 milijarde kuna, od kojih je 1,2 milijarde namijenjeno privatnim investicijama, a posebno će se u projektima valorizirati komponenta održivosti, odnosno zelena i digitalna transformacija. Ako u ovom vremenu klimatskih promjena želimo očuvati resurse i privući moderne turiste, održivost nema alternativu.

Je li i usluga u hotelima koji imaju eko-certifikat u prosjeku skuplja nego u onima koji u toj mjeri ne drže do ekologije, i je li interes za boravak u takvim objektima veći od prosjeka, a sezona duža?

– Prema nama dostupnim informacijama, interes za boravak u hotelima koji su usmjereni na ekologiju raste iz godine u godinu, a samim time i u Hrvatskoj raste broj takvih hotela. Stoga mi je bilo zadovoljstvo prisustvovati konferenciji o zelenoj i digitalnoj transformaciji obiteljskih i malih hotela u Splitu, na kojoj smo mogli čuti sve prednosti koje nude takvi hoteli, za kojima je potražnja sve veća.

Veća održivost, prijateljska dobrodošlica vlasnika i osoblja, autohtonost destinacije, iskustvo lokalnog ugođaja i ponude, sve to nude mali i obiteljski hoteli. U tom smislu, oni uvelike pridonose i produženju sezone, dakle razvoju Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije.

Mislite li da održivi turizam ima najveće perspektive u ruralnim krajevima Hrvatske koji nisu “preizgrađeni”, poput Gorskog kotara ili Žumberka? Ta su područja danas prilično opustjela, a radi se o pravim zelenim oazama koje su odlično povezane s velikim gradovima, poput Rijeke, Karlovca i Zagreba.

– Održivi turizam ima velike perspektive u svim dijelovima Hrvatske i kad govorimo o održivosti, ne bih tu izdvajala niti jedan dio posebno. Naravno, naglasak stavljamo na razvoj ruralnih dijelova Hrvatske, uostalom, prošle smo godine i pokrenuli posebnu kampanju za razvoj tog oblika turizma, “Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku”, kojom promoviramo mnogobrojne još neotkrivene ljepote Hrvatske.

I financijski potičemo održive prakse u cijeloj Hrvatskoj, zbog toga će EU sredstva namijenjena za privatnu i javnu infrastrukturu, uz ostalo, omogućiti turistički slabije razvijenim područjima i kontinentu razvoj nove i obnovu postojeće infrastrukture.

’Eco hotel’

Oznaka koju nose eko-hoteli resi logotip “srca s listom”. Kao da se i na taj način impliciralo da će se takvi hoteli mahom nalaziti u kontinentalnoj Hrvatskoj. No moguće je spojiti i zeleno i modro. Istra je idealan primjer za to.

– Povezivanje zelene i plave Hrvatske itekako je moguće i mnogi rade upravo po tom principu, ne samo u Istri, nego i u drugim dijelovima Hrvatske. To je sigurno put koji želimo i dalje još intenzivnije razvijati jer na taj način stvaramo kvalitetan turistički proizvod i doprinosimo razvoju poljoprivrede u Hrvatskoj, ali i takozvanom “izvozu na kućnom pragu”. Kroz turizam pozitivno djelujemo na promicanje hrvatskih autohtonih proizvoda vrhunske kvalitete, vina, ulja i raznih delicija, koji istovremeno poboljšavaju doživljaj Hrvatske kao kvalitetne destinacije.

Posebno u ovim izazovnim vremenima takav se pristup pokazao iznimno uspješnim u segmentu nautičkog turizma – nautičari ploveći našim Jadranom istražuju i unutrašnjost, posjećuju OPG-ove na kojima imaju prilike kušati autohtonu gastronomsku ponudu, ali i ponešto naučiti o hrvatskim tradicijskim običajima.

Bilo je pokušaja da vlasnici hotela i privatnog smještaja pokušaju gostima koji drže do ekoturizma prodati rog za svijeću, no radi se o probranoj klijenteli koja odmah uoči poštuju li se u objektu najviši ekološki standardi. Je li eko-oznaka za male i obiteljske hotele, koju dodjeljuje Ministarstvo turizma i sporta, pravo jamstvo da se radi o ekološkim standardima na visokoj razini koji se poštuju i drugdje u Europi?

– Vjerujem da su negativni primjeri o kojima govorite u manjini te da ih sa sve jačim razvojem ovih vrsta hotela ubuduće više neće niti biti. Što se tiče oznaka koje označavaju ekološku prihvatljivost, postoje europske oznake EU Ecolabel i EMAS, zatim međunarodni ISO standard i slični standardi, i to su sigurno oznake koje svakom gostu mogu biti jamstvo.

Iako Ministarstvo još ne dodjeljuje svoju eko-oznaku, pozdravljam inicijativu, odnosno novi brend “Eco zeleni hoteli” i oznaku “Eco hotel”, koju je razvila Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela na osnovi EU Ecolabel oznake, a koja u Hrvatskoj predstavlja primjer u zaštiti okoliša i održivom upravljanju za male hotele.

Na koji se način kontrolira drže li se vlasnici hotela s eko-oznakom propisanih ekoloških standarda?

– Kad je u pitanju certifikat poput EU Ecolabela, koje dodjeljuje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uz suradnju Ministarstva turizma i sporta, svakom objektu koji zatraži ovaj certifikat, ako zadovolji uvjete, odobri se zahtjev i potpiše se ugovor. Svaki certifikat ima određeni rok trajanja te se stalno mora obnavljati, a ako se tijekom kontrole ustanovi kako objekt više ne zadovoljava kriterije, ugovor se raskida i oduzima mu se oznaka.

’Smanji otpad’

Na koji način naša mediteranska konkurencija promovira ovakav oblik turizma i tko je u tom smislu najdalje dogurao? Poštuju li se isti ekološki standardi?

– Na razini Europske unije provodi se europski Zeleni plan s ciljem uvođenja održivih praksi na svim razinama, uključujući uvođenje certifikata poput EU Ecolabel i EMAS.

I druge mediteranske zemlje ulažu velike napore u razvoj održivog turizma i upravo zato kontinuirano ističemo kako se, s obzirom na preduvjete, Hrvatska ima priliku predstaviti kao jedan od predvodnika u održivosti te time značajno povećati svoju prepoznatljivost na iznimno konkurentnom turističkom tržištu.

Kad govorimo o održivom turizmu, nije dovoljno da samo vlasnik hotela i njegovo osoblje poštuju ekološke standarde. Bitno je da takav stil života prakticiraju i ostali koji žive u mjestu gdje se hotel nalazi. Kako u tom smislu podići svijest o očuvanju okoliša u onim destinacijama gdje su vlasnici eko-hotela odlučili razvijati upravo takav oblik turizma?

– U tom smislu moramo puno raditi na edukaciji te smo u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurali dio sredstava i za obrazovanje i edukaciju sektora. U planu je održavanje radionica u cilju podizanja svijesti o klimatskim promjenama, a održivost će se protezati kroz sve naše strateške dokumente i programe. Kontinuirano ćemo educirati i pružati sve informacije za dionike u turizmu kako bi se što lakše prilagodili trendovima koji postaju sadašnjost ne samo za turizam, nego za cjelokupno upravljanje gospodarstvom.

Već sada postoje različiti projekti, kao što je “Smanji otpad od hrane, kuhaj za svoje goste”, odnosno projekt osvješćivanja hotelskog sektora o smanjivanju otpada od hrane, nastao u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Trudimo se u sve naše aktivnosti i programe uključiti komponentu edukacije kako bi se što učinkovitije realizirali projekti, bilo da je riječ o javnom bilo o privatnom sektoru.

Zemljopisno podrijetlo

Kad govorimo o održivom turizmu, on podrazumijeva i korištenje obnovljivih izvora energije. Dojam je da je to područje od posebnog interesa za EU, jer su natječaji na kojima se subvencioniraju zeleni projekti, poput korištenja Sunčeve energije – brojni. Koliko naši građani uspijevaju iskoristiti takve prilike i jesu li i u kojoj mjeri svjesni prednosti ekološki samoodrživih objekata?

– Interes za korištenje obnovljivih izvora energije sve je veći, pogotovo u trenutnoj situaciji, kad se suočavamo s velikim poskupljenjima energenata, te vjerujem da će se i zbog same potrebe dodatno ubrzati ovaj proces preobrazbe. Za svaku promjenu i rezultate potrebno je određeno vrijeme prilagodbe te, s obzirom na sve veći interes građana u poslovnom ili privatnom smislu, smatram da će i energetska samoodrživost biti uobičajena u skoroj budućnosti. Na razini Europske unije takvo je usmjerenje i za ostale industrije.

Ekološki proizvedena hrana jako je tražena. Hoće li vlasnici eko-hotela kod nas razvijati i gastronomsku priču “od polja do stola”? Na koji ih se način može potaknuti da budu i proizvođači ekološke hrane i hotelijeri, a takvih primjera ima?

– Neki vlasnici hotela već su počeli s tom pričom i to me iznimno veseli, jer mislim da je to dodatni sastojak za uspjeh. Istaknuti dio naše turističke ponude trebaju biti i prehrambeni proizvodi koji su dobili dodanu vrijednost kroz oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla.

Potrebna je što veća sinergija i povezivanje turizma s poljoprivrednim sektorom jer održivi turizam treba osigurati socio-ekonomske koristi za lokalno stanovništvo i tako biti pokretač društvenog razvoja i pozitivnih demografskih promjena.

Hrvatska obiluje kvalitetnom pitkom vodom. Može li ona u našim hotelima s eko-oznakom postati brend? Primjerice, kad posjetite gradsku upravu u Beču, tamo vas obavezno posluže vodom i naglase da je izuzetne kakvoće jer stiže iz Alpa. Možemo li se i mi na sličan način hvaliti našom vodom iz kraških rijeka, koja je izuzetna?

– Sigurna sam da možemo, ali i ne samo pitkom vodom, nego mnogim drugim prirodnim resursima. Moram istaknuti kako me posebno veseli i to što je Hrvatska prije nekoliko dana, prema podacima Europske agencije za okoliš, svrstana među top pet zemalja s najboljom kvalitetom voda za kupanje. Svi ovakvi podaci potvrđuju kako je naša usmjerenost prema izvrsnosti sve više prepoznata, a tome svjedoči i najnovija rejting-lista snage turističkog brenda država. Hrvatska se tu našla na šesnaestom mjestu u svijetu te na devetom mjestu u Europi, ispred ozbiljnih turističkih sila kao što su Austrija i Grčka.

Kako bismo očuvali sve vrijednosti koje Hrvatsku čine neodoljivom destinacijom i nadogradili ih novim, u sljedećem razdoblju moramo sustavno raditi na održivosti i na promociji Hrvatske kao održive destinacije. Ministarstvo je za promociju održivosti kreiralo oznaku “Hrvatska prirodno tvoja”, koju ćemo u budućnosti snažnije razvijati.

Zagreb, 300620.
Zrinjevac,MVP.
Nikolina Brnjac drzavna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova.
Damjan Tadic/Cropix ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}