Vlada je sa sjednice u četvrtak u prvo saborsko čitanje uputila prijedlog zakona o upravljanju i održavanju zgrada, kojim će se između ostalog ograničiti prenamjena stanova u komercijalne svrhe, što cilja na povećanje ponude pa posljedično i povećanje priuštivosti stanova za kupnju i najam.
Jedna od predloženih novosti je i ograničavanje prenamjene stanova u turističke apartmane i druge oblike kratkoročnog iznajmljivanja, s obzirom na to da će za takvu vrstu aktivnosti biti potrebna suglasnost 80 posto suvlasnika zgrade. Prema novom zakonu, strože bi se kažnjavale i preinake po zgradama, a sve prvenstveno kako stotine stranih radnika ne bi bili smješteni u neljudskim uvjetima.
S više detalja o prednostima i manama novog zakona javila se RTL-ova reporterka Ivana Ivanda Rožić, naglasivši da se promjene tiču isključivo kratkoročnog najma, odnosno na one ljude koji iznajmljuju svoje stanove maksimalno do 30 dana. O svemu je razgovarala s predstavnikom stanara i vlasnikom portala Zgradonačelnik Tinom Bašićem.
Znači li ovo ubijanje kratkoročnog najma?
Naravno da ne znači. Malo ćemo to pojasniti. Svi oni koji se sada bave kratkoročnim najmom, do 30 dana, to će moći raditi i nakon 1. siječnja kada zakon stupi na snagu. Prema onome što sada možemo pročitati iz zakona, neće trebati tražiti suglasnost 80 posto suvlasnika. Svi oni koji budu htjeli raditi nakon 1. siječnja, morat će tražiti suglasnost takozvane kvalificirane većine.
Dakle, neće ići retroaktivno?
Ne, nijedan zakon u Hrvatskoj se ne primjenjuje retroaktivno.
Što s onim ljudima koji se inače bave najmom, koji imaju podstanare na duže vrijeme, više od 30 dana?
Ako smo dobro vidjeli u nacrtu prijedloga zakona, njima ne bi trebalo biti ništa. Oni imaju dugoročan najam, bilo to riječ o studentima, o mladim obiteljima, samcima, sasvim svejedno. Koliko je poznato iz odredbi novog prijedloga zakona, za tako nešto nije potrebna suglasnost kvalificirane većine od 80 posto. Čak nisam ni pročitao da je potrebna suglasnost natpolovične većine, ali trebamo ući dublje u odredbe zakona i vidjeti da se negdje ne skriva taj detalj.
Oni znači ne trebaju strahovati? Kažem strahovati, jer je doista problem doći do suglasnosti od 80 posto? Vi to znate najbolje.
Problem je doći do suglasnosti od takozvanih 51 posto, a kamoli od 80 posto. Tu je zakonodavac vrlo mudro iznio tu kvalificiranu većinu. Za neke je stvari sadašnjim propisima potrebna takozvana stopostotna suglasnost i ovo spada u tu sferu stopostotne. S obzirom na to da ovaj prijedlog zakona u pravu zovemo lex specialis, u pravilu zakon koji je jači od nekih propisa, tako je on "jači" od zakona o vlasništvu. I tu većinu od 100 posto su u nekim odredbama spustili na 80 posto.
Ovaj prijedlog zakona ipak će urediti neke stvari. Puno je problema kada gledamo zgrade i stanare. Ako zaživi, neke će stvari biti uredu?
Nadamo se i vjerujemo iz ovoga što smo imali priliku danas pročitati nakon sjednice Vlade, puno toga bi se trebalo promijeniti na bolje.
Koji su ključni problemi?
Postoji jedan disbalans u zgradama, jedna stvar koju ne možemo shvatiti da je takva. Najveći problem i najveća prednost zgrade su međuljudski odnosi. Na Zgradonačelnik.hr-u smo napravili veliko istraživanje s preko 3600 ispitanika. Kad su međuljudski odnosi loši u zgradama, to je posljedica loše regulative. Danas imamo lošu regulativu, odnosno nisu propisane sankcije za one koje rade nered. Naravno, postoji jako puno zgrada u Hrvatskoj koje su odlično uređene i koje funkcioniraju kao švicarski sat. Njima će ovaj zakon biti samo nadogradnja na ono što trenutno rade. Mnogima će ovo biti poziv na buđenje i da se stvari moraju dovesti u red jer kao što se može vidjeti po svim gradovima u Hrvatskoj, zgrade nisu u dobrom stanju, nisu se adekvatno održavali. Potresi koje smo imali nedavnih godina pokazali su što se može dogoditi ako se zgrade ne održavaju.
Ako ovaj zakon stupi na snagu, rijetko tko će se odlučiti za kratkoročni najam jer je teško doći do 80 posto?
To ćemo morati vidjeti, hoće li doći do izmjena zakona kasnije i kakva će biti provedba. U načelu je zakon dobro koncipiran. Naravno, ima stvari koje mogu biti bolje, koje su lošije, ali ne ulazim u to.
Recimo, svatko ima problem s nekim stanarom. Neki susjed s kojim se dobro ne slažemo može tu zakomplicirati cijelu priču od koje mi, recimo, živimo.
Uvijek je to tako. U većini zgrada postoji jedan koji uvijek radi probleme. Ovim zakonom i propisivanjem kućnog reda, koji postoji pravilnik koji propisuje ministar, sada će se pravila igre u zgradama dovesti na razinu na kojoj nikad nisu bili. Postojat će pravila igre, obveze. Ne samo suvlasnika i predstavnika suvlasnika, koji sada prvi put dobiva puno više ovlasti jasno napisane. Do sad su one bile praktički u samo jednoj rečenici jednog zakona. Upravitelji imaju puno veće odgovornosti, naravno tu su i propisane sankcije kojih do sada nije bilo. Zato smo danas tu gdje jesmo jer imali smo zakone koji nisu propisivali sankcije. I naravno ako imate zakon koji nešto propisuje, a ne obvezuje sankcijom, vi to ne morate raditi.
Ako zaživi taj zakon i u slučaju da netko ima natiskanih 10 stranih radnika u stanu za kratkoročni najam, hoće li ga netko od stanara moći prijaviti i snositi kazne?
Naravno. Prema odredbama zakona smo mogli vidjeti danas da je kazna između dvije i 10 tisuća eura za sve one suvlasnike koji svoje stanova daju u kratkoročni najam i najam za radnike, a da pritom nisu dobili suglasnost 80 posto suvlasnika u zgradi. Ali, napominjem da to vrijedi samo za one koji se planiraju od 1. siječnja s time baviti ako ovaj zakon u ovim okvirima stupi na snagu. Svi koji to do sada rade ne moraju, međutim moramo vidjeti. Jasan je smjer kojim je država krenula, moramo vidjeti hoće li se drugi propisi mijenjati - zaključio je Bašić u razgovoru za RTL.