Nije 13. mirovina, ali od iduće godine hrvatski bi umirovljenici ipak trebali početi dobivati dodatak uz mirovinu koji bi koliko-toliko “podebljao” skromne bušte većine naših građana u zlatnim godinama.
Naime, Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe na sjednici u srijedu donijelo je zaključak kako će Vladi RH predložiti uvođenje tzv. trajnog dodatka uz mirovinu, čiji bi se iznosi vezali uz godine radnog staža svakog pojedinog umirovljenika, a ne uz visinu mirovina. O čemu je riječ, novinarima je nakon sastanka objasnio ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Pad staža
– Radi se o godišnjem dodatku po uzoru na dosadašnjih šest jednokratnih novčanih primanja koje je Vlada omogućila i isplatila za više od 700 tisuća umirovljenika, a čije smo vrijednosti svaki put povećavali te proširivali cenzus tko sve taj jednokratni dodatak može dobiti. Prijedlog Nacionalnog vijeća je da se sljedećim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (ZMO) uvede takozvani trajni dodatak na mirovinu, a sve strane suglasne su da to pravo, kada bude definirano, vežemo uz godine mirovinskog staža, a ne uz cenzus, odnosno visinu mirovina – ističe ministar Piletić.
– Na taj način želimo dati svoj doprinos promoviranju duljeg ostanka u svijetu rada. Mi u ovoj godini u odnosu na prošlu imamo pad prosječnog mirovinskog staža s 31 na 30 godina – iznio je ministar Piletić.
Iako se umirovljeničke udruge još od 2008. godine bore da se neki oblik 13. mirovine zakonski regulira kao sustavno rješenje i za umirovljenike u Hrvatskoj, čini se da ovim najnovijim prijedlogom uvođenja trajnog dodatka koji bi se isplaćivao uz mirovinu jednom godišnje – nisu posve nezadovoljni.
– I nismo očekivali da će neki oblik 13. mirovine biti isplaćen u punom iznosu mirovine. Znamo da je i Mađarska, koja poznaje taj institut, u početku isplaćivala taj dodatak u visini 25 posto mirovine. Zadovoljni smo pristupima predloženima od strane Vlade, ali ono što je u ovome ostalo sporno su rokovi – izjavila je Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH).
Naime, umirovljeničke udruge inzistiraju da se ovo pitanje riješi prije izbora u superizbornoj 2024. godini, međutim, hoće li to biti moguće baš u tom roku, sa sigurnošću nije mogao jamčiti ni ministar Piletić.
U svakom slučaju, zasad se zna da će se ovome poslu pristupiti s prvim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, da će se tek utvrditi visina početnog iznosa eura s kojima će se množiti godine radnog staža te će se tek s vremenom moći očekivati konkretniji iznosi na mirovine. Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske, istaknula je kako idu korak po korak.
– Dodatak na mirovinu nije 13. mirovina, ali bit će dodatak na mirovinu koji ulazi u mirovinu, što je važno reći – istaknula je Fortuna.
Staž za djecu
Nacionalno vijeće za umirovljenike Vladi će također uputiti zahtjev da se kod sljedećih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju izmijeni odredba usklađivanja mirovina, i to sa sadašnjih 70:30 u korist povoljnijeg indeksa, bilo da je riječ o inflaciji ili prosječnom povećanu plaća, na 85:15 u korist povoljnijeg indeksa.
Zahtjev umirovljeničkih udruga je i da se uvede mogućnost priznavanja šest mjeseci staža za svako dijete i onima koji su ostvarili pravo na mirovinu prije 1. siječnja 2019. godine, kada je to pravo uvedeno.
Ministar Piletić također je izvijestio kako je sveukupna prosječna mirovina u Hrvatskoj, bez međunarodnih ugovora, 547 eura, ili 47,5 posto udjela u prosječnoj plaći. Cilj je da ona bude 50 posto, kazao je Piletić.