Od siječnja se zaključavaju ulazna vrata škola! U pripremi i dodatne mjere sigurnosti, doznajemo detalje

Ulazna vrata školskih objekata od drugog polugodišta, koje počinje u utorak 7. siječnja 2025. godine, morat će biti zaključana nakon što djeca uđu u prostorije škola. Na ulaznim će vratima obvezno stajati odrasla osoba koju odredi sama škola. Pazit će se da nitko nepozvan ne uđe u obrazovnu ustanovu, pa čak ni roditelj ako dolazi izvan vremena predviđenog za informacije. Svi koji nisu dio školskog kolektiva, nisu učenici ili roditelji, trebat će prethodno ranije najaviti dolazak ili sastanak s nekim od djelatnika škola.

Tako bi, za prvu ruku, od drugog polugodišta trebalo izgledati "novo normalno" sigurnosno stanje u školskim objektima ne samo u Zagrebu, koji je u petak potreslo nezapamćeno krvoproliće u OŠ "Prečko", nego i u čitavoj Hrvatskoj. Nakon što je u petak, u sumanutom krvavom pohodu 19-godišnjaka sa psihičkim smetnjama, ugašen jedan mali život, a troje djece i učiteljica su teško ranjeni, napokon su se ujedinile gradske i državne vlasti oko pokušaja pronalaska rješenja kojim bi se podignula razina zaštite djece i sigurnosti u školama. U javnosti su već obznanjeni detalji sastanka premijera Andreja Plenkovića i njegovih ministara s predstavnicima vlasti Grada Zagreba, predvođenih gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem. Osim ovih s početka teksta, među srednjoročnim rješenjima koja bi se postupno uvodila u škole u idućem razdoblju, naveli su i instaliranje novih vrsta brava (na tragu onih na protupožarnim sustavima), koje omogućuju jednostavniji izlazak, a otežan ulazak u školske objekte, kako se ipak mogli ispoštovati potencijalni evakuacijski putevi.

Također, novom sistematizacijom radnih mjesta uvest će se u škole djelatnik zadužen za sigurnost, koji, kako je objasnio gradonačelnik Tomislav Tomašević, neće biti iz neke zaštitarske tvrtke, nego dio kolektiva škole.

Formirat će se i radna skupina u kojoj će biti predstavnici različitih ministarstava, osnivača, stručnjaka za sigurnost, policije, zdravstva, ravnatelja i djelatnika škola, sindikata i ostalih koji mogu pridonijeti donošenju sveobuhvatnijih mjera kojima će se u vremenu pred nama dodatno podignuti sigurnost djece, učitelja, roditelja i svih koji borave i rade u školama. Ravnatelji će precizan naputak o mjerama sigurnosti koje će trebati uvesti na početku drugog polugodišta dobiti tijekom zimskih praznika, prije početka nastave.

Osigurati i učionice?

Prema neslužbenim informacijama do kojih smo došli, razmatra se i mogućnost da se u budućnosti među tehničkim poboljšanjima školskih objekata uvede sustav dvostruke sigurnosti – to jest da se, osim osiguranja ulaza u škole, kao druga "brana" uvede i zaštita učionica. Drugim riječima, da se sigurnosne brave koje bi omogućavale nesmetan izlazak a otežan ulazak instaliraju na vrata učionica u kojima se održava nastava. To bi, barem se tako razmišlja, trebalo spriječiti nasilan ulazak u prostor učionica i kabineta.

– Važno je ulaze staviti pod kontrolu – naglasio je i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs, koji je u više navrata odbio da se na ulaze postave detektori metala. "To nigdje nije zaživjelo, a praksa pokazuje da bi to znatno otežalo ulazak djece u škole, osobito one velike", odbacuje ministar Fuchs te prijedloge.

OŠ ‘Prečko‘ mjesto je krvoprolića u kojemu je život izgubilo sedmogodišnje dijete

Damir Krajač/Cropix

 Kada je u pitanju osoba koja će u budućnosti u školama biti zadužena za sigurnost, to će moći biti i postojeći djelatnik škole ili novi zaposlenik koji će proći određenu edukaciju iz sigurnosti, ali i vršnjačkog nasilja.

– Moramo djelovati hitno, oko toga imamo konsenzus, kao i oko toga da unajmljivanje zaštitarskih tvrtki neće biti dovoljno u odnosu na osobe koje bi sistematizacijom bile dio radnoga kolektiva škole i koje će nekad moći pomoći u prevenciji vršnjačkog nasilja ili u nekim drugim sigurnosnim situacijama u kojima bismo se mogli naći, poput, ne daj Bože, požara, potresa ili slično. Financije ne bi trebale biti prepreka, doći će od Vlade ili osnivača škola, ili s obje adrese – poručio je gradonačelnik Tomašević. Najavljeno je i kako će se više pozornosti u školama dati i preventivnim programima te ostalim aspektima.

Roditelji pisali Ministarstvu protiv zaključavanja škola

Sigurnost školskih objekata, u većinu kojih danas doslovno može ušetati bilo tko, tema je koja se snažno nametnula nakon nemilog zagrebačkog krvoprolića. Nažalost, tema je eskalirala na najpogubniji način, moralo se dogoditi nešto tako strašno da se svi odgovorni osvijeste. Doduše, i prosvjetne su vlasti upozoravale kako se znalo događati da čak i onda kada bi pojedine škole najavile kako će zaključavati ulazna vrata, u Ministarstvo stignu bijesne primjedbe roditelja koji nisu dopuštali da se njihova djeca u školi drže zaključana.

Nakon nemilog događaja u Zagrebu svi ćemo, očigledno, morati korigirati vlastite stavove i poglede na neka pitanja. Sigurnosni stručnjak doc. dr. sc. Tonći Prodan, suosnivač i direktor tvrtke "Portus et Navem" za poslovno i sigurnosno savjetovanje, sa sjedištem u Splitu, ima, među ostalim, iskustva i u savjetovanju o prevenciji i sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanova, poput vrtića i škola.

– Činjenica je da sigurnosni izazovi pred kojima se nalazi svijet dolaze i do nas. Neke su zemlje, na primjer, uvele određene protokole za sigurnost škola i vrtića. I mi smo kao konzultantska tvrtka radili dosta na procjeni sigurnosti takvih objekata te u nekoliko gradova i općina u Dalmaciji, poput Omiša, Makarske, Ploča, potaknuli osnivanje vijeća za sigurnost i prevenciju – kazuje Tonći Prodan. To su vijeća putem kojih se detektira procjena sigurnosti u nekoj sredini na brojnim razinama, ne samo vrtića i škola, nego i svega što se tiče sigurnosti i prevencije mjesta (od osvijetljenosti prostora oko vrtića i škola, rasprostranjenosti droge, do procjena ugroženosti neke sredine, ne samo od terorista, nego i, primjerice, osoba koje imaju određene mentalne teškoće i slično). Na čelu tih vijeća su obično (grado)načelnici, a članovi su ravnatelji odgojno-obrazovnih ustanova, predstavnici sudova, odvjetništva, policije itd. koji rade u radnim skupinama, a vijeće donosi i akcijski plan.

Tonći Prodan, stručnjak za sigurnost



 

Božidar Vukićević/Cropix

‘Panic button‘, videonadzor, protokoli o sigurnosti...

Kada je u pitanju potreba pojačavanja sigurnosti u školama, stručnjak Prodan pozdravlja napore i ideje koje su ovih dana predstavili vodeći ljudi Vlade i Grada Zagreba. Multisektorska suradnja na tom području itekako je bitna, kaže on. Tu moraju surađivati i Vlada, i osnivači, i resorna ministarstva, i pravobraniteljica za djecu, struka iz područja sigurnosti i svi ostali, a mjere moraju biti jasne.

– Sigurnost odgojno-obrazovnih objekata, od vrtića, škola do fakulteta, u nas je manjkava. Ne možete spremačicama ili domarima samo tako dati ovlasti osobe nadležne za sigurnost. Pozdravljam ideju hibridnog rješenja, to jest novost koja je sada predložena da na porti bude educirana osoba koja poznaje učenike, učitelje, roditelje. Takva osoba vjerojatno neće imati ovlasti koje ima zaštitar ili policija, ali će ih moći pozvati u slučaju potrebe – kaže Tonći Prodan.

Ima i nekoliko dodatnih prijedloga za sigurnost škola.

– Kao dodatna mjera mogla bi se uvesti mogućnost da osnivač smije raspisati javni natječaj za zaštitarsku tvrtku koja bi povremeno obilazila škole i nadgledala situaciju ili pružala određene edukacije. Poznato je da odora može biti u funkciji odvraćanja, to jest djeluje psihološki na način da potencijalnog počinitelja, predatora, koji s namjerom traži neku metu, potakne da odustane od svog čina. U istoj funkciji odvraćanja može biti videonadzor – objašnjava stručnjak za sigurnost. Također, ako se već radi na ugradnji vrata s bravama koje će otežavati ulazak u škole, Prodan predlaže i uvođenje tzv. panic buttona, "tipke za paniku", alarmnog sustava poput onoga koji je instaliran u bankama.

– U svakom slučaju stavio bih naglasak na suradnju javnog i privatnog sektora. Nije dobro da javni sektor sada radi sam – smatra on. Također, zagovara donošenje protokola koji bi uključivao i simulacije ponašanja u nemilim situacijama.

{infobox–gray_full}526451{/infobox–gray_full}