Vrlo izvjesno turbulentna, s nizom otvorenih pitanja – tako, prema ocjeni školskih sindikata, kreće u ponedjeljak još jedna nova nastavna godina, čiji je početak ljetos iznimno pomaknut za tjedan dana.
Školski sustav u nas, nažalost, godinama prate određeni apsurdi, ali to i ne čudi s obzirom da iz godine u godinu zbog porazne demografske slike gubimo razrede, nerijetko i čitave škole, a to se izravno odražava na kadrovsku strukturu i egzistenciju tih učitelja. Dok s jedne strane imamo situaciju da brojne škole vape za nastavničkim kadrom iz takozvanih STEM predmeta, prije svega matematike i fizike, dio njih, pa tako i mnoge u Dalmaciji, suočavaju se s viškom nastavničkog kadra - takozvanim "organizacijskim“ ili "tehnološkim viškom".
To su ljudi kojima zbog manjka norme ili uopće, jer je prestala potreba za njihovim radom, prijete otkazi ako im nadležna povjerenstva za zbrinjavanje tehnoloških viškova ne pronađu zamjensko mjesto. Ali, nerijetko ni to ne jamči spas.
- Kada su u pitanju ta povjerenstva, a to pouzdano mogu reći za područje Dalmacije, ponavlja se situacija s kojom se suočavamo godinama. Kreće još jedna nova školska godina a neke škole, nažalost, povjerenstvima nisu prijavile tehnološke viškove ili su poslale lažne podatke, tako da mi sad moramo otkrivati u kojim se slučajevima radi o pravim, a u kojima o lažnim prijavama jer su neke od njih neispravne i nepotpune. To je vrlo neodgovorno jer u ponedjeljak počinje škola a brojni učitelji i nastavnici još uvijek ne znaju hoće li kao tehnološki višak uopće imati radno mjesto, gdje će raditi i hoće li moći ostvariti punu normu – upozorava Ana Hinić, voditeljica Područnog ureda Split Sindikata hrvatskih učitelja.
Uz to, nastavlja ona, ponavlja se i situacija da ravnatelji pojedinih škola u Dalmaciji uopće ne priznaju odluke povjerenstava za zbrinjavanje tehnoloških viškova i odbijaju zaposliti viškove koje su im preraspodijelila povjerenstva.
- Kada govorimo o manjku nastavnika matematike i fizike koji muči brojne škole, iznijet ću vam jedan primjer: imate ravnatelja škola koji neće uzeti kvalificiranog nastavnika matematike ili fizike koji je njegov "višak", nego nakon provedenog natječaja isti taj natječaj poništi i umjesto kvalificiranog primi nestručnu osobu na određeno vrijeme – prepričava Ana Hinić kuriozitete s terena.
Tko je najugroženiji?
Među tehnološkim viškovima ove godine, kada je Dalmacija u pitanju, čini se da je najviše – učitelja razredne nastave, dakle nižih razreda osnovne škole. To je s jedne strane posljedica zatvaranja pojedinih područnih škola te manjka učenika, ali ne samo to. Kako navodi Ana Hinić, u Zadarskoj županiji zasad je, primjerice, devet učitelja razredne nastave proglašeno tehnoloških viškom.
- To je s jedne strane povezano s tim što neke područne škole ove godine nisu upisale nijednog učenika prvih razreda, ali moram reći da, osim tih škola, viška učitelja ima i u nekim gradskim školama u toj županiji – prepričava Ana Hinić. Viškove učitelja bilježe i Šibensko-kninska te Dubrovačko-neretvanska županija, dok u Splitsko-dalmatinskoj županiji nema toliko "suvišnih“ među razrednom nastavom iako se "neki slučajevi vuku iz prijašnjih godina“.
- Ali, u Splitsko-dalmatinskoj županiji imamo dosta viškova u predmetnoj nastavi, prije svega profesora hrvatskog jezika, također i nekih stranih jezika, poput engleskog. Razlozi? Kada zbog manjka učenika izgubite jedan razredni odjel, izgubite i dio norme, a oni koji su bili u nepunom radnom vremenu tada izgube sve – govori Ana Hinić.
- Ranije smo imali slučaj u jednoj područnoj školi da su se usred školske godine ispisala dva učenika te škole i učiteljica je ostala bez posla. Sve je više takvih slučajeva. Također, u Splitsko-dalmatinsko županiji imali smo situaciju da je u jednoj godini ugašeno 50 razrednih odjela, od kojih 27 u razrednoj nastavi. Nije teško zaključiti što će se dogoditi kad se ta situacija nakon četiri godine "prelije" u predmetnu nastavu – upozorava Ana Hinić.
Mogući i prosvjedi
Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, upozorava kako u tom sustavu, u slučaju da se nedovoljan broj učenika upiše u pojedini smjer ili program ili se ne upiše nitko, ili ako Ministarstvo ne odobri odjeljenja, brojna radna mjesta nastavnika dolaze u pitanje.
- Profesori povijesti u srednjoškolskom sustavu najteže se zapošljavaju i najlakše ostaju bez posla. Isto tako i profesori zemljopisa. Kada govorimo o višku ili manjku pojedinih struka u školama, moram naglasiti kako situacija nipošto nije ujednačena u cijeloj Hrvatskoj. Nije isto biti nastavnik u nekom malom, slabije razvijenom mjestu gdje je raditi u školi pitanje sigurnosti radnog mjesta, ili u većim gradovima gdje je izbor poslova puno širi – kaže ona.
Željko Stipić, čelnik školskog sindikata Preporod, u ovom kontekstu spominje i drugi problem – uvođenje modularne nastave u srednje škole i potencijalnu opasnost od smanjenja satnice nastavnicima biologije, kemije, fizike te politike i gospodarstva, zbog čega bi pod znak pitanja mogao doći njihov položaj.
Stipićev sindikat, zajedno sa Sindikatom znanosti Matije Kroflina, u petak je održao i tiskovnu konferenciju ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih na zagrebačkim Sveticama, gdje su upozorili na još niz problema u sustavu obrazovanja i znanosti. Jedan je i taj što već 15 mjeseci stoje pregovori o novim granskim kolektivnim ugovorima, koji su istekli za sva tri sustava – osnovno, srednje i visoko obrazovanje – otkad se nalaze u produljenoj primjeni.
- Ne dobijemo li do idućeg petka termin za početak granskih pregovora, ovi će sindikati organizirati prosvjed o čijem ćemo datumu izvijestiti vrlo brzo nakon tog roka. Uopće, bit ću jako iznenađen ako tijekom listopada ili studenog izostanu šire sindikalne aktivnosti jer je sustav obrazovanja i znanosti suočen s čitavim nizom otvorenih pitanja – najavljuje Stipić moguću, doista, "vruću jesen“ na javnoj sceni.